Grad svjetlosti. Grad ljubavi. Grad mode.
Grad koji sam godinama izbjegavao da posjetim. Uvijek me je nerviralo dizanje
Pariza u nebesa, te je na mojoj listi kliše destinacija uvijek bio na vodećoj
poziciji. Vjerovao sam da ću ga ipak nekada u životu posjetiti, jer spada u
kategoriju onih destinacija koje bi svaki ozbiljan putnik trebao imati u svom
rezimeu, ali mi se ni najmanje nije žurilo sa realizacijom te ideje. Spletom
okolnosti, planirano putovanje na drugu destinaciju, koju sam zaista želio da
posjetim je propalo, te sam potpuno indiferentan prepustio saputniku da izabere
alternativu. Long story short – završismo u Parizu.
Uprkos mom opiranju, duboko u sebi sam
znao da će mi se Pariz dopasti, jer nije bez razloga jedna od najpopularnijih
turističkih destinacija u svijetu. Nakon nekoliko dana provedenih u gradu na
rijeci Seni, ovo priznanje je konačno i isplivalo na površinu, te mogu reći da
se nisam ni najmanje pokajao zbog odluke da ga posjetim. Naravno, kao i svaki
grad, i Pariz ima svoje mane, koje se ponajviše ogledaju u prevelikoj najezdi
turista, pa je na nekim lokacijama prilično neprijatno boraviti, ali to je
cijena slave. U nastavku slijedi deset najatraktivnijih lokacija za one koji po
prvi put posjećuju Pariz.
1. Eiffelov toranj i mostovi na Seni
Kad smo već kod klišea, gdje ne spomenuti
Eiffelov toranj kao broj jedan među turističkim znamenitostima Pariza. Jer,
zaista, on vjerovatno i jeste jedna od prvih asocijacija na ovaj grad.
Istovremeno, bio je i mjesto gdje sam započeo obilazak grada. Iako sam ga viđao
nebrojeno puta na fotografijama i filmovima, posmatrati ovu
građevinu uživo bio je sasvim drugačiji doživljaj. Stojite ispred tog, ne nužno toliko ni lijepog čeličnog gorostasa i posmatrate ga, ne vjerujući da ste
stvarno tu, pa vam dođe da se uštinete, čisto da provjerite da ne sanjate. Trudiću
se da ne davim mnogo sa istorijskim činjenicama, ali neke je ipak potrebno
spomenuti.
Eiffelov toranj je sagrađen na tzv.
Marsovim poljima 1889. godine, za potrebe Svjetske izložbe, kojom se
obilježavala stoljetnica Francuske revolucije. Predstavlja najvišu građevinu u
Parizu, a ime je dobio po svom dizajneru, Alexandreu Gustavu Eiffelu. U početku
nije uživao veliku popularnost zbog svog izgleda, te je bilo predviđeno da kao
i većina građevina podignutih za potrebe izložbe, nakon izvjesnog vremena bude
uništen. Toranj se pokazao praktičnim za komunikacijske svrhe, a nakon što je
iskorišten i za hvatanje ozloglašene špijunke Mata Hari, odlučeno je da ga se
sačuva. Najbolji pogledi (a ujedno i fotografije) na toranj pružaju se sa
Trocadera, mosta Pont de Bir Hakeim (iako je i sa drugih mostova lijep pogled),
te iz ulice Avenue de Camoens, iz koje nećete vidjeti cijeli toranj, ali se
pogled na njega odlično uklapa sa arhitekturom okolnih zgrada. Iako značajno
udaljen, pogled na toranj sa vrha Galeries Lafayette je takođe lijep, ali moj
apsolutni favorit je vidikovac na Trijumfalnoj kapiji, sa kojeg možete
posmatrati zalazak sunca i paljenje svjetala na Eiffelovom tornju.
2. Trijumfalna kapija i Champs-Élysées
Iako prvobitno nisam zamislio Trijumfalnu
kapiju ovako visoko na mojoj listi turističkih znamenitosti Pariza, pogled sa
njenog vrha na Eiffelov toranj i Elizejska polja joj je definitivno obezbijedio
tu poziciju. Nalazi se na međi tri arondismana (tzv. pariski okruzi kojih ima
ukupno 20). Sagrađena je u prvoj polovini 19. vijeka, u čast Francuskih
vojnika, naročito onih koji su se borili u Napoleonovim ratovima, i druga je po
veličini trijumfalna kapija u svijetu. Da biste se popeli na trijumfalnu
kapiju, morate kupiti ulaznicu za vidikovac (13 eura u vrijeme moje posjete) u
podzemnom prolazu ispod kružnog toka. Redovi čekanja su dugi, stoga dođite
barem sat vremena ranije kako biste bili sigurni da ćete se popeti do vrha, jer
je broj posjetilaca ograničen. U prvih pet minuta nakon paljenja svjetla na tornju trepere, a ovaj svjetlosni performans se ponavlja na svakih sat vremena.
Champs-Élysées je najšira i najprestižnija
avenija Pariza, u kojoj su smješteni brojni kafići, restorani i
prodavnice luksuznih brendova. Počinje od Trga Concorde i pruža se u dužini od
skoro 2 km sve do Trga Charles de Gaulle, gdje se nalazi Trijumfalna kapija.
Zbog visoke koncentracije vozila i zagađenja, postoji inicijativa da se avenija
u budućnosti redizajnira u vrtove, a projekat bi mogao biti gotov tek oko 2030.
3. Montmartre i Sacré-Cœur
Montmartre je dio Pariza kome sam se
posebno radovao i koji sam obišao već prvog jutra boravka u ovom gradu. Ujedno
je i najviši dio Pariza, te je u velikoj mjeri sačuvao svoj izvorni šarm, sa
krivudavim ulicama popločanim kaldrmom i zanimljivim, starim kućama. Poznat je
kao umjetnička četvrt, gdje su se tokom 19. vijeka i 20. vijeka intenzivno
okupljali i stvarali poznati umjetnici, među kojima i Vincent van Gogh, Renoir
i Picasso. Najljepše mjesto na Montmartreu je Sacré-Cœur, grandiozna crkva
sagrađena na brdu Montmartre, po kome je ovaj dio grada i dobio ime. Posvećena
je Srcu Isusovom i predstavlja drugu najvišu tačku Pariza, nakon Eiffelovog
tornja. Izgradnja bazilike je započela 1875. godine, a dovršena 1914. godine.
Projektovana je u neobizantskom stilu, a
uzori u izgradnji su joj bili Aja Sofija u Istanbulu i Crkva Sv. Marka u
Veneciji. Interesantno je da se u stručnim krugovima ovaj projekat ne smatra
naročito umjetnički uspješnim, sa čime se ne bih složio, ako moje laičko oko
ima ikakvu težinu. Dodatni razlog da posjetite baziliku je i vidikovac sa kojeg
se pruža pogled na cijeli grad, a možete se popeti i na jedan
od njenih tornjeva. Ukoliko želite da uživate u miru, onda preporučujem da dođete
rano ujutro, budući da je ovo jedno od najposjećenijih mjesta u gradu. Osim
crkve, u ovom dijelu grada ćete vidjeti i druge zanimljive lokalitete kao što
su Moulin Rouge, zid ljubavi i sl.
4. Muzeji Louvre i d'Orsay
Luvr je najveći i najposjećeniji muzej u
svijetu i broji oko 600.000 eksponata, od kojih je njih 35.000 izloženo i
dostupno posjetiocima. Cijena ulaznice za odrasle je 17 € i toplo preporučujem
da posjetu rezervišete online i to nekoliko dana unaprijed, kako biste izbjegli
gužvu i bili sigurni da će nas pustiti unutra. Ako biste svakom eksponatu
posvetili 30 sekundi, trebalo bi vam 100 dana da obiđete muzej. Stoga
je najbolje da se fokusirate na najznačajnija djela. Najpoznatije skulpture u
Luvru su: Miloska Venera, Nika sa Samotrake, Amor i Psiha, Sjedeći pisar
(Egipat), Sfinga iz Tanisa, Versajska Dijana i Usnuli Hermafrodit. Najpoznatije
slike u Luvru su: Svadba u Kani, Krunidba Napoleona I., Splav Meduze, Sloboda
vodi narod i naravno Mona Liza. Tokom Drugog svjetskog rata, muzej je bio i
značajnoj mjeri ispražnjen, kako bi se djela zaštitila od nacista. Staklena
piramida ispred muzeja je postavljena 80-ih godina prošlog vijeka i visoka je
21 m. Ukupan broj piramida u Luvru je 5. Mona Liza je 1911. godine bila
ukradena iz muzeja, a jedno vrijeme je provela i na zidu Napoleonove spavaće
sobe.
Pored Louvrea, muzej koji definitivno
vrijedi posjetiti u Parizu je Muzej d'Orsay, poznat po najvećoj zbirci
remek-djela impresionizma i postimpresionizma. Otvoren je 1986. godine na
mjestu starog željezničkog kolodvora, a trebalo je šest mjeseci da se u njega
smjesti oko 2000 slika i 600 skulptura. Muzej je otvoren svakim danom osim
ponedjeljka, a ulaznica košta 16 eura. Meni su se posebno dopale skulpture, a
podjednako će uživati i ljubitelji slika, koji ovdje mogu vidjeti djela nekih
od najpoznatijih svjetskih slikara, poput Van Gogha.
5. Sainte Chapelle i Notre Dame
Pariz je poznat i po nevjerovatnoj
sakralnoj arhitekturi, a dvije građevine koje bih posebno izdvojio su
Sainte-Chapelle i katedrala Notre Dame. Sainte-Chapelle je gotička kapela izgrađena
u 13. vijeku po nalogu kralja Luja IX. da bi se u njoj čuvao dio Hristova križa
kao i druge relikvije koje je kralj sakupio. Kapela je čuvena po velikoj
kolekciji vitraža iz 13. vijeka (obnovljeni su u 19. vijeku), koji čine njen
enterijer jednim od najljepših koje sam ikada vidio.
Notre-Dame je katedralna crkva Pariske
nadbiskupije, nedaleko od Sainte-Chapelle i kroz vijekove je bila najviša
građevina u gradu, te ima poseban značaj za stanovnike Pariza i Francuske, jer
je bila poprište brojnih značajnih događaja u francuskoj istoriji. U katedrali
je okrunjen Napoleon, a bila je i inspiracija za brojna umjetnička djela, među kojima se ističe roman Victora Hugoa – Zvonar Bogorodičine crkve. Bila je jedna
od najposjećenijih građevina svijeta sve dok je 2019. godine nije zahvatio
razarajući požar u kome je uništeno drveno krovište i veliki dio unutrašnjosti.
U toku je renovacija, koja bi mogla potrajati godinama, ali i dalje se možete
diviti njenoj vanjštini.
6. Luksemburški vrtovi
Luksemburški vrtovi su prirodna oaza usred
užurbanog Pariza, gdje mnogi lokalci i turisti dolaze kako bi se sklonili od
gužve i uživali na suncu, okruženi zelenilom. Vrtovi se nalaze u sklopu barokne
palate izgrađene sredinom 17. vijeka kao kraljevske rezidencije regentice
Marije de Medici. Na ulazu u park se nalazi grandiozna fontana Medici, okružena
stablima, dok se u drugom dijelu vrta nalaze cvijetne površine i još nekolicina
fontana i skulptura. Vrtovi se prostiru na površini od oko 26 hektara i nalaze
se u Latinskoj četvrti, nedaleko od Crkve Saint-Sulpice, koju takođe vrijedi
obići. Ulazak u Luksemburške vrtove je besplatan.
7. Latinska četvrt i Panteon
Iako svaki ćošak Pariza odiše životom,
postoje dijelovi grada koji nisu u tolikoj mjeri na udaru masovnog turizma i
gdje je šetnja i dalje u granicama prijatnog. Jedan od tih krajeva je Latinska
četvrt na lijevoj obali rijeke Sene, oblikovana oko prestižnog pariskog
univerziteta Sorbone. Krase je brojne lijepe građevine i kafići, a vjerovatno
najimpresivnije zdanje je Panteon.
Panteon je podignut po nalogu kralja Luja
XV u 18. vijeku kao crkva posvećena Svetoj Genovevi, zaštitnici Pariza.
Međutim, ni on, ni arhitekta koji je projektovao crkvu, nisu dočekali kraj
izgradnje. S obzirom da je u vrijeme dovršetka građevine počela Francuska
revolucija, odlučeno je da se crkva pretvori u mauzolej, u kome bi se po uzoru
na rimski Panteon, sahranjivali ugledni građani Pariza. Panteonu je dva puta
kasnije vraćana uloga crkve, sve dok Treća francuska republika nije uspostavila
njegovu konačnu upotrebu kao mauzoleja 1881. Polaganje posmrtnih ostataka
Victora Hugoa u kriptu 1885. godine, bilo je prvo sahranjivanje u razdoblju dužem
od 50 godina.
8. Trg Concorde i vrtovi Tuileries
Trg Concorde se nalazi između Champs-Élysées
i Louvrea, i drugi je po veličini trg u Francuskoj. Trg je oblikovan između
1755. i 1775. kao trg Luja XV, da bi dao odgovarajuće okruženje kraljevoj
konjičkoj statui. Tokom Francuske revolucije ova statua je uništena, a trg
preimenovan u trg Revolucije (Place de la Révolution). Na njemu je 1793.
postavljena giljotina, gdje je u naredne dvije i po godine pogubljeno 1119
osoba, između ostalih kralj Luj XVI, kraljica Marija Antoaneta, Žorž Danton i
Maksimilijen Robespjer. Danas trg krasi 3200 godina star egipatski obelisk
dovezen iz hrama u Luksoru, te dvije velike fontane, od kojih jedna simbolizira
riječnu, a druga pomorsku trgovinu.
Odmah pored trga započinju vrtovi Tuileries,
koji su uz Luksemburške vrtove, jedan od najljepših pariskih parkova. Tokom
lijepog vremena, ovdje se skupi na hiljade ljudi koji uživaju na travnjacima.
Uz vrtove se nalazi Muzej Oranžerije, gdje se između ostalog nalaze Lopoči, serija
od oko 250 slika koju je Claude Monet naslikao od 1899. do kraja svog života
1926. godine. Mnoge od njih su naslikane dok je umjetnik bolovao od katarakta.
9. Les Invalides
Još jedno mjesto u Parizu koje vrijedi
posjetiti, a nije pod velikom najezdom turista je Les Invalides ili Nacionalni
dom invalida. Predstavlja kompleks zgrada sačinjen od muzeja i spomenika, koji
slave vojnu istoriju Francuske, kao i bolnicu i dom za ratne veterane, što je
bila njegova izvorna funkcija. U kompleksu se nalaze Musée de l'Armée, vojni
muzej francuske vojske, Musée des Plans-Reliefs, Musée d'Histoire Contemporaine
kao i grobovi nekoliko istaknutih francuskih ratnih heroja, među kojima je
svakako najpoznatiji Napoleon.
Izgradnju doma naredio je 1670., kralj
Louis XIV, želeći da podigne dom i bolnicu za stare i bolesne vojnike. Zgrada
je izgrađena u cijelosti u baroknom stilu, a najistaknutiji dio je blještava
kupola ukrašena sa 12 kilograma zlatnih listića. Izvornu funkciju kompleks je
zadržao sve do početka 20. vijeka, kada je postepeno počeo prerastati u muzej.
Dvorištima kompleksa možete prošetati besplatno, s tim što ćete na ulazu morati
proći kroz sigurnosnu provjeru.
10. Velika džamija
Iako su vam prve asocijacije na Pariz
vjerovatno grandiozne gotičke crkve i masivne palate, ovaj grad je zapravo
mnogo više od toga. Ne tako daleko od centra Pariza, smjestila se Velika
džamija, zbog čijeg ćete izgleda na trenutak imati osjećaj da ste u Maroku.
Izgrađena je 1926. godine u maurskom stilu, crpeći inspiraciju za svoj izgled
upravo u džamijama ove sjevernoafričke zemlje.
Jedna od zanimljivosti koje se vežu za
istoriju ove džamije datira iz perioda Drugog svjetskog rata, kada je glavni
imam džamije Si Kaddour Benghabrit upravljao džamijom kao tajnim utočištem za
alžirske i evropske Jevreje. On je osigurao da im bude pruženo sklonište,
siguran prolaz i lažni muslimanski izvod iz matične knjige rođenih kako bi ih
zaštitili od nacističkog progona. Najljepši dio džamije je njeno unutrašnje
dvorište, ispunjeno grmovima jasmina i lozama glicinije, čiji se miris širi na
sve strane. Ukoliko poželite da je posjetite kao turista, ulaz se naplaćuje 3
€.
