Connect with us

Vijesti

“Vojvoda se us*ao”: Mladića su nakon hapšenja morali presvlačiti da bi bio saslušan

Objavljeno

na

Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) u Haagu sutra bi trebao izreći konačnu presudu Ratku Mladiću, bivšem komandantu Glavnog štaba VRS-a, koji je prvostepenom presudom Haškog tribunala osuđen na doživotni zatvor zbog genocida i drugih ratnih zločina u BiH.

Kako je najavljeno, presudu, koja je zakazana u 15 sati, donijet će sudije Prisca Matimba Nyambe, Aminatta Lois Runeni N’gum, Seymour Panton, Elizabeth Ibanda-Nahamya i novoimenovani sudija Mustapha El Baaj.

Mladić je 2017. godine prvostepenom presudom Haškog tribunala osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Suđenje Mladiću počelo je 2012. godine, nakon što su ga godinu ranije, nakon 15-godišnjeg skrivanja, uhapsili pripadnici srbijanske Bezbjednosno-informativne agencije i Službe za otkrivanje ratnih zločina u selu Lazarevo kod Zrenjanina, gdje se krio u kući rođaka.

Nakon hapšenja priveden je na saslušanje pred sudiju Odjeljenja beogradskog Višeg suda za ratne zločine, ali je saslušanje tada prekinuto, te odloženo za naredni dan.

Kasnije su srbijanskli mediji otkrili da je početak Mladićevog prvog saslušanja kasnio jer “zbog svog zdravstvenog stanja nije mogao kontrolisati stolicu”.

Zbog toga su mu, kako je prenio tada Blic, morali brzo pronaći novu odjeću kako bi ga mogli ispitati. Tada je u javnosti “zaradio” i nadimak “General Pampers”.

Slično se, sve su prilike, ponovilo i tokom izricanja prvostepene presude u Haškom tribunalu, kada je Mladić već prilikom obrazloženja prve tačke optužnice od Vijeća zatražio petominutnu pauzu, kako bi otišao u toalet.

Međutim, umjesto zatraženih pet minuta u toaletu se zadržao gotovo 45.

Društvenim mrežama brzinom munje su se proširili komentari kako se “general Pampers ponovo us*ao, kako će možda pokušati počiniti samoubistvo ili neki sličan drugi ‘herojski potez’.”

U međuvremenu je došla informacija kako je Mladić zatražio medicinsku pomoć, jer mu se “naglo pogoršalo zdravstveno stanje”, te su njegovi branioci tražili da Vijeće prestane čitati rezime i pređe odmah na izricanje presude.

Sud je to odbio, kazavši da je njegovo zdravstveno tanje sasvim zadovoljavajuće, nakon čega je Mladić burno reagirao, te je udaljen iz sudnice u u prostoriju iz koje je putem monitora mogao pratiti izricanje presude.

U trenutku dok je odlazio u WC, prenijeli su mediji, sa galerije su mu vikali: “Vojvoda se us*ao, neka se us*ao!”

Podsjetimo, prvostepenom presudom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) prije četiri godine Mladić je osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti u 15 općina u Bosni i Hercegovini, opsadu, snajpersko djelovanje i terorisanje građa Sarajeva od 1992. do 1995. i držanje pripadnika mirovne misije UN-a kao talaca tokom NATO bombardovanja.

Od 11 tačaka optužnice, Mladić nije osuđen po jednoj, za genocid u šest bosanskohercegovačkih općina u kojima su u ratnom periodu jedinice pod njegovom komandom imale kontrolu i činile zločine nad nesrpskim stanovništvom.

Haško tužilaštvo je zatražilo da Apelaciono vijeće proglasi krivim Mladića za genocid nad Bošnjacima i Hrvatima u općinama Foča, Kotor-Varoš, Prijedor, Sanski Most, Ključ i Vlasenica.

Faktor

Oglašavanje

Vijesti

Kako je potrošeno 220.000 KM namijenjenog saniranju posljedica pandemije u Drvaru

Objavljeno

na

Od

Tužilaštvo Kantona 10 zatražilo je od Federalne uprave policije da sprovede istragu o mogućim zloupotrebama raspodjele pomoći poljoprivrednim proizvođačima u Drvaru za saniranje poljedica nastalih zbog pandemije korona virusa.

Kantonalno tužilaštvo je, kako saznaje Žurnal, zatražilo istragu o ovom slučaju nakon što je Transparency International BiH prijavio zloupotrebe raspodjele novca, koji je bio namijenjen da poljoprivrednici, koliko-toliko, ublaže štetu koju im je nanijela pošast Covid-19.

Prema saznanjima Žurnala, radi se o sumi od 220.000 konvertibilnih maraka, od kojih je 20.000 bilo ranije predviđeno budžetom za pomoć poljoprivrednicima i dodatnih 200.000 konvertibilnih maraka, koje je Drvaru donirala Vlada Srbije.

Načelnica Drvara Dušica Runić je 30. oktobra 2020. godine potpisala Posebnu odluku o mjerama za ublažavanje štetnih posljedica pandemije korona virusa, prema kojoj je bilo jasno definisano koliko koji poljoprivrednik može dobiti pomoći. Tako je „po licu“ za sufinansiranje nabavke steonih junica trebalo da se dodijeli 2.500 KM, za nabavku plastenika dvije hiljade, za kupovinu ovaca 1.500 KM, za koke nosile po 500 KM…

Ljudi su aplicirali za pomoć, a formirana je Komisija koja je obradila zaprimljene zahtjeve poljoprivrednika, da bi potom načelnica Runić lično odlučila ko treba dobiti novac, a ko se briše sa spiska.

Lokalni izbori bili su pred vratima, pa je novac namijenjen za saniranje posljedica pandemije u poljoprivredi preusmjeren na kupovinu glasova. Prema saznanjima Žurnala, 12. novembra 2020. godine, tri dana pred lokalne izbore, najveći dio sume od 220.000 KM dijeljen je na ruke, kako bi SNSD ponovo osvojio najviše glasova i zadržao vlast u Drvaru. Manji dio uplaćivan je putem banaka ili preko blagajne. Upravo netransparentno dijeljenje novca, „na ruke“, predmet je istrage koju sprovodi FUP.

Ne samo što je na izbornu „pomoć glasačima“ potrošeno onih 20.000 KM iz budžeta za poljoprivrednike, već i onih 200.000 maraka, koje je za pomoć svim stanovnicima Drvara donirala Vlada Srbije.

Žurnal je Kantonalnom tužilaštvu u Livnu u dva navrata, prvo 3. juna, a potom i četiri dana kasnije, uputio pitanja u vezi sa ovim slučajem, ali odgovor iz tog tužilaštva nije stigao. Glavni kantonalni tužilac Vaso Marinković, na koga su naslovljena pitanja, ignorisao je upite Žurnala. Međutim, da pripadnici FUP-a sprovode istragu potvrdile su nam osobe koje su su kao svjedoci saslušani u ovom slučaju.

Nastavite čitati

Vijesti

U Međugorju se obilježava 40. godišnjica ukazanja, stižu hiljade vjernika iz čitavog svijeta

Objavljeno

na

Od

Hiljade vjernika iz svih krajeva svijeta slijevaju se u Međugorje na obilježavanje 40. godišnjice Gospinih ukazanja u ovom hercegovačkom mjestu.

Ni nesnosna vrućina ni mnoštvo kilometara, državne granice, ni epidemiološke mjere hiljadama hodočasnika nisu bili prepreka da danas dođu iz raznih krajeva svijeta u maleni hercegovački gradić na obilježavanje 40. jubileja od Gospinih ukazanja na zavjetno hodočašće Kraljici Mira u Međugorje.

Katolici smatraju kako je ova jubilarna godišnjica od velikog značaja i dovode je u vezu sa četrdeset godina biblijske simbolike izraelskog naroda u pustinji.

Međugorski župnik fra Marinko Šakota je kazao kako su se župa i župljani Međugorja intenzivno su se za ovaj dan pripremali cijelu ovu godinu.

Svete mise slave se od 6 sati na raznim jezicima, poslijepodnevni program nastavlja se procesijom s Brda ukazanja do međugorske crkve sv. Jakova.

Kakoje međugorski župnik pojasnio procesija kreće s mjesta prvih Gospinih ukazanja u 16 sati i 30 minuta. Naglasio je da je to mjesto gdje je Gospa sišla prvi put i susrela se s vidiocima i da će se tu moliti molitva koju su vidioci najprije molili na Podbrdu s Gospom, a onda će procesija u molitvi krunice i pjesmama nizbrdo krenuti i cestom doći do župne crkve gdje se misna slavlja Središnje večernje misno slavlje bit će u 19 sati, a predvodit će ga provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Miljenko Šteko, prije toga krunica se moli od 18 sati.

Ukazanja u Međugorju prvi put su počela 24. juni 1981. godine kada je šestero mladih – Ivanka Ivanković, Mirjana Dragićević, Vicka Ivanković, Ivan Dragićević, Ivan Ivanković i Milka Pavlović, izvijestilo o ukazanju Majke Božje na brdu Crnica, u Međugorju.

Kako su se izvještaji o ukazanjima ponavljala, s vremenom je Međugorje postalo jednim od poznatijih svjetskih marijanskih hodočasničkih odredišta, a to malo hercegovačko mjesto godišnje posjeti više od milion hodočasnika.

Nastavite čitati

Najčitanije