Kardiovaskularna bolest je razarajuća komplikacija liječenja karcinoma dojke koja utječe na fizičko i psihičko zdravlje, navodi za Anadoliju dr. Midhat Nurkić, specijalista interne medicine i subspecijalista kardiolog.
“Karcinom je karcinom dojke koji se najčešće javlja u Europskoj uniji i čini 13,3 posto svih novih slučajeva karcinoma u 2020. godini. Procjenjuje se da će 1 od 11 žena u EU razviti karcinom dojke do 74,2 godine. Rano identifikacija žena s karcinomom dojke s najvećim rizikom od oštećenja srca i krvnih sudova zbog tretmana protiv karcinoma. werom u pacijentica koje vode planirane za hemo i radioterapiju a koja signalizira rano oštećenje srca i krvnih žila prije nego što se pojave simptomi prije ili nakon uključivanja pomenuteterapije. Osim toga, umjetna inteligencija se koristi zaanalizu srca kako bi se predvidjela vjerovatnoća oštećenja srca”, navodi dr. Nurkić.
Ističe da je “optimalno razdoblje za razmatranje strategije prevencije kardiovaskularnih bolesti kod pacijenata s karcinomom u vrijeme dijagnoze karcinoma i prije početka liječenja karcinoma”.
“Ovo omogućuje onkološkom timu da uzme u obzir kardiovaskularni rizik pri odabiru liječenja karcinoma educirajući pacijente u vezi s kardiovaskularnim rizikom, personaliziranje kardiovaskularnog nadzora i strategije praćenja i odgovarajuće upućivanje visokorizičnih pacijenata na kardioonkološke konzultacije. “učinkovitom liječenju karcinoma dojke”, navodi dr. sc. Nurkić.
Naglašava također da strategije prevencije kardiovaskularnih bolesti zahtijevaju personalizirani pristup i procjena je izazovan zadatak i od vitalnog je značaja da kliničari usvoje sistemski pristup bez odlaganja onkološkog liječenja.
Izbor kardioloških testova vodeni elektrokardiogram – EKG, biomarkeri i ultrazvučni plegled koji treba biti individualiziran na temelju kardiovaskularnog rizika prije planiranja liječenja karcionoma dojke.
“Preporučuje se razmatranje tradicionalnih faktora rizika za kardiovaskularne bolesti i tamo gdje postoje, treba utvrditi učinkovitost liječenja i kontrolu ovih faktora rizika koji se mogu mijenjati kako bi se osigurala optimalna kontrola tijekom terapije karcinoma. Računanje SCORE2 rizika preporučuje se za pacijente s karcinomom od 40 godina starosti u obzir zbog genetskih abnormalnosti povezanih s kardiovaskularnim bolestima i može predisponirati pacijente ako postoji rizik, postojat će postoji rizik od komplikacija, ako postoji rizik od raka, postojat će i rizik od raka. Informacije o prethodnim karcinomima, kardiotičnim terjama karcinoma i njihove odgovarajuće doze treba uzeti u obzir“, stava je dr. Nurkić.
Drugi scenarij je sekundarna prevencija kod pacijenata koji već imaju kardiovaskularnu bolest.
“Ovi pacijenti s karcinomom su potencijalno u visokoj pokrajini vrlo visok rizik od nastanka novih kardiovaskularnih komplikacija i zahtijevaju veću pozornost u procjeni kardiovaskularnih bolesti, njene težine i uvida u prethodni i sadašnji tretman. U zavisnosti od vrste i težine kardiovaskularnih bolesti, mogu se tražiti dodatne pretrage. biti urađene uključujući ehokardiografiju u mirovanju ili stres ehokardiografiju, magnetnu rezonancu srca (CMR), nuklearnu perfuziju kao i koronarnu angiografiju. te vrste, trajanje i intenzitet liječenja karcinoma”, zaključuje dr. Nurkić.
