Poslije intervjua s ministrom Konakovićem, razgovarali smo s troje stručnjaka za vanjsku politiku, sigurnost i strani uticaj Rusije, da čujemo njihovo mišljenje kako su bh. vlasti reagovale na potez Rusije.
Dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Sead Turčalo takav potez ocjenjuje prilično naivnim.
“Kao da se obraćate jednoj državi koju vi smatrate izuzetno prijateljskom, koja je pogriješila, slučajno to uradila. Ovdje znamo, a svjestan je i ministar vanjskih poslova, da to nije slučajno”, objašnjava Turčalo i dodaje kako sve što Rusija radi, posebno od početka invazije na Ukrajinu, BiH ne može doživljavati prijateljskim.
“Optimalan odgovor bi bilo ukidanje ID-a, time i boravka, te dvojice diplomata, budući da postoje pouzdane informacije iz zemlja koje su članice NATO-a da su se oni u tim zemljama bavili aktivnostima koje su suprotne Bečkoj konvenciji”, kaže Turčalo.
On smatra kako nije toliko bitno kad su ti ljudi ušli u Bosnu i Hercegovinu, ali da jeste bitna reakcija nakon što se to otkrije te da ona bude institucionalna, a ne pojedinačna.
S tim se slaže i Marina Vulović sa Njemačkog instituta za međunarodnu i sigurnosnu politiku, koja dodaje da je takva komunikacija s Kremljom znak slabosti institucija Bosne i Hercegovine.
“Pravi potez bi bio izbaciti takve diplomate koji su se već pokazali da podrivaju ustavni poredak u drugim zemljama. Zašto bi onda BiH dala dobobrodošlicu u svoju zemlju? Pravi potez bi bio izbaciti te faktore iz zemlje, a ne zamoliti Rusiju da prestane da ih šalje jer Rusija sigurno neće prestati da ih šalje”, kaže Vulović, podsjećajući da je samo u 2022. godini Njemačka protjerala tridesetak ruskih diplomata, a oko 70 od početka invazije na Ukrajinu.
Safet Mušić sa Instituta za sigurnost i borbu protiv terorizma u Londonu smatra da je ipak kasno za bilo kakvu idealnu reakciju, ali odgovornost za propuste ispostavlja obavještajno-sigurnosnom sistemu BiH.
“Nije preostalo puno mogućnosti Ministarstvu vanjskih poslova da reaguje poslije ovoga što se desilo, zato što su ljudi već dobili potrebnu dokumentaciju, odnosno potrebno odobrenje da mogu boraviti i raditi u BiH. Tu se javlja jedan drugi problem, a to je funkcionisanje našeg sigurnosnog sistema, odnosno obavještajno-sigurnosnog sistema, koji ima određene nadležnosti kada su u pitanju sigurnosne provjere za diplomatske predstavnike”, kaže Mušić za Detektor magazin.
Turčalo smatra kako proglašavanje spornih diplomata nepoželjnim osobama ne bi bilo nikakav presedan s obzirom na to da je Bosna i Hercegovina već imala takve situacije.
“Koliko se sjećam, radilo se o iranskim, možda još nekim diplomatama, tako da zapravo to ne bi bilo uvođenje novih praksi i pokazalo bi ozbiljnost i opredijeljenost ka partnerima koji nama zaista i jesu ključni, a to su EU i zemlje transatlantskog područja”, kaže Turčalo.
