Pritisak na Narodnu banku Kine da dozvoli slabljenje juana raste, jer trgovci očekuju da će sve veća razlika u kamatnim stopama između Kine i SAD dovesti do toga da će investitori početi da prodaju kinesku valutu.
Kineska centralna banka je do sada ove godine održavala politiku snažnog juana, držeći dnevni kurs, referentnu stopu oko koje je dozvoljeno trgovanje valutom, u neuobičajeno uskom rasponu od 7,09 do 7,11 u odnosu na američki dolar
Međutim, kineskom valutom se nedavno trgovalo i do dva odsto ispod referentne stope, što je maksimalna dozvoljena varijacija prema centralnoj banci, prvi put u osam godina, što ukazuje na rastući pritisak na prodaju.
Tržišta traže slabiji juan, čime bi se izrazila razlika u prinosima na obveznice između Kine i SAD. Prinosi na desetogodišnje američke državne obveznice iznose 4,57 posto, dok desetogodišnje kineske državne obveznice nude 2,3 posto prinosa, prenosi Financial Times. Kapital teži da teče ka tržištima gde su kamatne stope više.
Analitičari navode da veliki broj trgovaca očekuje jednokratnu devalvaciju juana, sličnu onoj iz 2015. godine, zbog ogromnog pritiska koji se nagomilao. Kina je 2015. iznenada devalvirala juan, smatrajući ga precenjenim. To je izazvalo previranja na finansijskim tržištima, uključujući oštru prodaju juana, ozbiljan odliv kapitala i pad deviznih rezervi.
Centralna banka trenutno nije sklona dopuštanju brze promjene kursa, već preferira stabilnost. Devalvacija juana bi imala ogromne posljedice za globalnu trgovinu, potencijalno pogoršavajući tenzije sa Washingtonom povećanjem konkurentnosti kineskog uvoza u SAD. Kineski predsednik Si Đinping je na početku ove godine kao jedan od svojih glavnih prioriteta istakao „snažnu valutu“, kao dio planova za jačanje statusa zemlje kao finansijske sile.
