fbpx
Connect with us

Hi, what are you looking for?

Vijesti

Alen Pilav: Zaposlit ćemo u KCUS i djecu sa biroa

U podcastu “Direktno sa Vildanom Selimbegović” o Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, nedostatku doktora i putu pacijenta govorio je Alen Pilav, v. d. generalnog direktora KCUS-a. On se nije želio osvrtati na stvari koje su bile i koje su usporavale ili kočile procese u najvećoj zdravstvenoj ustanovi BiH.

Kaže da trebamo gledati u budućnost i razmišljati hirurškom logikom – dijagnosticirati problem i pronaći rješenje.

– Svaki problem ima rješenje, samo je pitanje da li ga neko želi riješiti i koliki trud želi da uloži. Ja sam takav čovjek, za mene ne postoji nerješiv problem. Ako treba, nećemo pet dana spavati, 10 dana, zvaćemo koga god treba u pomoć. Ako ja ne znam ili ne zna neko od mojih kolega, znamo koga treba pitati. Znači, nema nerješivih problema, rješavamo probleme koje imamo. Sad, da li sporije ili brže, uglavnom, tražimo rješenje, kaže Pilav.

Nagovaranje kolega

Puno je problema koje je zatekao, a jedan od osnovnih je nedostatak kadra.

– Krucijalni problem je nedostatak kadra koji se osipao godinama, a nismo primali novi. Pronašli smo rješenje i, uz veliku pomoć Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, ministarstava zdravstva KS-a i FBiH, od kojih smo morali pribaviti saglasnosti, krenuli smo u normalnu proceduru. To je primanje ljudi koji su otišli iz bilo kojeg razloga ili su, kako vi kažete, otjerani, ili je neko otišao u penziju, neko je jednostavno otišao da živi vani. Raspisali smo konkurs odmah u januaru za 49 gotovih specijalista. Primili smo ih 20 i nešto, da ne govorim tačno o brojevima. Od toga se priličan broj vratio ponovo u KCUS. Ali, vidite, mi na 11 mjesta na anesteziji nismo nikoga primili. Na četiri mjesta na patohistologiji, Patološkom institutu, nismo nikoga primili zato što se niko nije javio. Jednostavno, ja sam to jednom rekao, to nije samo problem KCUS-a, to je problem pacijenata i cijelog društva, govori Pilav.

Da bi neko specijalizirao, potrebno je da stažira između četiri i šest godina, u zavisnosti od specijalizacije, ističe dr. Pilav i dodaje da ima i ljudi koji su otišli vani, skrasili se, otišli u neke od privatnih ordinacija ili poliklinika, te ih je sada teško povući nazad.

Kaže da rade sve kako bi vratili neke od kolega, nagovaraju ih da izađu iz zona komfora i da se vrate u KCUS.

– Sada moramo tu djecu koja završavaju medicinski fakultet i sve ostale fakultete na neki način privoljeti da ostanu ovdje. Mi imamo djece. Kad kažem djece, to su moje mlade kolege na birou za zapošljavanje. Pokrenuli smo proceduru da ponovo u Klinički vratimo jedan oblik rada. To su ljekari, sekundarci. A šta to znači? Znači, ljekari koji su završili medicinski fakultet, doktori opšte prakse. I imaju položen ispit, znači da su osposobljeni za samostalni rad. Imaju odobrenje i ljekarske komore za samostalni rad. I oni, uglavnom, mogu da rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Prije je u Kliničkom uvijek bilo sekundaraca. Ako uspijemo izdejstovati i promijeniti neke zakonske uzuse i neke pravilnike, dobit ćemo mlade ljekare, koji prvo dobivaju mogućnost da rade u, ja ću reći, najboljoj zdravstvenoj ustanovi u BiH. Dobit će priliku da stiču iskustvo, dobivaju staž i dobivaju mogućnost da poslije konkuriraju za specijalizacije. A mi kao iskusni ljekari možemo da vršimo izbor i da vidimo ko je za koju granu medicine, a i oni sami da vide svoje afinitete, poručuje dr. Pilav.

Klinički centar, prema riječima dr. Pilava, ima u potpunosti regulisano finansiranje, sve je tačno definirano i sve pare liježu na vrijeme. Osvrnuo se i na priču o osnivačima koja je prošle sedmice bila jedna od tema i istaknuo da je tačno da se u sudskim knjigama kao osnivač KCUS-a vode Skupština grada Sarajeva i Skupština Republike BiH.

– Trenutno su nama, po Statutu objavljenom u Službenim novinama i na koji su dali saglasnosti Federacija i pet kantona, osnivači Federacija BiH, Unsko-sanski, Srednjobosanski, Zeničko-dobojski, Sarajevski i Bosansko-podrinjski kanton. Tačno znamo ko su osnivači, čija su prava i kolika su. Eh, sad, to što unazad određeno vrijeme nismo obnovili sve te papire, to je drugi par rukava. U petak je potpisan ugovor između Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu i Univerziteta u Sarajevu, a nije bio potpisan. Ranije smo imali privremeno rješenje. Zamislite sad nonsensa da ustanova koja se zove Klinički centar Univerziteta u Sarajevu nema regulisane odnose sa Univerzitetom, kaže Pilav.

Ugovorom je KCUS zvanično postao nastavna baza za sarajevske studente, a otvorena je i mogućnost za saradnju sa Medicinskim fakultetom, koji ima Institut za patologiju, što će biti jedno od rješenja predugog čekanja na patohistološke analize.

Osvrnuo se i na famozni put pacijenta, kazavši da je to fraza koja se njemu nikako ne sviđa, a pacijentima, ističe, još manje. Smatra da je potrebno samo da se svi pridržavaju onoga što je već ranije napisano u medicinskim knjigama.

Vraćanje povjerenja

Nastavljena je i saradnja sa institucijama iz Evrope, pojedinačnim klinikama, koji su bili ukinuti u prethodnom periodu.

– Evo jedan primjer, specijalizanti KCUS-a nisu smjeli da idu na edukacije, odnosno da vide kako izgleda ta specijalizacija ili ta grana medicine u drugim centrima. Ja, kao torakalni hirurg, imam kolege od Amerike do Kine. Ništa mi ne znači da nazovem kolegu i da naš specijalizant ode 15 dana u Ljubljanu, 15 dana u AKH (Beč), ako treba i u Kinu i u Ameriku. Da vidi drugi mindset, da vidi drugi način razmišljanja na klinici, drugi pristup pacijentu, drugi pristup problemima. A ovako, ako ste zatvoreni, onda specijalizant zna samo, recimo, ako je moj specijalizant, kako ja radim. Ima boljih hirurga od mene, ima lošijih hirurga od mene, ima i boljih organizacija. Sada smo to otvorili i čak ćemo uvesti pravilo da specijalizant, što je stvar u svijetu, mora određeno vrijeme da provede u drugim ustanovama, naglašava Pilav.

Prvi zahtjev saradnicima bio je da je uvijek pacijent na prvom mjestu, svi su tu zbog pacijenta, KCUS postoji zbog pacijenta i svi dijelovi KCUS-a, tako da je to jedna od ideja vodilja njegovog djelovanja.

Pilav je jedan od najaktivnijih lobista za vraćanje transplantacija na KCUS i pridruživanje Eurotransplantu. Nažalost, posljednja aktivnost BiH oko Eurotransplanta bila je 2012. godine.

– Sada smo, uz pomoć mojih prijatelja, prošli kroz državni Parlament. Jednoglasno je usvojena inicijativa da se pokrene pismo namjere, što je prvi preduslov za priključivanje Eurotransplantu. I napokon je poslato pismo namjere, dobili smo odgovore od Eurotransplanta. Ministarstvo civilnih poslova BiH radi perfektan posao i očekujem da će u prvoj polovini juna doći delegacija Eurotransplanta. Kad postanemo, neću da uopće kažem ako… Evo, navijamo svi, znamo mi o čemu se radi. Priključenjem dobivamo mogućnost da pacijenti, ako mi dotad ne ovladamo tehnikom i svim svojim pripremama za transplantaciju pluća, računaju na taj organ. Znači, ukoliko pacijentu postoji indikacija za transplantaciju pluća, on može da bude upućen u bilo koji centar u državi koja je članica Eurotransplanta, kaže Pilav.

Dodaje da je jako bitno da širimo svjesnost o donorskom programu, da ljudi potpisuju donorske kartice i da znamo da organi od preminulih osoba mogu da spasu život, piše Oslobođenje.

Izvor

Izdvojeno

Biznis

„Do kraja jula bit će raspisan tender za izbor izvođača radova za izgradnju međudržavnog mosta preko rijeke Tare na spoju magistralne ceste na lokaciji...

BiH

Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine objavile su jučer novi pravilnik o zabrani pušenja u ovom entitetu koji će na snagu stupiti osam dana...

Magazin

Kanita Karić, mlada estradna umjetnica, već je postala prepoznatljivo lice na bh. muzičkoj sceni. Iza nje jemnoštvo lijepih pjesama, pregršt sjajnih nastupa, video uradaka...

Vijesti

RK Konjuh već uveliko kreće sa pripremama za novu sezonu. Nova imena naći se se u sastavu rukometnog kluba iz Živinica. Iz RK Konjuh...