fbpx
Connect with us

Hi, what are you looking for?

Vijesti

Kakve akcije predstavljaju ratni zločin?

Sukob potpada pod složen međunarodni sistem pravosuđa koji je nastao nakon Drugog svjetskog rata, a veći dio ima za cilj zaštitu civila. Čak i ako države kažu da djeluju u samoodbrani, međunarodna pravila koja se tiču oružanog sukoba primjenjuju se na sve učesnike u ratu.

Koji zakoni uređuju sukob?

Međunarodno prihvaćena pravila oružanog sukoba proizašla su iz Ženevskih konvencija iz 1949. godine, koje su ratificirale sve države članice Ujedinjenih naroda i dopunjene presudama međunarodnih tribunala za ratne zločine.

Ugovori regulišu tretman civila, vojnika i ratnih zarobljenika u sistemu koji je zajednički poznat kao “Zakon o oružanom sukobu” ili “Međunarodno humanitarno pravo”. Primjenjuje se na vladine snage i organizirane, nedržavne oružane grupe, koje bi uključivale Hamasove militante.

Da li bolnica može biti vojna meta?

Izrael je kritiziran zbog napada na medicinske ustanove u Gazi, uključujući glavnu bolnicu Al Shifa u gradu Gazi. Već dugo optužuje Hamas za postavljanje komandnih i kontrolnih centara ispod medicinskih ustanova. Hamas to poriče.

Svjetska zdravstvena organizacija je saopćila da su do 15. novembra u Gazi potvrđena 152 napada na zdravstvenu infrastrukturu.

Mnogo je primjera napada na zdravstvene ustanove u zonama sukoba u posljednjih nekoliko decenija, od Ukrajine i Afganistana do Jemena i Sirije, ali najnovija sudska praksa datira sa suđenja koja se bave balkanskim ratovima 1990-ih.

Kanadska advokatica Carolyn Edgerton, koja je radila na nekoliko slučajeva na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu, rekla je da, iako nisu posebno ispitivali napade na bolnice, sudska praksa naglašava potrebu za balansiranjem principa vojne nužde i humanosti.

“Napad na bolnice i druge medicinske jedinice zabranjen je prema prvoj Ženevskoj konvenciji, a ta zaštita se odnosi na ranjene i bolesne, osoblje tih ustanova i ambulantna vozila. I ta zaštita ne prestaje osim ako te ustanove ne koristi jedna strana za sukob da počini djelo… štetno za neprijatelja”, rekla je ona.

Definisanje šta je “štetno za neprijatelja” samo je u fokusu pravne bitke koja je u toku.

Čak i ako se donese odluka da je medicinska ustanova postala vojni cilj, Izrael se mora zapitati da li bi predvidiva kolateralna šteta bila prevelika u odnosu na vojnu prednost, rekla je ona.

Mogući ratni zločini

Human Rights Watch je kao moguće ratne zločine naveo namjerno gađanje civila od strane Hamasovih militanata, neselektivne raketne napade i uzimanje civila za taoce, kao i izraelske protuudare u Gazi u kojima je ubijeno više od 11.000 Palestinaca, uključujući hiljade djece, prema podacima zdravstvenih vlasti Gaze, koje Ujedinjeni narodi smatraju pouzdanim.

Uzimanje talaca, ubistvo i mučenje izričito su zabranjeni Ženevskim konvencijama, dok bi odgovor Izraela također mogao biti predmet istrage o ratnim zločinima.

Militanti Hamasa upali su iz Gaze u južne izraelske zajednice 7. oktobra i ubili oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, i uzeli oko 240 talaca, prema izraelskim podacima.

Kao odgovor, Izrael je opkolio Gazu, dom za 2,3 miliona ljudi, i pokrenuo najmoćniju kampanju bombardovanja u 75-godišnjoj historiji izraelsko-palestinskog sukoba, uništavajući čitava naselja. Izraelske kopnene snage su potom ušle u Gazu sa navedenim ciljem da unište Hamas, koji upravlja enklavom.

Šta kažu Ženevske konvencije?

Njihov sveobuhvatni cilj je zaštita civila u ratu.

Prema zakonima o oružanom sukobu, borci uključuju pripadnike državnih oružanih snaga, vojnih i dobrovoljačkih snaga i nedržavnih oružanih grupa.

Direktno gađanje civila ili civilnih objekata je zabranjeno. Namjerni napad na osoblje i materijal uključen u humanitarnu pomoć je poseban ratni zločin sve dok su oni koji pružaju humanitarnu pomoć civilima.

Opsada se može smatrati ratnim zločinom ako cilja civile, a ne legitimnim sredstvom za podrivanje vojnih sposobnosti sile poput Hamasa, ili ako se utvrdi da je nesrazmjerna.

Tužilac Međunarodnog krivičnog suda Karim Khan upozorio je izraelsku vojsku da će morati pokazati da “svaki napad koji pogađa nevine civile ili zaštićene objekte” kao što su bolnice, crkve, škole ili džamije mora biti izveden u skladu sa zakonima o oružanom sukobu.

Prema ovim zakonima, civilni objekti mogu postati legitimni vojni ciljevi ako se koriste da efikasno doprinesu vojnoj akciji.

Izrael kaže da borci Hamasa koriste stambene četvrti kao zaklon, a civilne zgrade da sakriju komandna mjesta i oružje.

Ako borac napadne legitimni vojni cilj, napad mora biti proporcionalan, što znači da ne smije dovesti do prekomjernog gubitka života civila ili oštećenja civilnih objekata.

Ženevske konvencije i naknadne presude međunarodnih tribunala pokazuju da proporcionalnost nije igra brojeva u kojoj se broj civilnih žrtava s jedne strane može uporediti s drugom, već bi takve žrtve trebale biti proporcionalne direktnoj i konkretnoj vojnoj prednosti koja se očekuje od tog konkretnog napad.

Ko sudi za ratne zločine?

Prvi u redu za suđenje za navodne ratne zločine su lokalne jurisdikcije, u ovom slučaju sudovi u Izraelu i na palestinskim teritorijama.

Međunarodni krivični sud (ICC) u Hagu je jedini međunarodni pravni organ koji može podići optužbe.

Osnivački Rimski statut MKS-a daje mu zakonska ovlaštenja da istražuje navodne zločine na teritoriji svojih država članica ili njihovih državljana, kada domaće vlasti to “ne žele ili ne mogu” učiniti.

Šta međunarodno pravo kaže o ljudskim štitovima?

Izrael je okrivio Hamas za smrt civila u Gazi, rekavši da koristi Palestince u Gazi kao živi štit i skriva centre naoružanja i komandnih centara u bolnicama i stambenim područjima.

Međunarodno humanitarno pravo zabranjuje korištenje živog štita i smatra se teškim kršenjem Ženevskih konvencija.

Navodno prisustvo živog štita ne znači automatski da lokacija ne može biti legitimni vojni cilj. Međutim, svaki napad na takvo mjesto mora se odmjeriti u odnosu na princip proporcionalnosti, gledajući broj civilnih žrtava u odnosu na očekivanu vojnu prednost.

Izvor

Izdvojeno

Vijesti

Jeziv zločin u Tuzli koji je počinio Mujaga Čičkušić, ubivši suprugu Amelu i dvoje djece, pa sebe skokom za zgrade i dalje izaziva nevjericu...

Vijesti

Ovo je Amela Čičkušić koju je u Tuzli, zajedno sa dvoje djece sjekriom ubio muž Mujaga Čičkušić. Amela je radila kao medicinska sestra na...

Vijesti

Istražitelji još uvijek nisu utvrdili krajnji motiv trostrukog ubistva u Tuzli, ali iz dosadašnje istrage, taj čin Mujaga Čičkušić je planirao, a nakon njega...

Biznis

Javno preduzeće Autoceste Federacije BiH krenulo je u proces otkupa zemljišta na trasi buduće dionice autoputa između Tuzle i Orašja. Podsjetimo da je riječ...