Prema istraživanju Eurostata, od aprila 2022. do aprila ove godine cijene hrane u Evropi drastično su porasle, piše Večernji list BiH.
Kada je riječ o zemljama EU, rekorder je Mađarska s porastom cijena od 35 posto, dok je Hrvatska s poskupljenjem od 21 posto pretekla sve zemlje zapadne i sjeverne Evrope.Najmanje poskupljenje hrane zabilježeno je u Švicarskoj.
Da je ušla u Evropsku uniju, BiH bi se u ovom slučaju našla na mjestu Mađarske. Naime, prema pojedinim podacima, porast cijena hrane u posljednjih nekoliko godina u ovoj zemlji obara sve rekorde.Ubrzani rast cijena proizvoda za osobnu potrošnju počeo je u februaru 2021. godine. Dakle, od januara 2021. pa do jula prošle godine cijene proizvoda i usluga za osobnu potrošnju porasle su u prosjeku za 22,8 posto. Međutim, postotak rasta hrane značajno je veći.
Kada je riječ o prehrambenim proizvodima, njihove cijene su doslovno divljale. Postotak rasta cijena hrane u navedenom razdoblju dosegnuo je čak 40,69. Usporedbe radi, u razdoblju juli 2018. – januar 2021. godine cijene hrane u BiH porasle su svega 0,5 posto.
Od jula prošle godine cijene hrane u ovoj zemlji nisu padale, nego je nekim namirnicama, poput određenih vrsta mesa, cijena dodatno porasla, zbog čega je sve veći broj stanovnika ove zemlje primoran odricati se nekih osnovnih životnih namirnica.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, od aprila prošle do aprila ove godine cijene hrane i bezalkoholnih napitaka veće su za 1,2 posto. Da je situacija sve teža, pokazuju i podaci o sindikalnoj potrošačkoj košarici za četveročlanu porodicu, za koju obitelji iz mjeseca u mjesec moraju izdvajati sve više novca.
Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za april ove godine iznosi 2930,20 KM. Podsjećaju da je prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za februar ove godine iznosila 1315 KM (posljednji podatak objavljen od Federalnog zavoda za statistiku), a minimalna plaća, prema odluci Vlade Federacije BiH, je 619 KM.Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom iznosi 44,88 posto, a minimalnom plaćom 21,12 posto.
Prilikom izrade sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH te minimalni troškovi života četveročlane porodicu koju čine dvije odrasle osobe i dvoje djece, od kojih je jedno u srednjoškolskoj, a drugo u dobi osnovca.Samu potrošačku korpu čine prehrana (43,83 posto), stanovanje i komunalne usluge (13,30 posto), higijena i održavanje zdravlja (8,48 posto), obrazovanje i kultura (10,58 posto), odjeća i obuća (12,28 posto), prijevoz (4,71 posto) i održavanje domaćinstva (6,82 posto). U kategoriji prehrane korištene su cijene iz triju trgovačkih centara za 86 artikala.
Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja, ubrojeni su troškovi za deset stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki, priopćeno je iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
Razloga za enorman rast hrane u BiH je više. Međutim, jedan od onih koji svakako prednjače je činjenica da u ovoj zemlji domaća proizvodnja gotovo da i ne postoji. Dok je većina poljoprivrednog zemljišta zarasla, uvozi se sve – od poljoprivrednih kultura koje uspijevaju u ovim podnebljima do mesa i voća, zbog čega je u više navrata na raznim razinama pokrenuto pitanje nove strategije prema poticanju domaće proizvodnje.
