Bosna i Hercegovina je ona destinacija koju često preskačemo. Ona je blizu, uvijek ju možemo posjetiti, a često ono što nam je lako dostupno podcjenjujemo. Jednom kada kreneš istraživati sve povijesne i prirodne atrakcije BiH, ostat ćeš šokiran koliko toga ova divna zemlja nudi. Mi smo jedne rane jeseni odlučili napraviti 7-dnevni road trip kroz Bosnu i Hercegovinu i definitivno mogu reći kako će nam to putovanje ostati u fantastičnom sjećanju.
Teško je u samo tjedan dana obići sve vodeće znamenitosti Bosne i Hercegovine. Zbog manjka vremena morali smo suziti našu must visit listu te smo se dogovorili obići one koje se nalaze na relaciji Ramsko jezero-Konjic-Sarajevo-Mostar. Na ovom road tripu smo obišli vodeće atrakcije Hercegovine, dok smo stigli vidjeti tek djelić Bosne. No, uvijek treba ostaviti nešto i za povratak, zar ne?
Kako sam kreirala plan puta za Bosnu i Hercegovinu?
U nastavku donosim naš plan puta koji je bio kombinacija povijesnih i prirodnih znamenitosti. Htjeli smo posjetiti pojedine povijesne lokacije te provesti vrijeme i u Sarajevu i Mostaru. Također smo htjeli imati vremena i za dva cjelodnevna planinarska izleta.
Tempo na ovom putu nije pretjerano naporan, tako da ostavlja dovoljno vremena i za uživanje u gastronomskoj ponudi Bosne i Hercegovine. Na ovom putu smo spavali na tri lokacije – B&B pored Ramskoj jezera (2 noćenja), te hotelski smještaj u Sarajevu (tri noćenja) i Mostaru (dva noćenja).
Plan puta za tjedan dana u Bosni i Hercegovini
Računaj da smo mi krenuli u BiH iz smjera Splita te smo granicu prešli kod graničnog prijelaza Kamensko, a vratili se natrag u Hrvatsku preko graničnog prijelaza Orahovlje.
Buško jezero, jezero Blidinje, nekropola Dugo polje i Ramsko jezero
Prvi dan je bio u znaku puta do našeg B&B smještaja uz Ramsko jezero, no vožnju smo iskoristili kako bi stali na atrakcije koje se nalaze putem.
Prva postaja je bilo Buško jezero, jedno od najvećih akumulacijskih jezera u Europi. Površina jezera iznosi 55,8 km², a dubina ide do 17 metara. Buško jezero naziva se i Buško blato, a smješteno je između gradova Livno i Tomislavgrad. Prije nastanka akumulacijskog jezera, voda iz brojnih okolnih vrela se slijevala u polje. Tijekom zimskih mjeseci se znala i zalediti, dok bi ljeti voda presušila. Tada bi se kosila polja, a nakon toga je površina korištenja za ispašu stoke. Akumulacijsko jezero je službeno pušteno u rad 1974.
Na kavu ili ručak možete otići u etno selo Grabovica otkuda se pruža lijepi pogled na jezero.
Put nastavljamo prema Parku prirode Blidinje te stajemo pored planinskog jezera Blidinje. Blidinjsko jezero je smješteno između planina Vrana i Čvrsnica, a riječ je o najvećem planinskom jezeru u Bosni i Hercegovini.
Nalazi se na 1.185 metara nadmorske visine, a površina varira od 2,5 do 6 km². Jezero je podosta plitko, a njegov vodostaj se podiže za vrijeme pojačanih padalina i otapanja snijega.
Na kasni ručak smo se uputili u nezaobilaznu gastro destinaciju Hajdučke vrleti koja nudi raznoliku i ukusnu ponudu tradicionalnih jela ovog područja.
Nakon premišljanja i slaganja, prvotni plan da odemo na planinarski izlet do Hajdučkih vrata, jedne od vodećih planinarskih atrakcija Bosne i Hercegovine, smo morali mijenjati. No, definitivno smo zaključili da u Park prirode Blidinje treba doći ciljano i istražiti mnogobrojne planinarske staze. Ako se pak odlučiš, u Hajdučkim vrletima možeš i prespavati te se otisnuti do Hajdučkih vrata.
Nakon ručka uputili smo se do nekropole Dugo polje koja se ubraja u najvažnije kulturne znamenitosti u Parku prirode Blidinje. Ova nekropola sadrži 150 stećaka, sanduka i ploča, od kojih je jedan dio ukrašen. Smatra se kako ovi nadgrobni spomenici datiraju iz 12. do 14. stoljeća, a 2004. je nekropola dobila status Nacionalnog spomenika BiH, a 2016. je uvrštena na listu UNESCO-ove Svjetske baštine.
Nakon što smo uživali u zalasku sunca na nekropoli Dugo polje, uputili smo se do Ramskog jezera gdje smo bili smješteni.
Planinarski izlet Zahum-Idovac i razgledavanje Ramskog jezera
Ujutro smo se uputili na planinarski izlet na planinu Radušu koja dominira iznad Ramskog jezera. Ova planina se nalazi između Vukovskog polja i doline rijeke Vrbas, a predstavlja prirodnu granicu između Hercegovine i Bosne.
Iz sela Zahum smo se uputili do najvišeg vrha Idovac koji se nalazi na 1.956 metara nadmorske visine. Uspon traje oko dva i pol sata i traži nešto kondicije jer se prođe skoro 800 metara nadmorske visine. Posebno je zahtjevan završni dio uspona do vrha, ali zato pogled oduševljavala na sve strane. Za spuštanje to početne točke potrebno je oko dva sata.
Nakon planinarskog izleta u selu Zahum smo ugledali obiteljski restoran Zaum koji je bio pun lokalnog stanovništva. Zaključili smo da je idealna lokacija za zasluženi odmor i nismo bili u krivu. Ovdje možeš uživati u dobrom roštilju, palenti, domaćem siru i maslu te bureku i raznim vrstama pita.
Prije nego smo se spustili do Ramskog jezera, stali smo pored ceste na vidikovac s kojeg se pruža nezaboravan pogled na jezero i njegovu okolicu.
Ramsko jezero je također umjetno akumulacijsko jezero na rijeci Rami, a često se svrstava među najljepša jezera u Europi. Jezero je napravljeno 1968. godine, dugo je 12 kilometara, ima površinu od 1.500 hektara, a najveća dubina iznosi 95 metara. Sklono je velikim oscilacijama, a kada smo ga mi posjetili imalo je jedan od najnižih vodostaja zadnjih godina.
Prošetali smo se do Franjevačkog samostana koji je sagrađen u 15. stoljeću, a lokacija gdje se nalazi je nakon izgradnje Ramskog jezera poprimila oblik poluotoka. Ovo je ujedno i najslikanija lokacija na Ramskom jezeru. Nakon šetnje oko kompleksa Franjevačkog samostana, dočekali smo zalazak sunca uz obalu samog jezera.
Titov bunker, Konjic, Vrelo Bosne i Sarajevo
Treći dan napuštamo Ramsko jezero te se vozimo do Sarajeva uz brojna stajanja uz put. Prva lokacija je Titov bunker pored Konjica. U pitanju je jedna od najstrožije čuvanih tajni Jugoslavije.
Bunker u slučaju atomskog rata je sagrađen u svrhu skloništa 350 Titovih najbližih suradnika, a javnost je za njegovo postojanje doznala tek 2000. godine. Ovaj bunker se ubraja među najveće bunkere te vrste u Europi.
Po službenoj dužnosti svega četiri zapovjednika su znala za postojanje bunkera, a radnici koji su radili na njegovoj izgradnji su pomno birani te su morali potpisati Ugovor o šutnji.
Bunker je smješten uz rijeku Neretvu te je ukopan u planinu Zlatar, podsjeća na labirint, a ima preko 100 prostorija u kojima je moglo preživjeti 350 osoba u periodu od pola godine.
Posjet Titovom bunkeru trebaš unaprijed rezervirati, možeš to učiniti online ili putem maila ili poziva, a posjet uz stručnog vodiča traje oko 90 minuta te se ulaznica plaća 20 km po osobi.
Nakon ovog nezaboravnog iskustva, vraćamo se u Konjic gdje smo na ručak otišli u slastičarnicu Oaza koja osim kolača ima i ponudu bureka i raznih pita. Prošetali smo centrom grada te uživali u pogledu na Stari most koji se smatra točkom koja spaja Hercegovinu s Bosnom.
Most je izgrađen 1682. godine te se svrstava među najljepše mostove iz Otomanskog perioda. Nažalost, bio je srušen 1945. godine na dan oslobođenja Konjica, a minirali su ga njemački vojnici. Izgrađen je novi most, a u periodu od 2006. do 2009. godine je rekonstruiran u svoj izvorni oblik. Izgrađen je od kamena te ima šest lukova.
Ako imaš više vremena na raspolaganju, možeš i prespavati u Konjicu te posjetiti Boračko jezero ili pak otiđi na rafting na rijeku Neretvu.
Mi smo svoj put nastavili prema Sarajevu te je naša iduća lokacija bilo Vrelo Bosne. Ovo popularno izletište nalazi se 15-ak kilometara od centra Sarajeva, a nalazi se podno planine Igman. Ako dolaziš s automobilom potrebno je platiti parking, a ulaznica iznosi 2 km. U pitanju je izvorište rijeke Bosne koje je prava oaza. U kristalno čistim jezerima plivaju ribe, ugledat ćeš i patke i labudove, a inače je ovo područje stanište različitih biljnih i životinjskih vrsta. Prošetaj se i istraži ovo izletište, a ako imaš vremena možeš se fijakerom provozati Velikom alejom.
Nakon uživanja na Vrelu Bosne, mi smo se uputili napokon do Sarajeva i našeg smještaja. Nakon što smo se malo osvježili, otišli smo na ranu večeru u centar Sarajeva. Naravno, odluka je pala na ćevape Kod Želje, a slatko smo kušali u kultnoj slastičarnici Egipat. Ostatak večeri smo proveli u poznatom kafiću Zlatna ribica, a dan završili u irskom pubu Celtic pub.
Povijesna i gastro tura Sarajevom ili opcija izleta izvan Sarajeva
Ako prije toga nisi posjetio Sarajevo, definitivno ovaj dan iskoristiti za istraživanje njegovih ulica. Sarajevo je magično i svojom magijom veoma lako očara svakog posjetitelja. Naš prvotni plan je zapravo bio posjetiti špiljski kompleks Bijambara te otići na kratki pješački izlet do slapa Skakavac.
No, toliko volimo Sarajevo da smo odlučili cijeli dan opušteno uživati u svim njegovim čarima. Prošetali smo se pored vodećih znamenitosti u samom središtu grada, obavili shopping u Kazandžiluku, jeli pite u Saču, a slatko u Bademu, uživali u turskoj kavi i rahat lokumu, ispijali craftove u Vučko pubu, išli na večeru u restoran Dženita… Dan je bio opušten i potpuno posvećen hedonističkom uživanju.
Ako si pak već bio u Sarajevu, preporučujem gore navedene izlete u prirodu. Također, ako nisi posjetio Tunel spasa, jutro možeš rezervirati za tu lokaciju, a oni koji traže nešto posebno i zanimljivo, mogu se uputiti na jednodnevni izlet do Visokog te otkriti bosanske piramide. Bez obzira vjeruješ li ili ne u priču, interesantno je istražiti tu atrakciju.
Planinarski izlet do Lukomira, najzabačenijeg sela Bosne i Hercegovine
Izlet kojem sam se najviše veselila na našem road tripu kroz BiH jest onaj do zabačenog sela Lukomir do kojeg se jedino može doći off road vozilom ili pješke. U pitanju je najviše i najizoliranije kontinuirano naseljeno selo ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u Europi.
Smješteno je na 1.469 metara nadmorske visine na planini Bjelašnica. Pojedine kuće su stare i preko 200 godina, a one koje su i obnovljene izvrsno su se uklopile u pitoresknu i pomalo filmsku arhitekturu.
Mi smo odabrali kružnu stazu koja započinje i završava u selu Umoljani. Za uspon smo odabrali stazu koja ide preko vrha Obalj, a za povratak stazu preko Studenog potoka. Cijeli izlet traje oko šest i pol sati bez uračunatih pauza.
Mi smo proveli skoro dva sata u samom Lukomiru, stoga svakako računaj na vrijeme koje ćeš provesti istraživajući selo, upoznavajući mještane i guštajući u svježe pripremljenim tradicionalnim delicijama.
U Sarajevo smo se vratili u večernjim satima te smo se nakon kratkog osvježenja uputili na večeru.
Vrelo Bune i Mostar
Napuštamo Sarajevo i vraćamo se u Hercegovinu. Narednih dana smo smješteni u Mostaru, no prije nego se smjestimo idemo do vrela Bune i Tekije Blagaj.
Ovo najpoznatije hercegovačke izletište privlači svake godine veliki broj posjetitelja, što domaćih, što turista iz cijelog svijeta. Unatoč svojoj popularnosti ovo mjesto i dalje pruža mir, a istražujući odaje blagajske Tekije upustit ćeš se u putovanje kroz povijest i zaboraviti na sve moderne izazove s kojima se svakodnevno susrećeš. Bilo da si vjernik ili ne, Tekija Blagaj pruža spokoj svakom posjetitelju otvorenog srca.
Više o izletištu Vrelo Bune i Tekiji Blagaj pročitaj ovdje.
Nakon što smo se nauživali ove ljepote vraćamo se prema Mostaru. Ako imaš vremena i snage (mi smo bili iscrpljeni od planinarskog izleta dan prije) možeš se popeti i do tvrđave Herceg Stjepan za što ti je potrebno oko 50-ak minuta.
Nakon što smo se smjestili i osvježili, uputili smo se istraživati stari dio Mostara. Nezaobilazne destinacije su Stari most (kako bi došao podno mosta, potrebno je preko Krive ćuprije prijeći rijeku Radobolja i nastaviti do Neretve), Biščevića kuća, Hamam, Kajzatova kuća, Karađozbegova i Koski Mehmed-Pašina džamija, Stara čaršija, Kriva ćuprija… U samom starom gradu postoji pregršt restorana gdje možeš otići na večeru.
Nekropola Boljuni, vodopad Provalije, Stolac, Daorson, nekropola Radimlja i skywalk Mostar
Idući dan idemo na jednodnevni izlet tijekom kojeg istražujemo grad Stolac i njegovu okolicu. Stolac sa svojom okolicom je bio naseljen od davnina, a dokazi ljudskog života su pronađeni u špilji Badanj čija starost crteža se procjenjuje na 15.000 godina.
Prva destinacija je nekropola Boljuni koja se nalazi u naselju Bjelojevići oko 15 km od Stolca u smjeru Hutovog blata. Ova nekropola se ubraja među najznačajnije nalazište stećaka u Bosni i Hercegovini. Sastoji se od čak 269 stećaka koji su raspoređeni u dvije grupe, a nalazište je proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Vraćamo se prema Stolcu te odlazimo do vodopada Provalije kojeg mnogi nazivaju stolačkom Niagarom. Nažalost, vodostaj većine rijeka u BiH je bio u trenutku našeg putovanja izuzetno nizak, te je čak i krajem rujna vodopad bio presušen. Sjeli smo na Begovu čorbu u predivan restoran Stari mlin uz sami vodopad te uživali u ljepoti bez obzira na to što Provalije nismo doživjeli u punom sjaju.
Iduća destinacija je stari grad Vidoška, odnosno utvrda koja se nalazi iznad Stolca, koji je izgrađen u 14. stoljeću. Ovaj obrambeni objekt se ubraja među najveće utvrđene gradove u Bosni i Hercegovini. U 17. stoljeću je imao čak 13 kula i bio je najbolje utvrđeni grad u cijeloj Hercegovini. Debljina bedema je oko dva metra, a grad je imao i 10 cisterni, objekte za stanovanje i džamiju. Bez obzira na to što većinski dio utvrde nije obnovljen, a ulaz je posve slobodan, stari grad Vidoška i danas ostavlja bez daha svojom veličinom. S vrha se također pruža fantastičan pogled na Stolac i njegovu okolicu.
Nakon što smo istražili stari grad Vidoška, ponovno sjedamo u auto i vozimo se do nalazišta Daorson kojeg mnogi nazivaju hercegovačkim Stonehengeom. U pitanju su drevne iskopine Daorsi plemena, a stručnjaci smatraju kako je ova helenistička civilizacija na ovom području obitavala prije 4.000 godina. Zidine su napravljene od kamenih blokova koji znaju biti teški i preko 14 tona. Stručnjaci smatraju kako je ovo mjesto bilo svojevrsno svetište zbog vjerovanja u njegovu snažnu energiju.
Pri povratku u Mostar prolazimo pored nekropole Radimlja koja je pod UNESCO zaštitom od 2016. godine. Tu se nalazi 122 stećaka koji datiraju iz 13. do 15. stoljeća.
Jurimo loviti zalazak sunca na novu nebesku šetnici Fortica iznad Mostara. Ova jedinstvena atrakcija visoka je 15 metara, a nebeska šetnica je duga 35 metara. Skywalk Fortica je postavljen iznad padine zbog čega se 15 metara lako u glavi pretvara u 30.
Više o nebeskoj šetnici iznad Mostara pročitaj ovdje.
Nakon uzbudljivog dana vrijeme je za zasluženi odmor i ukusnu večeru u jednom od mnogobrojnih mostarskih restorana.
Počitelj, vodopadi Kravica i Kočuša vodopad
Naš put se bliži kraju, no pri povratku u Hrvatsku imamo još par zanimljivih i lijepih lokacija za posjetiti. Prva na listi je grad Počitelj koji će te osvojiti svojom izuzetnom ljepotom koja se ne zaboravlja tako lako. Grad je pod UNESCO zaštitom, a osvaja svojom orijentalnom arhitekturom koja potječe iz 14. stoljeća. Odvoji vremena kako bi istražio njegove ulice, popeo se sve do vrha gdje se nalaze kule. Nipošto nemoj propustiti popeti se na Gavrankapetanovićevu kulu s koje se pruža nezaboravna pogled na grad.
Iduća destinacija su vodopadi Kravica, jedni od najvećih vodopada u Hercegovini. Protežu se u širinu preko 100 metara, a idu u visinu 25 metara. Ovo je popularno hercegovačko izletište gdje je dozvoljeno i kupanje, a na raspolaganju je i vožnja brodom te ponuda brojnih ugostiteljskih objekata. Ulaznica u vrhuncu sezone iznosi 20 km, dok izvan 10 km.
Sačuvaj ulaznicu jer s njom idemo i na prezadnju destinaciju na ovom road tripu. U pitanju je vodopad Kočuša. Mnogi ovaj vodopad nazivaju mini verzijom Kravice. Meni osobno je ova lokacija puno ljepša, vjerojatno jer je intimnija. Za kraj ovog nezaboravnog puta, svrati u konobu Kočuša na pastrvu sa žara.
Bosna i Hercegovina je ona destinacija kojoj ćeš se uvijek rado vraćati, što zbog prirodnih i povijesnih ljepota, što zbog gastronomije te srdačnih domaćina. Nemoj se voditi onom “ima vremena, stigne se, blizu je…” jer BiH toliko toga ima za ponuditi. Zapravo blizinu treba iskoristiti te se Bosni i Hercegovini u više navrata vraćati. Mi znamo da ovo sigurno nije naš posljednji road trip. Jer toliko destinacija se još nalazi na našoj must visit listi…
Nastavi čitati još zanimljivih priča iz Bosne i Hercegovine:
