Connect with us

Vijesti

Vozači u BiH plaćat će izlazak policije zbog manje štete u sudaru

Objavljeno

na

Velike su šanse da će vozači u BiH ubuduće plaćati naknadu ukoliko zatraže izlazak policajaca na mjesto nezgode s manjom materijalnom štetom.

Tarifa još nije poznata, ali se zna da će, uđe li ova novina u Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima (ZOBS) u BiH, na ovaj način prikupljena sredstva ići u materijalno-tehničko opremanje Saobraćajne policije.

U Zakonu o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima (ZOBS) u BiH, koji je na snazi, navodi se da je policija dužna izaći na mjesto nezgode u kojoj ima poginulih ili povrijeđenih, ili je nastala veća šteta, ali i kada je manja šteta, ako to zahtijeva jedan od učesnika nezgode. Ali, u toku su izmjene ZOBS-a.

“U slučaju izlaska nadležnog organa unutrašnjih poslova na mjesto saobraćajne nezgode po zahtjevu jednog od učesnika u saobraćajnoj nezgodi, plaća se posebna naknada koja predstavlja prihod nadležnog organa unutrašnjih poslova po mjesnoj nadležnosti”, navodi se u tim izmjenama.

U Ministarstvu komunikacija i transporta BiH rekli su za Nezavisne novine da se, u suštini, radi o problemu izlaska patrole Saobraćajne policije na mjesto nastanka saobraćajne nezgode čak i kada se radi o nezgodama sa manjom štetom.

Kako dodaju, poslije saobraćajne nezgode u kojoj je prouzrokovana samo manja šteta vozači su dužni odmah ukloniti vozila sa kolovoza i razmijeniti lične podatke, te popuniti i potpisati obrazac evropskog izvještaja o saobraćajnoj nezgodi.

“Namjera Ministarstva jeste da se izbjegne ustaljena navika da se u svakom slučaju kod saobraćajne nezgode poziva Saobraćajna policija, čime se stvaraju nepotrebne gužve i zastoji, već da se kod saobraćajnih nezgoda sa manjom materijalnom štetom koristi propisani obrazac kojim se kod osiguravajućih društava rješava pitanje osiguranja nastale štete, a što je regulisano Pravilnikom o obliku i sadržaju obrasca evropskog izvještaja o saobraćajnoj nezgodi”, kažu iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH.
Kako dodaju, u Nacrtu izmjena i dopuna ZOBS-a data je samo osnovna konstrukcija ovog člana, o čemu će se tek izjasniti članovi Radne grupe za izradu prijedloga zakona, kad će se definisati i ostali elementi u vezi sa tim članom.

Milija Radović, vršilac dužnosti zamjenika direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja RS, kaže da postoji problem koji treba riješiti, a koji se odnosi na propise koji regulišu ovu oblast u smislu – šta je manja materijalna šteta. Prvo, kako na licu mjesta procijeniti koliki je iznos štete? Osim toga, u Zakonu o obaveznom osiguranju u saobraćaju stoji da je manja šteta – do 500 KM. Istovremeno, prema ZOBS-u, manja šteta je kad na vozilu nisu oštećeni vitalni dijelovi i sklopovi i koje se može samostalno kretati. Ali…

“Imate sad ovih novijih vozila kojima nisu oštećeni vitalni dijelovi koji se, recimo, odnose na upravljanje, na kočenje, ali mu far košta 1.000 ili 2.000 maraka. Može on nastaviti kretanje do najbližeg servisa, ali to nije manja materijalna šteta”, pojašnjava Radović.

Sanja L. iz Banjaluke, međutim, kaže da su joj ove izmjene neshvatljive te da predstavljaju novi udar na džepove vozača.

“Plaćam kazne, plaćam registraciju, dajem marku po svakom litru goriva. Šta, malo im je? Hoće li država još nešto smisliti samo da nam uzme pare”, pita se ona.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Oglašavanje

Vijesti

Ambasada SAD-a: Prijetnje raspadom BiH su neprihvatljive i suprotne Dejtonskom sporazumu

Objavljeno

na

Od

Postupci ili prijetnje vezane za raspad Bosne i Hercegovine su neprihvatljivi i u suprotnosti su sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovne, koji entitetima ne daju pravo na otcjepljenje, rečeno je Feni iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH.

– Politički, vjerski, i lideri u zajednicama, kao i mediji koji izvještavaju o njima imaju odgovornost da se fokusiraju na konstruktivan dijalog umjesto na retoriku podjela. Republika Srpska je integralni dio Bosne i Hercegovine i izolacija nije u interesu njenih građana.

Svi lideri se trebaju okrenuti ključnim zadacima demokratskog rukovođenja i reformama koje vode ka izgradnji bolje budućnosti za sve u Bosni i Hercegovini – rečeno je iz Ambasade SAD-a na molbu za komentar najave člana Predsjedništva BiH iz RS Milorada Dodika da će ovaj entitet krenuti u proces disolucije i spriječiti rad institucija BiH (Tužilaštvo, SIPA), nakon što je visoki predstavnik Valentin Inzko proglasio zakonske izmjene kojima se zabranjuje negiranje genocida.

Kako je odgovoreno, sve žrtve ratova u Bosni i Hercegovini zaslužuju pravdu, a to je pitanje ljudskih prava i niko ne treba iskorištavati stradanja bilo kojih žrtava radi ostvarivanja političke koristi. Utvrđivanje individualne odgovornosti za ratne zločine i odbacivanje navoda o kolektivnoj odgovornosti su podjednako važni za iscjeljivanje rana i izgradnju povjerenja.

– Sjedinjene Američke Države ostaju čvrsto privržene Bosni i Hercegovini kao demokratskoj, multietničkoj, suverenoj i nezavisnoj državi sa neupitnim teritorijalnim integritetom i njenoj budućnosti koja je najbolje zagarantovana u evroatlantskoj zajednici zemalja. Postupci ili prijetnje vezane za raspad Bosne i Hercegovine su neprihvatljive i u suprotnosti su sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovne, koji entitetima ne daju pravo na otcjepljenje – rečeno je iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH.

Nastavite čitati

Vijesti

Prije 29 godina u Briševu kod Prijedora tzv. Vojska RS zvjerski pobila 67 bosanskih Hrvata

Objavljeno

na

Od

Prije tačno 29 godina, 24. jula 1992. godine, tzv. vojska Republike srpske sa dvije brigade napale su selo Briševo i njegovih potpuno nenaoružanih 370 stanovnika, uglavnom bosanskih Hrvata.

Nakon razaranja i ulaska u naselje koje se nalazi četiri kilometra južno od Prijedora, za njegove stanovnike uslijedio je pakao. Doživjeli su potpuno istu sudbinu kao i mještani šest naselja s bošnjačkom većinom, koja se kao i ovo nalaze na lijevoj obali Sane.

Za dan i po polovina Briševa je spaljena, 67 Briševljana ubijeno, deseci odvedeni u logore, a više žena je silovano.

Najmlađa žrtva bio je 14-godišnji Ervin Matanović, a najstarija 81-godišnji Stipo Dimač.

Za ovaj zločin do danas nema sankcija, iako se zna da su u njemu učestvovali seljani iz susjedne Oštre Luke i Gornjih Rasavaca, zajedno s pripadnicima JNA.

Pred sudom u BiH je za zločin bio okrivljen Mićo Praštalo, kao jedan od zapovjednika srpskih jedinica koje su izvršile pokolje.

Nakon podizanja optužbe, pronađen je u novembru 2018. godine mrtav, a prema ocjeni policije, riječ je o samoubistvu vatrenim oružjem.

Banjalučki biskup Franjo Komarica prošle godine tokom mise za ubijene u ovom mjestu, rekao je kako zločin nije zaboravljen tek zahvaljujući predstavnicima Katoličke crkve i stradalničkih udruženja. On je u propovijedi pozvao da se konačno rasvijetli istina o stradanju žrtava.

Prije dvije godine polomljene su i spomen-ploče s imenima ubijenih stanovnika Briševa.

Zločin nad Briševljanima, kao dio velikosrpskog projekta etničkog istrebljenja i genocida nad nesrbima u Bosanskoj krajini i Bosni i Hercegovini, zauzima posebno značajno mjesto u historiji ove zemlje.

“Slučaj Briševo”, kao simbol nebrige i odsustva empatije, ispisuje i najsramnije stranice zvanične politike bosanskih Hrvata, koju diktiraju i vode “legitimni” Dragan Čović i njegova svita.

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Briševu je živjelo 370 Hrvata. Na popisu provedenom 2013. godine bilo ih je tek četiri, a Briševo kao mjesto sjećanja i pijeteta ne postoji.

Nastavite čitati

Najčitanije