Državni dug Sjedinjenih Američkih Država prelazi nevjerovatni iznos od 33 biliona (hiljada milijardi) dolara i prijeti privremenim “zatvaranjem” Vlade (ako ne bude usvojen budžet).
To bi moglo pokvariti raspoloženje i zadati udarac ekonomiji koja se već nosi s visokim cijenama goriva, štrajkovima radnika u automobilskoj industriji i povišenom inflacijom – a neki kažu da bi moglo čak povećati mogućnost recesije.
Agencija Fitch je poslala Kongresu poziv na buđenje nakon borbe oko ograničenja duga ranije ovog ljeta. Bonitetna agencija snizila je ocjenu državnog duga SAD-a s AAA na AA+ u avgustu, navodeći sve veći dug države i stranačko ponašanje kao glavne razloge za svoju odluku.
Ali vlada je odgodila odluku da se suoči s ovim problemom i nastavila je po starom. Bruto nacionalni dug je od tada porastao alarmantnom brzinom – za jedan bilion dolara samo u posljednja tri mjeseca.
Političko upiranje prstom oko onoga što je uzrokovalo ubrzano gomilanje duga, u međuvremenu je ostavilo vladu u slijepoj ulici oko budžeta.
Budžetski deficit – razlika između onoga što vlada troši i onoga što prima – dosegao je 1,5 biliona dolara u prvih 11 mjeseci fiskalne godine, što je povećanje od 61 posto u odnosu na prošlu godinu.
Nedavno povećanje kamatnih stopa već je znatno poskupilo vraćanje duga državi. A zatvorena vlada, bez plana kako otplatiti svoj dug, pogoršala bi problem.
– Kao što smo vidjeli s nedavnim rastom inflacije i kamatnih stopa, cijena duga može iznenada i brzo porasti – rekao je Michael Peterson, izvršni direktor zaklade Peter G. Peterson, dvostranačke skupine koja se zalaže za fiskalnu odgovornost.
S više od 10 biliona dolara troškova kamata tokom sljedeće decenije, ovaj složeni fiskalni ciklus samo će “nastaviti nanositi štetu našoj djeci i unucima”, rekao je.
Republikanci kažu da su savezni programi potrošnje koje zagovara Bidenova administracija preskupi, a demokrati kažu da su rezovi poreza koje podupiru republikanci smanjili prihode.
Dan 30. septembar označava kraj fiskalne godine, a zastupnici će morati finalizirati dogovor o budžetu za 2024. do 1. oktobra kako bi izbjegli zatvaranje vlade. Ali niti jedan od 12 zakona o izdvajanjima potrebnih za finansiranje vlade još nije prošao kroz Kongres, što čini malo vjerovatnim da će plan biti usvojen do roka.
Prijetnja zatvaranja dolazi u trenutku kada američka ekonomija već osjeća pritisak inflacije, povećanja kamata i visokog deficita, štrajkova radnika automobilske industrije, ponovne otplate studentskog duga i rastućih cijena goriva, rekli su Gary Schlossberg i Jennifer Timmerman s Wells Fargo Investment Institutea.
Rekli su da svaka od tih stvari “otežava troškove stanovanja, potrošačkih finansija i vladinih troškova dodajući rizike recesije tokom posljednjih mjeseci godine”.
Vladino zatvaranje zaustavilo bi većinu aktivnosti i usluga vladinih agencija i zahtijevalo od svog državnog osoblja koje nije ključno da uzme neplaćeni dopust. Analitičari u EY-u procjenjuju da postoji oko 800.000 federalnih radnika koji ne rade u tim slučajevima, s prosječnom platom od 95.000 dolara svaki.
Opseg štete svodi se na to koliko dugo može trajati zatvaranje.
Svake sedmice zatvaranja vlade, procjenjuju Gregory Daco, glavni ekonomist EY-a, i njegov tim, koštat će američku ekomoniju 6 milijardi dolara i smanjiti rast BDP-a za 0,1 postotni bod u četvrtom kvartalu 2023.
To bi također dovelo do kašnjenja ekonomskih podataka, rekao je Daco, “stvarajući potencijalnu glavobolju za ekonomiste i kreatore politike koji pokušavaju procijeniti zdravlje ekonomije”.
Zatvaranja su u proteklih 30 godina trajala između nekoliko dana i više od mjesec dana, ali Schlossberg i Timmerman vjeruju da s obzirom na “otvrdnuta stajališta u sve više polariziranom Kongresu”, ovo ima potencijal trajati nekoliko sedmica.
Događaj bi, kažu, mogao biti “još jedan katalizator koji bi mogao izazvati povećanu volatilnost i produženu slabost dionica, s obzirom na temeljne ranjivosti koje vidimo u široj ekonomiji”. Ulagači bi trebali pripremiti odbrambeni portfelj, dodali su, “pozicionirajući se za ekonomiju koje se približava očekivanoj recesiji”.
Related
