U sadašnje vrijeme Gračanica je poznata po svom poslovnom duhu i u cijeloj Bosni i Hercegovini poznata kao „od posla čaršija“.
Grad Gračanica ima veoma dobre uslove za razvoj raznih vrsta turizma. Tu su bogato kulturno-historijsko naslijeđe, prirodne ljepote, mineralne i ljekovite vode. Ima uslove za razvoj kulturnog, vjerskog, izletničkog, rekreativnog, seoskog, etno i banjskog turizma.
Ima evidentiranih 70 spomenika kulturno-historijskog i 12 spomenika prirodnog naslijeđa.
Mapa obilaska turističkih atrakcija se zasniva na spomenicima iz srednjeg vijeka, osmanskog perioda, austrougarske uprave, perioda socijalističke Jugoslavije i spomenicima novijeg vremena.
GRAD URONJEN U ZELENILO
Gračanica je danas grad uronjen u zelenilo, sa dva veća parka, te čaršijom, nekadašnjim privrednim, zanatskim i trgovačkim središtem grada. Nekadašnja stara čaršija je uslijed savremene izgradnje uveliko izmjenila svoj izgled, izgubivši mnogo od tradicionalnog ambijenta i kulturnog naslijeđa. Ipak, svoj je značaj i prepoznatljiv duh sačuvala sve do današnjih dana. Čaršiju danas čini glavna gradska ulica (nazvana po Aliji Izetbegoviću, prvom predsjedniku Bosne i Hercegovine), pretvorena u gradsko šetalište, sa većim brojem trgovačkih i ugostiteljskih objekata.
KULTURNO NASLJEĐE IZ OSMANSKOG DOBA
Kulturno-historijsko nasljeđe predstavlja značajnu turističku potenciju grada Gračanice. Pored neolitskog lokaliteta Korića Han, koje pripada mlađoj vinčanskoj kulturi, starosti između 4.000 i 4.500 godina i kraljevskog grada i utvrde Sokol, najviše kulturnog blaga, po kojem je Gračanica danas prepoznatljiva, potječe iz perioda osmanske vladavine.
Ističemo: Ahmed-pašinu ili Bijelu džamiju, koja je sagrađena u 17. stoljeću, zatim džamiju Fethija u Sokolu, kao najstariju džamiju na području grada Gračanica. Gračanica je prepoznatljiva po Sahat-kuli iz 17. stoljeća, visoka 27 metara i Mula Dedinom turbetu iz druge polovine 15. stoljeća. Iz austrougarskog perioda značajne su zgrade današnje gradske uprave (nekadašnji Konak) i Osman- kapetanova medresa , koje su sagrađene u pseudomaurskom stilu.
POZNATI GRAČANIČKI VAŠAR
Čaršija je i mjesto održavanja tradicionalnog gračaničkog vašara, koji se svake godine održava na Kasum, 8.novembra i traje tri dana. Vašar se prvi put spominje 1604. godine i možda je i najstariji narodni godišnji sajam u Bosni, koji u kontinuitetu privlači na hiljade posjetitelja. Gračanica je prepoznatljiva i po sajmovima među kojima se ističe Sajam privrede „Grapos-expo“ koji se organizuje od 2009.godine.
PRIRODNA BOGATSTVA
Izletišta u prirodi su uzvišenja Vis (692 m, najviši vrh Trebave) i Monj (532 m), kao i spomenuta šuma Borik na Bukvi, uz regionalnu cestu prema Srebreniku. Do izletišta Vis vodi asfaltni put preko naselja Babići, a na samom lokalitetu postoji sportski poligon, igralište za odbojku, te ugrađene klupe i kamini.
Južno od Gračanice je banjskorekreacijski kompleks Terme, sa tri bazena i pratećim objektima, te termomineralnom vodom visoke kakvoće. Popularna ljetna kupališta su dva bazenska kompleksa u Donjoj Orahovici.
Lovne površine na području grada Gračanica, kojim upravlja Lovačko društvo „Srndać“, prostiru se na blizu 18.000 ha. Važan dio vjerskog turizma ovih krajeva je tradicionalno dovište na planini Ratiš, na tromeđi gradova Gračanica, Srebrenik i Lukavac. Gračanica ima značajne potencijale za razvitak različitih vrsta turizma (izletičkog, banjskog, rekreativnog, lovnog, vjerskog i kongresnog), ali oni još uvijek nisu dovoljno iskorišteni, iako postoje planovi izrade odgovarajućih studija njihovog korištenja.
Bosanska kuća i Cvijet Srebrenice
A osim nacionalnih spomenika u Gračanici je nezaobilazna i Bosanska kuća. U ovoj kući smješteno je poznato Udruženje Gračaničko keranje – žene iz ovog udruženja osmislile su Cvijet Srebrenice i 2011. godine ga predstavile javnosti.
Stoga vrijedi posjetiti Bosansku kuću – ovdje se čuva i baštini bosanskohercegovačka tradicija. Mnogi su to i do sada znali prepoznati.
Podržano od strane Vlade FBiH
