Povežite se sa nama

Biznis

Uskoro gradnja spalionice otpada medicinskog i animalnog porijekla

Objavljeno

-

Općina Bosanski Petrovac pokrenula je projekat spalionice otpada medicinskog i animalnog porijekla, koja bi trebalo da bude izgrađena na lokalitetu gradske deponije Vaganac, gdje se trenutno odlaže sav komunalni otpad iz te općine.

Ovu informaciju je potvrdio i načelnik te općine Dejan Prošić, koji je istakao da su pronašli i strateškog partnera u realizaciji projekta. Radi se o preduzeću “Zani” iz Lukavca, a saglasnost za projekat dalo je i Općinsko vijeće Bosanski Petrovac. “Investitor je pokrenuo izradu studije uticaja na okoliš, koja je pokazala kako nema negativnih uticaja na okolinu. Potom su krenuli u ishodovanje okolišne dozvole kod nadležnog federalnog ministarstva i taj proces je još u toku”, kazao je Prošić. Prema njegovim riječima, lokalne vlasti od ovoga projekta, s obzirom na to da na području Unsko-sanskog kantona ne postoji niti jedna takva spalionica, očekuju višestruku korist, kako finansijsku tako i onu koja se ogleda u zapošljavanju novih radnika.

“Investitor obećava od 12 do 16 radnih mjesta, a sem toga lokalna zajednica bi ostvarivala benefite kroz iznajmljivanje zemljišta investitoru na deponiji Vaganac te kroz poreze koji su regulisani za ovu vrstu djelatnosti”, kaže Prošić. Međutim, postoje i protivnici projekta, koji smatraju kako bi spalionica mogla imati negativan uticaj po život ljudi na ovim prostorima. Općinski vijećnik Zdravko Radošević upozorava kako su dosad brojne lokalne zajednice odbacile ovakve i slične projekte i dodaje kako se tako neće riješiti problem komunalnog otpada, koji je već godinama akutan u ovoj lokalnoj zajednici.

Uskoro gradnja spalionice otpada medicinskog i animalnog porijekla

“Mi ćemo u narednom periodu prezentirati sve negativne aspekte u vezi s ovom spalionicom, jer njen rad oslobađa neke hemijske spojeve koji su jako opasni po zdravlje ljudi”, kaže Radošević. Dodaje kako veliki broj ljudi dijeli njegove stavove te da su sve primjedbe u vezi s ovim projektom uputili na adresu Federalnog ministarstva turizma i zaštite okoliša.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Oglašavanje

Biznis

Top 10 poslovnih vijesti i događaja protekle sedmice

Objavljeno

-

Od

Odgovore na ova pitanja pronađite u redovnom sedmičnom pregledu najvažnijih poslovnih vijesti i događaja u BiH kojeg vam donose ProCredit Bank i BiznisInfo.

  1. “Kraljevska” dobila koncesiju u Varešu

Ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) Mirnes Bašić sa koncesionarom “Kraljevska” d.o.o. Sarajevo zaključio je Ugovor o koncesiji za korištenje prirodne izvorske vode.

Ugovor je zaključen na osnovu odluke Vlade ZDK, kojom je privrednom društvu “Kraljevska” d.o.o. Sarajevo, dodijeljena koncesija za zahvatanje vode u količini od 0,5 l/s sa izvorišta “Radakovica”. Ovo izvorište se nalazi na području MZ Gornja Borovica, općina Vareš.

  1. Mala bh. vinarija u Londonu osvojila zlato!

Nakon što je u proteklih mjesec 116 vodećih svjetskih vinskih stručnjaka, uključujući 37 “Masters of Wine” i devet “Master Sommelier” naslijepo kušalo 16.518 različitih vrsta vina iz 56 zemalja svijeta, iz Londona s ovogodišnjeg “Decantera” u BiH je stiglo zlato!

Tako se među brojnim vinarima koji su na ovo prestižno takmičenje poslali svoje uzorke izdvojila mala hercegovačka vinarija, „Podrum Vilinka“ iz mjesta Sretnice kod Čitluka, koja po drugi put osvojenim zlatom postiže historijski uspjeh za bh.vinarstvo i vinogradarstvo.

  1. Počinje postavljanje tornjeva VE Podveležje

Vjetropark “Podveležje” instalirane snage 48 MW s godišnjom proizvodnjom 130 GWh električne energije, prvi je vjetropark JP Elektroprivrede BiH i predstavlja doprinos kompanije opredjeljenju EU za povećanje udjela proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.

Iz Luke Ploče u Hrvatskoj, preko graničnih prijelaza Metković i Doljani do podveleškog platoa, ove sedmice je obavljen prvi specijalni transport opreme za Vjetropark “Podveležje”.

U prvom kontingentu, na lokaciju vjetroagregata broj 8, dovezena su tri segmenta tornja, pojedinačne dužine od 14 do oko 29 metara.

  1. Katarska kompanija želi saradnju s proizvođačem prvog bh. skutera

Privredna komora FBiH je u okviru razgovoru na temu elektromobilnosti koje vodi s međunarodnom kompanijom e-Bikes 4All posjetila prijedorsku kompaniju Cromex, poznatu po proizvodnji prvog bosanskohercegovačkog skutera i bicikla na električni pogon.

Ahmad Abtah iz kompanije e-Bikes 4All je istakao potencijal zajedničke saradnje koji će se preciznije definisati u nadolazećem periodu, obzirom na brojne zajedničke tačke u poslovanju, a ne samo na polju elektromobilnosti prema inicijalnoj tematici sastanka.

Također, on je ovim putem ukazao na potencijal prenosa znanja koji imaju u Kataru, gdje je sjedište kompanije, na poslovanje kompanije Cromex.

  1. Kako je bh. firma počela s proizvodnjom prvog domaćeg bolničkog kreveta

Bihaćka kompanija za zavarivanje metala C.J. tokom pandemije izgubila je svoje glavne kupce iz sektora autoindustrije. No jedan mail otvorio je za bihaćke poduzetnike nova vrata a uz pomoć EBRD i konsultantske kuće Targer Engineering and Consulting sada imaju nov proizvod, jedinstven na bh. tržištu.

Priča o prvom bh. bolničkom krevetu počela je kada je Denis Čavkić kasno jedne večeri stigao kući iz svoje metaloprerađivačke kompanije C.J. Pregledao je još jednom svoju elektronsku poštu i u njoj našao poruku od Kinderlachena – nevladine organizacije sa sjedištem u Njemačkoj koja pomaže djeci u nevolji.

  1. Madi iz Tešnja osvaja najveća tržišta u Evropi

Prije tačno godinu dana kompanija “Madi” iz Tešnja izvezla je prvu isporuku na tržište Evropske unije. Od tada su osvojili, između ostloga, najveće evropsko tržište – njemačko.

– Na današnji dan (25. septembar), prošle godine, smo realizirali prvi bh. izvoz pilećeg mesa u EU.  To je bio važan korak, kako za našu kompaniju, tako i za druge izvoznike sveukupne mesne industrije Bosne i Hercegovine – kažu iz Madija.

Otad pa do danas, njihovo tržište je prošireno, pored tržišta susjednih zemalja i na: Njemačku, Švedsku i Hrvatsku.

  1. Zasijali lješnike prije 7 godine, sad krenula prva berba

Preduzeće “Eko Bosanska Posavina” ovih dana je zvanično otvorilo prvu berbu lješnika na plantažama koje je ovo preduzeće formiralo u Kulini, a tom prilikom predstavljen je i novi pogon za sušenje ovog orašastog voća. Svoje plodove, nakon sedam godina, donijeli su zasadi koji su prvi zasađeni na površini od oko 20 hektara, a još toliko ima pod šestogodišnjim zasadom, kaže tehnolog Branislav Čokić.

  1. Rusija najveći investitor u BiH u 2019.

Priliv direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu u 2019. godini iznosio je 699 miliona KM, pokazuju novi podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH).

U pogledu geografskog rasporeda, najviše priliva investicija tokom 2019. godine je iz Rusije (211 miliona KM), a onda iz Hrvatske (117 miliona KM).

  1. U jeku pandemije privrednici iz Tešnja povećali izvoz za 20 posto

Privrednici iz Tešnja u jeku pademije povećali su proizvodnju za do 20 posto, kazao je Semir Kantić, predsjednik Udruženja privrednika „Jelah – Tešanj“.

– Mnoge će iznenaditi informacija da smo tokom maja i juna ove godine, dakle u vrijeme pandemije, za 15 do 20 posto proizvezli i izvezli više robe nego u istom periodu prošle godine – kazao je Kantić.

Kako je pojasnio, ovdje se radi o odranije pristiglim narudžbama koje su realizirali u ovom teškom periodu.

  1. U Bosanskoj Krupi bit će otvorene dvije nove fabrike

U narednih mjesec i po dana u Bosanskoj Krupi bit će otvorene dvije nove fabrike. Kako je za BiznisInfo kazao načelnik ove općine Armin Halitović, fabriku madraca otvoriće kompanija “Sinteks” iz Cazina.

– Drugi proizvodni pogon otvoriće poznata njemačka firma “Ringspann” koja se bavi proizvodnjom pogonskih komponenti i dijelova za motore – kazao nam je Halitović.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Biznis

Smanjenje proizvodnje i prodaje šumskih sortimenata u FBiH

Objavljeno

-

Od

U Federaciji BiH ukupna proizvodnja šumskih sortimenata u periodu januar-august 2020. godine, u odnosu na isti period 2019. godine, manja je za 54.000 kubnih metara ili 4,2 posto.

Proizvodnja sortimenata od četinara je manja za 21.000 kubnih metara (3,2 posto), dok je proizvodnja sortimenata od lišćara manja za 32.000 kubnih metara (5,3 posto), podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

Ukupna prodaja šumskih sortimenata u periodu januar-august 2020. godine, u odnosu na isti period 2019. godine, manja je za 40.000 kubnih metara ili 3,2 posto.

Prodaja sortimenata od četinara manja je za 27.000 kubnih metara (4,1 posto), dok je prodaja sortimenata od lišćara manja za 13.000 kubnih metara (2,2 posto).

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Najčitanije