Povežite se sa nama

Lifestyle

Veličantvenim koncertom filmske muzike u Živinicama otvorena Omladinska ljetna scena (FOTO)

Objavljeno

-

Koncertom filmske muzike u subotu je svečano otvorena Omladinska ljetna scena u Živinicama. Publika je imala priliku uživati u muzici velikih muzičkih stvaralaca iz domaćih i stranih filmova, a u izvedbi talentovanih muzičara.

Na samom početku otvaranju obratio se direktor BKC-a Živinice Elmir Krivalić, koji je istako da je gradnja ljetne scene najskuplji i najznačajniji projekat u oblasti kulture u novijoj historiji Živinica, te za naredni četvrtak najavio ‘Koncert pod zvijezdama’, na kome će nastupati Monika Tadić i Nadira Ajanović, pijanistice, te solisti Opere Narodnog pozorišta Sarajevo.

Omladinsku scenu, prigodnim govorom, otvorio je i doajen bh. glumišta i direktor Narodnog pozorišta Sarajevo Izudin Bajrović, koji je istako veliko zadovoljstvo gradnjom ovakvog značajnog objekta: „U vrijeme kada smo razmišljali da li će kultura preživjeti pandemiju i ova teška vremena, mi dobivamo ovako značajan hram kulture, što nam vraća optimizam da će kultura ipak preživjeti.Želim da se na ovoj sceni smjenjuju različiti kulturni sadržaji i u to uopšte ne smumnjam. Slijede raznovrsni kulturni sadržaji na novoj sceni u Živinicama, što je veliki dobitak za BiH”.

U premijernom nastupu na novoj Omladinskoj ljetnoj sceni učestvovali su Rijad Mazalović- klavir, Merima Saburović- flauta,Marcela Tadić- vokal i klavir, Nejra Brčaninović- vokal i gitara, Sead Siočić-klavir, Alija Numanović-violina, Dino Dorić- vokal i harmonika,Emir Ibrahimović- glumac, Elmir Krivalić- glumac, zvuk, svjetlo i specijalni efekti – Dino Muminovic.Specijalni gosti bile su balerine Narodnog pozorišta Sarajevo Nadža Pušilo i Selma Štrbo Arnaut.

Svi oni nagrađeni su burnim aplauzima prisutnih, za izvedbe filmske muzike: Pirates of the Caribben, Skyfall, Titannic, Amelie, Frozen, Bolji život, Malo je malo dana,… te monologe iz Ivkove slave i  Ovo malo duše.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Oglašavanje

Lifestyle

Hercegovački pčelari proizvodit će pčelinji otrov za liječenje karcinoma dojke

Objavljeno

-

Od

Uz financijsku potporu razvojnih programa iz Švedske i SAD-a, Savez hercegovačkih pčelara “Kadulja” organizirao je četiri treninga za obuku većeg broja svojih članova za proizvodnju pčelinjeg otrova, objavili su mediji u utorak.

“Potrebno je prethodno urediti zakonsku regulativu u BiH, a pčelari koji su dio ovog Saveza s proizvodnjom većih količina počinju već sljedeće godine”, rekao je predsjednik Saveza pčelara “Kadulja” sa sjedištem u Ljubuškom, Dobro Zovko.

Pojasnio je kako je potrebno proizvesti velike količine pčelinjeg otrova kako bi bili konkurentni na tržištu. Savez kojemu je na čelu okuplja od 750 do 800 pčelara i godišnje proizvode oko 300 tona meda.

“Imajući na umu veličinu Saveza, i uz mnoge naše članove koji su stekli znanje o tome kako izvaditi i pravilno skladištiti otrov, smatram da bismo mogli postati pouzdan dobavljač farmaceutskoj industriji”, dodao je Zovko.

Po njegovim riječima, radi se o složenom, teškom, ali i isplativom poslu budući se za kilogram pčelinjeg otrova može zaraditi 20.000 eura.

Za vađenje pčelinjeg otrova potreban je poseban uređaj koji se postavlja unutar košnice. Predavanja hercegovačkim pčelarima održavao je Tvrtko Matijević iz Daruvara koji je izumitelj jednog tipa ovog uređaja. Dokazano je da njegov uređaj prikuplja visokokvalitetni pčelinji otrov, a to je potvrdio i Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” u Zagrebu, navode mediji.

Prema istraživanju Instituta za medicinska istraživanja Harry Perkins i Sveučilišta Zapadne Australije, učinovitim su se pokazala tretiranja pčelinjim otrovom iznimno rijetkog karcinoma dojke (TNBC). Pčelinji otrov koristi se i u farmaceutskoj industriji za krema za lice, za liječenje sportskih ozljeda te bolesti poput reumatizma i bronhijalne astme.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Lifestyle

Danas je “Evropski dan bez automobila”

Objavljeno

-

Od

Obilježavanje je počelo 1998. godine u Francuskoj u vremenu kada je autmobilska industrija gotovo vladala svijetom, ali ipak jedan dan, šire središte Pariza, bilo je zatvoreno za automobile i to u dogovoru sa gradskim vlastima.

Samo dvije godine kasnije 760 evropskih gradova aktivno je provodilo ovu ideju i 2001. godine ta brojka se povećala na 1005 gradova, ali donjela i proširenje ideje sa jednog dana na cijelu sedmicu.

Od 16. do 22. septembra 2020. godine građani zemalja Evropske unije, Bosne i Hercegovine i drugih zemalja učestvuju u najpopularnijem događaju na svijetu vezanom za urbanu mobilnost pod nazivom „Evropska sedmica mobilnosti“ (ESM).

Ovogodišnja tema Evropske sedmice mobilnost je „Mobilnost bez zagađenja za sve“. Tema odražava ambiciozne ciljeve ugljenički-neutralnog kontinenta do 2050. godine, kako ih je postavila Ursula von der Leien, predsjednica Evropske komisije, predstavljajući Evropski zeleni dogovor. Takođe, ima za cilj da naglasi važnost pristupačnosti transportu nulte emisije i promoviše inkluzivni okvir koji uključuje sve građane. Uprkos različitim klimatskim, geografskim i socio-ekonomskim uslovima u evropskim urbanim oblastima, mogu se preduzeti mjere za promociju ugljenički-neutralnog i inkluzivnog urbanog okruženja.

Stoga, Evropska sedmica mobilnosti 2020. podstiče ljude i lokalne vlasti da preduzmu korake za postizanje dugoročnog cilja ugljenički-neutralnog kontinenta.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Najčitanije