– Slabo funkcionisanje i netransparentnost pravosudnog sistema podrivaju prava i povjerenje građana, te utiču na loše rezultate u borbi protiv korupcije, zaključila je Evropska komisija u godišnjem izvještaju o napretku Bosne i Hercegovine.
Iako su tokom perioda o kojem piše Komisija u izvještaju podignute optužnice za neke slučajeve visoke korupcije, rezultati u sprečavanju i suzbijanju su gotovo neprimjetni.
Žmirimo na korupciju
– Značajno zabrinjava selektivno i netransparentno sudsko praćenje u slučajevima korupcije, uz pritisak i zastrašivanje, govori se u izvještaju, u kojem se ističe da je i dalje mali broj pravosnažnih, osuđujućih presuda za visoku korupciju.
U raznim izvještajima o pravosuđu u našoj zemlji spominju se kojekakva hapšenja i optužnice u vezi sa korupcijom, provlače se informacije o suđenjima, no epilog u kojem bi neki visoki zvaničnik zaista bio proglašen krivim i za to dobio odgovarajuću kaznu, skoro da je nezamisliv.
Ne morate temeljito pratiti naše pravosuđe i sve što se dešava u njemu i oko njega da biste bili upućeni, jer je nemoguće da za sve ove godine bar jednom niste čuli da je bh. pravosuđe dotaklo dno, da njime upravlja politika, da u borbi protiv korupcije nema napretka…
Branko Perić, sudija Suda BiH, cijeni da za pravosudni sistem BiH nema nade.
– Ne postoji ništa što se desilo u posljednjih pet godina, što bi nam ulijevalo nadu da će stvari krenuti nabolje, reforme su neophodne. Ima predmeta koji deset godina stoje u Tužilaštvu. Ozbiljan kriminal. Ima predmeta koji su propali zbog neefikasnog rada tužilaca u istrazi. Procesuira se ono za šta su zainteresovane politike i ono što je bagatelni kriminal, a što omogućuje tužiocima normu. Idu inercijom – radit ćemo predmete koji su manje složeni. Takvi tužioci traže način kako će što elegantnije proći kroz karijeru i napredovati, imati normu. Bitna je norma, a ne rezultat, rekao je Perić za FTV.
I stalno se govori o tome kako bh. pravosuđe ne procesuira ozbiljniju korupciju, odnosno složenije predmete, pa i o tome da pravda zaobilazi moćnike, no čini se da zaobilazi i sitnije ribe. Zbog čega izostaju presude, kazne za one koji su dio raznih istraga, one koji su “odranije poznati policiji”?!
– Pravosuđe koje ne uspijeva da se uhvati ukoštac sa slučajevima visoke korupcije očigledno ne uspijeva da iznese ni teret korupcije na nižem nivou. Zato se mi zalažemo za kompletnu lustraciju pravosuđa, što bi značilo da svi nosioci pravosudnih funkcija prođu kroz detaljne provjere imovinskih kartona, ličnih kompetencija i pozadinskih veza. Tek bi poslije sistematske provjere svih nosilaca pravosudnih funkcija naše društvo uspjelo da se očisti, jer bismo dobili taj treći stub vlasti u kojem bi ostali samo najbolji, a on bi mogao da pročisti druga dva stuba, pojašnjava Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH za naš list.
Napominje da, prema svim relevantnim, međunarodnim izvještajima, BiH nazaduje u borbi protiv korupcije.
– Donošenje nekih kozmetičkih zakona, izmjena, dopuna… ne može se smatrati kao iskorak, budući da su sva zakonska rješenja koja smo imali prilike vidjeti u proteklom periodu tu formalno, a suštinski ne unapređuju pravosuđe, kaže.
Advokat Aleksandar Jokić poručuje da je naše pravosuđe umrtvljeno i da smo od neprocesuiranja krupnijih djela došli do toga da smo sveli rad pravosuđa na sitna, marginalna djela.
– Većina procesa koji se vode pred sudovima bi u drugačijim okolnostima bila vođena usputno. Vode se procesi zbog šumskih krađa, uživanja opojnih droga, lakih i težih tjelesnih povreda, što svakako treba da se procesuira, ali bi to prolazilo ispod radara javnosti, jer bi fokus bio na krupnijim, ozbiljnijim djelima, rekao je Jokić.
Treba reći i kako nije rijetkost da se optužnice vraćaju na doradu i to po nekoliko puta. U pravosudnoj zajednici kažu da se to dešava zbog nekvalitetnog rada i nepripremljenosti tužilaca i da zbog ispunjavanja normi dolazi do proizvodnje optužnica, pri čemu je cilj statistika, a ne kvalitetan rad.
– Optužnice se često potvrđuju i kada nema dovoljno osnova za to, kada bi ih trebalo vratiti na doradu. Došli smo u situaciju da je ta letvica koju tužilaštvo mora preskočiti prilikom pisanja optužnice nisko postavljena da se ne bi dešavalo da se optužnice često vraćaju i da ispada da tužilaštvo ne zna da radi. Tužilački posao često popravljaju sudovi. Kada sudovi ne bi bili kolegijalniji prema tužiocima, nego prema advokatima, onda bi konstatacija da je advokatima lako raditi posao sa ovakvim optužnicama i tužiocima i bila negdje umjesna, ali ovako ne stoji. Advokati u sudnicama imaju problem što nasuprot sebe najčešće imaju sudije koje svojim radom pokušavaju da prikriju nerad tužilaštva, odnosno da ga ozakone, govori Jokić.
Sve je gore
Dodaje da je sve to vrzino kolo iz kojeg se teško izvući, pogotovo dok se VSTVBiH ne razdvoji na visoko sudsko i visoko tužilačko vijeće.
Advokat Vlado Adamović kaže da se naše pravosuđe bavi svim vrstama korupcije, ali su rezultati takvi da se stvara utisak da se ništa ne radi.
– Ima tu raznih optužnica, optužuju se ljudi za sve i svašta, ali je problem u tome što nema mnogo osuđujućih presuda. Vođenje postupka je jedno, a rezultati su drugo, kaže Adamović.
Slaže se sa tvrdnjom da pravosudni sistem reformišemo godinama i da smo u situaciji da je gori nego što je bio.
