Povežite se sa nama

Vijesti

Vozačima rok 90 dana za registraciju

Objavljeno

-

Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine donijelo je Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o registriranju vozila.

Potreba za donošenjem ovog pravilnika javila se uslijed proglašenja stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji BiH uzrokovane pandemijom koronavirusa, a sve kako bi Ministarstvo pomoglo građanima svoje zemlje, poštujući sve zakonske odrednice.

Nakon što je ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Vojin Mitrović predložio donošenje odluke o produženju važenja registracije vozila u Bosni i Hercegovini za vozila koja su registrirana u BiH a čija je potvrda o registraciji istekla poslije 15. marta 2020. godine do 30. aprila 2020. godine, koja nije dobila podršku na sjednici Vijeća ministara BiH održanoj 1. aprila 2020. godine, ova oblast je uređena kroz izmjene Pravilnika.

Mitrović: predložio donošenje odluke o produženju važenja registracije vozila u BiH - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

Stoga je u Pravilnik dodat stav u kojem stoji da se: „za vozila čija je registracija istekla nakon 16. marta 2020. godine, zahtjev za produženje registracije vozila može podnijeti najkasnije 90 dana od dana prestanka stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji BiH, a ukoliko se zahtjev za produženje registracije vozila ne podnese do roka predviđenog ovim članom, vozilo se službeno odjavljuje iz evidencije registriranih vozila a vlasnik vozila dužan je vratiti registarske tablice nadležnom organu u roku od osam dana – saopćeno je.

Izmjene Pravilnika o registriranju vozila upućene su na objavu u Službene novine Bosne i Hercegovine, a stupa na snagu narednog dana od dana objave.

Oglašavanje

Vijesti

Za godinu dana nestalo 188 odjeljenja, na fakultetima više nema ko da studira. I zvanično BiH postaje zemlja staraca

Objavljeno

-

Od

Samo u jednoj godini, broj učenika u osnovnim školama u Bosni i Hercegovini je manji za 5.719, u srednjim za 4.831 učenika, dok je najveći pad zabilježen kod broja studenata- njih je u odnosu na prošlu školsku godinu za 7.662 manje.

Smanjen broj učenika doveo je i do zatvaranja odjeljenja. U srednjim školama njihov broj je manji za 22, dok su osnovne škole ostale bez čak 166 odjeljenja.

Pokazuju ovo najnoviji podaci Agencije za statistiku BiH.

Kako su naveli u školskoj 2019/2020. godini u BiH je u 1.785 osnovnih škola upisano 273.795 učenika, u 315 srednjih škola upisano je 112.933 učenika, dok je broj upisanih studenata 79.886

Time dolazimo do poražavajuće brojke da trenutno u državi imamo 465.614  učenika i studenata dok je broj penzionera prešao brojku od 691.000!

VLAST NE INTERESUJU MOTIVI ODLASKA LJUDI

Sve praznije školske klupe, naša su budućnost, smatraju statističari.

Poređenja radi u BiH je u 2017. rođeno 40.000 djece manje nego 1990. godine, dok je do 1990. godine taj broj bio oko 67.000.

Takođe uvjereni su i da ćemo teško dostići brojku novorođenih iz 2017. godine, jer je trenutno prosječna starost majke koja rađa prvo dijete 26 godina, tačnije godište rođenja te majke je 1992., dok u periodu pred nama primat rađanja djece preuzimaju ratne generacije, kojih je mnogo manje.

Istovremeno dodaju da je trenutna demografska slika još i dobra, šta nas tek čeka u narednih par godina kada počne uzimati danak višegodišnji masovni odlazak mlađeg stanovništva. Krajem prošle godine je i Unija za održivi povratak iznijela šokantne podatke koji kažu kako je BiH samo tokom 2019.  napustilo 30 hiljada ljudi!

Upravo zatvaranje očiju pred masovnim odlaskom stanovništva, kao jedan od gorućih problema vidi demograf Aleksandar Čavić. On je još ranije za BUKU upozorio da je u BiH neophodno provesti istraživanje, poput onoga koje je provelo Udruženje hrvatskih poslodavaca o našem iseljeništvu gdje bismo vidjeli koji su uzroci njihovog odlaska. 

“Ništa od toga nije urađeno i stoga smatram da nije ništa drugo nego licemjerje kada se izjavi da je zabrinjavajuće što ljudi odlaze. A zapravo ljudima u vlasti i odgovara odlazak, jer se na taj način rješavaju socijalnog balasta, kao i potencijalnih kritičari njihove vlasti”, zaključuje Čavić.

Pored smanjenog nataliteta i odlaska stanovništva, velika je odgovornost i na ljudima koji vode politiku obrazovanja u našoj zemlji i koji u zadnjih dvadeset i kusur godina nisu napravili ništa kako bi naše obrazovanje unaprijedili, tako da i danas imamo prilično zaostao obrazovni sistem koji se administrira iz čak 14 ministarstava.

OBRAZOVANJE JE IZGUBILO I KVALITET I KREDIBILITET

Nesporno je, kaže za BUKU profesor Univerziteta u Tuzli Sabid Zekan, da je osnovno i srednje obrazovanje izgubilo na kvaliteti: “Dolaze nam sve lošiji učenici iz srednjih škola. Takođe, mi školujemo sve lošije diplomce. A onda poslodavci imaju problem kako naći kavlitetne kadrove, koje će platiti najmanjom mogućom platom, i još da rade dnevno 10 sati i da nemaju pravo na bolovanje, godišnji odmor. Spas se nađe u državnoj službi, sa “debelom hladovinom”, ali samo za uzak krug stranačke i rodbinske djece, drugi se snalaze ili odlaze odavde. Samim tim začarani krug od obrazovanja do zapošljvanja se vrti poput vrtloga i vuče kompletno društvo u propast”.

Profesor takođe ističe da je visoko obrazovanje u BiH izgubilo kredibilitet u javnosti i kod mladih ljudi.

Naši univerziteti, uglavnom nisu organizovani da se nose sa svjetskim trendovima, a još uvijek  se mnoge stvari stavljaju pod tepih i populistički prikazuju uspjehe, ali oni su daleko iza svijeta.  I u tako konfuznoj situciji, iz godine u godinu raste broj univerziteta i visokoškolskih ustanova sa jedne strane, dok sa druge strane opade broj potencijalnih brucoša. A ne treba zaboraviti, kaže, ni činjenicu da visoko obrazovanje i funkcionisanje univerziteta zavisi od stanja u društvu i ono je samo jedna karika društvene zajednice, međutim, kako ističe naš sagovornik, mi smo sve karike pokidali.

„Svugdje u svijetu, univerziteti su povezani sa društvom i privredom. Kod nas su povezani samo onda kada politička vlast treba postaviti upravni odbor, rektora i slično. Ne postoji strategija visokog obrazovanja na nivou države, čak ni na nižim nivoima vlasti. Stihijsko obrazovanje nas je dovelo do paradoksa da veliki broj svršenih studenata ne rade onaj posao za koji su završili fakultet”, ističe profesor i zaključuje da je sve navedeno natjeralo da mladi ljudi razmisle o svojoj budućnosti i da shvate da im je budućnost negdje vani, a ne u svojoj domovini.

Nažalost, to odgovara političarima, jer naša dijaspora šalje ogroman novac u BiH, dolazi tokom ljetnih mjeseci te i tom prilikom ostavlja velike iznose. Međutim, upozorava, da će u skoroj budućnosti, naša zemlja postepeno ostati i bez tih prihoda , jer se krug onih kojima se u BiH pomaže sužava, kompletne porodice posljednjih godina odlaze odavde, najmlađi se sve više osjećaju kao Austrijanci, Nijemci, Šveđani, a manje kao Bosanci i Hercegovci.

Rješenje za svaki problem postoji, pa tako i za ovaj, a to je: kvalitet u obrazovanju, kontrole radno-pravnih odnosa u preduzećima, favorizovanje realnog sektora nasuprot javnom sektoru, poštivanje autoriteta, stvaranje kulta kvaliteta, stvaranje aktivnog dejstvu u društvu svakog pojedinca nasuprot sve prisutnijem pasivizmu.

“Ova bi rješenja trebale pokrenuti političke stranke koje se bore za vlast. Na žalost, nisam vidio da je ijedna politička stranka ovako nešto pokrenula. Onda se zatvara krug nepovjerenja od strane građana koji obično kažu “nemamo za koga glasati”.  I tako se vrtimo u krug zadnjih 30 godina”, zaključuje naš sagovornik.

Sve ovo što se dešava, ne samo kod nas, već i u cijelom regionu, su jako ozbiljni procesi na koje, nažalost, nema nikakve ozbiljnije reakcije, a samim tim ni izlaska iz ovog ćorsokaka. I tako ko zna koliko još godina.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Vijesti

“Srebrena malina” platila 452.475 KM za PDV, odbijena molba za oprost kamate

Objavljeno

-

Od

Radi se o dugu po osnovu PDV-a, koji je ova kompanija prijavila kao obavezu za uplatu u aprilskoj PDV prijavi.

U skladu sa zakonskim rokovima ta obaveza trebala se uplatiti do 10. maja 2020. godine. Kako obaveza nije uplaćena na vrijeme, obveznik FH Srebrena malina d.o.o. ušao je u postupak prinudne naplate, tako da je obvezniku obračunat naknadni teret prinude koji iznosi 5% osnovnog duga, kao i zatezna zakonska kamata koja iznosi 0,04% svakog dana zakašnjenja uplate obaveze.

Iz tog razloga na današnji dan ukupna obaveza poreskog obveznika “FH Srebrena malina” iznosi 473.956 KM, a kako je danas uplatio iznos od 452.475 KM, na kartici obveznika i dalje ostaje obaveza za uplatu 21.481 KM, što znači da je i dalje u dugu u Upravi za indirektno oporezivanje.

“Dana 21. maja 2020. godine Uprava za indirektno oporezivanje zaprimila je molbu kompanije ‘FH Srebrena malina’ d.o.o. Srebrenica, kojom se traži otpis naknadnog tereta prinude i zateznih kamata”, navodi se u saopćenju UIO.

U toj molbi “FH Srebrena malina” navodi da je uredno prijavila i pokušala uplatiti obaveze po osnovu PDV-a, u iznosu od 452.475 KM, ali da zbog rješenja Suda BiH broj: S1 2 K 035494 20 Krn 2 od 8. maja 2020. godine, kojim su blokirani računi i privremeno obustavljeno izvršenje svih finansijskih transakcija, uplata obaveze po osnovu PDV-a nije realizovana u zakonskom roku.

“U skladu s važećim zakonskim propisima Uprava za indirekno oporezivanje ne može udovoljiti takvom zahtjevu iz razloga što trenutno ne postoje nikakve olakšice niti izmjene postojećih zakonskih propisa, pomoću kojih bi se obustavio obračun zatezne kamate i naknadnog tereta prinude, odnosno period prinudne naplate, koji je posljedica podnošenja prijave samooporezivanja bez plaćanja ili kašnjenja u plaćanju obaveza po osnovu prijave samooporezivanja”, navedeno je iz UIO.

Također, informacija da preostalih 20 respiratora još uvijek stoje uskladišteni na Aeroodromu Sarajevo.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Najčitanije