fbpx
Connect with us

Hi, what are you looking for?

Vijesti

Žrtve zahtijevaju ukidanje otkupa zatvorskih kazni za ratne zločine

Detektor je od svih kantonalnih i okružnih sudova u Bosni i Hercegovini tražio podatke o broju osoba koje su u proteklih pet godina zatvorske kazne za ratne zločine zamijenile novčanim.

Iz Kantonalnog suda Odžak kažu kako je Mirko Ćulap, osuđen za ratni zločin protiv civilnog stanovništva po Krivičnom zakonu SFRJ, platio 36.500 maraka da ne bi izdržavao jednogodišnju zatvorsku kaznu.

“Niti jedna druga osoba nije uputila zahtjev sudu za zamjenu kazne zatvora u novčanu”, rekla je za Detektor predsjednica ovog suda Marija Čolić.

Atif Krkalić, nekadašnji policajac iz Tešnja, i Sead Dizdarević, koji su osuđeni pred Kantonalnim sudom u Zenici na po godinu dana zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, zamijenili su zatvorske kazne novčanim.

Prema evidenciji Kantonalnog suda u Bihaću, šest osoba je od 2015. godine zatvorsku kaznu zamijenilo novčanom. Radilo se o osobama osuđenim za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i civila osuđenih po Krivičnom zakonu SFRJ, dok je samo jedna osoba osuđena prema Krivičnom zakonu BiH. Posljednja osoba koja je otkupila zatvorsku kaznu jeste Zlatko Hušidić, bivši pripadnik Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadne Bosne osuđen za fizičko i psihičko zlostavljanje ratnih zarobljenika.

Većina sudova iz kojih su odgovorili Detektoru nije imala zahtjeve osuđenih da otplate zatvorske kazne za ratne zločine. Neki sudovi nisu imali u radu predmete ratnih zločina, dok drugi ne vode evidenciju.

Pravni stručnjaci s kojima su razgovarali novinari Detektora smatraju kako su kazne za ratni zločin od godinu dana zatvora premale. Podsjećaju da ratni zločin spada u najteža krivična djela.

Advokat Vlado Adamović, nekadašnji sudija Suda BiH, protivi se ukidanju otkupa zatvorske kazne osuđenima za ratne zločine, jer smatra da bi izdvajanje određene grupe zatvorenika bila diskriminacija koja ne bi prošla na Evropskom sudu za ljudska prava.

“Zakonom je propisano da svako kome je izrečena kazna zatvora do godinu dana ima pravo da je otkupi. Ako ti isključiš osuđene za ratni zločin – to znači da uskraćuješ pravo njemu u odnosu na druge, to je državna odmazda. To treba rješavati kroz mjere kojih u zakonu nema, recimo da mu zabraniš političko djelovanje pet godina, da mu zabraniš kandidaturu za direktora”, kaže Admović, koji smatra da se kroz mjere zabrane nakon izricanja presude trebaju uskratiti neka prava osuđenim.

Krivični zakon BiH već poznaje jedan izuzetak. Nakon što su dvojica osuđenika za terorizam iskoristili ovu mogućnost, državni parlamentarci usvojili su izmjene Zakona kojima se od mogućnosti otkupa izuzimaju osuđeni za djela povezana s terorizmom i odlaskom na strana ratišta.

Advokat iz Konjica Esad Fejzagić, bivši tužilac Kantonalnog tužilaštva u Mostaru i sudija Suda Bosne i Hercegovine, smatra da se u slučajevima ratnih zločina treba napraviti izuzetak kod otkupa zatvorske kazne.

“Nisam zagovornik da se taj institut ukine, međutim kada su u pitanju ratni zločini, to bi se trebalo onemogućiti”, kaže Fejzagić.

Kazne od godinu dana zatvora u predmetima ratnih zločina, navodi Adamović, donose se kako bi se opravdali troškovi postupka. Djela poput šamara i pljuvanja koja su se desila tokom rata, dodaje on, pogrešno se tretiraju kao ratni zločin.

“Koja je to društvena prevencija da zaštitiš jednog oštećenog, a na drugoj strani imaš ubistva kompletnih porodica za koja niko još nije odgovarao. Treba urgirati da se mijenja zakon i da u zakonu piše koja građanska prava će izgubiti onaj ko je osuđen za ratni zločin, a to nije kršenje građanskih prava”, prijedlog je Adamovića.

Advokatica Tatjana Savić iz Bijeljine kaže kako ne vidi razlog da bilo koji osuđenik bude diskriminisan za nešto što je propisano zakonom. I ona smatra da bi bila diskriminacija da osuđeni za ratni zločin ne mogu otkupiti zatvorsku kaznu kao drugi.

“Ako je već sud utvrdio da neka osoba zaslužuje kaznu zatvora od godinu dana zatvora, onda bi ona trebala da bude u istom položaju kao i drugi. Ako je za ratni zločin protiv civilnog stanovništva po Krivičnom zakonu SFRJ bila propisana kazna pet godina, ja se pitam kako dođemo do te godine dana. Ozbiljne olakšavajuće okolnosti bi trebale postojati da se do te mjere umanji kazna”, kaže Savić.

“I ja imam i pravne i moralne dileme u vezi s tim. Nije lako doći do bilo kakvog rješenja koje bi zadovoljilo načela pravne države”, smatra ona.

Za žrtve, otkupom kazne gubi se smisao kažnjavanja. Goran Timotija, predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila opštine Trnovo u Republici Srpskoj, smatra da će na slobodi biti oni koji imaju novca, a u zatvoru oni koji nisu u mogućnosti da otkupe zatvorsku kaznu.

“Neka svako ispoštuje odluku suda koja je donesena. Ponižavajuće je za porodice da znate da neko osuđen na godinu dana zatvora šeta po ulici jer ima par hiljada maraka. Inače, u sudskom sistemu mi je otkupljivanje zatvorskih kazni poražavajuće”, smatra Timotija.

Izvor

Izdvojeno

Vijesti

Jeziv zločin u Tuzli koji je počinio Mujaga Čičkušić, ubivši suprugu Amelu i dvoje djece, pa sebe skokom za zgrade i dalje izaziva nevjericu...

Vijesti

Ovo je Amela Čičkušić koju je u Tuzli, zajedno sa dvoje djece sjekriom ubio muž Mujaga Čičkušić. Amela je radila kao medicinska sestra na...

Vijesti

Istražitelji još uvijek nisu utvrdili krajnji motiv trostrukog ubistva u Tuzli, ali iz dosadašnje istrage, taj čin Mujaga Čičkušić je planirao, a nakon njega...

Biznis

Javno preduzeće Autoceste Federacije BiH krenulo je u proces otkupa zemljišta na trasi buduće dionice autoputa između Tuzle i Orašja. Podsjetimo da je riječ...