Kalesija raspolaže za mnogim turističkim destinacijama koje vrijedi posjetiti i koje su pravi raj za uživanje i odmor. Nekropole stećaka, paraglajding na Visu, ribolov na Spreči, prirodne ljepote, naša kulturno-historijska bogatstva samo su neke od lokacija koje vam naš grad nudi i koje možete posjetiti.
STEĆCI
Kao turističku ponudu Kalesija može predstavit veliki broj stećaka smještenih u Bulatovcima, nekropola stećaka „Brkića groblje“, nekropola stećaka lokalitet „Mramor“, Bašča, nekropola u pravoslavnom groblju u Dubnici, kao i druge lokacije na području Kalesije. Kalesijski stećci su duboko ukorijenjeni u život lokalnog stanovništva, tako da su o njima nastajale razne priče i legende. Neke su bile dobre i vesele tj. dobronamjerne, a neke su bile prijeteće, tipa: ako prevrneš stećak možeš dobiti neku bolest ili da budeš proklet, dok opet ne vratiš stećak na prvobitno mjesto. Postoji jedno zanimljivo predanje za stećak iz okoline Petrovica kod Kalesije. Priča se da ako doneseš zapaljenu svijeću ili cigaru, pa je postaviš uspravno na stećak i zamisliš curu, ako se svijeća ili cigara ugasi, ta cura neće biti tvoja, a ako i dalje bude gorila, onda je ta cura suđena tebi. Sve u svemu stećci Kalesije su dobre obrade, lijepo komponovanih motiva, te su smješteni na najljepšim mjestima u okolini sela.
ATIK DŽAMIJA
Atik džamija u mahali Ćive, nalazi se između naselja Gornje Vukovije i Tojšići. Dugo je bila središte vjerskog života za šire prostore i veći broj naselja.
Opća narodna tradicija stanovništva Gornje Spreče govori da je Atik džamija u Čivama vrlo stara i da spada u najstariju džamiju ovog područja. Narodno predanje koje je zabilježeno sredinom druge polovine 20. stoljeća, za ovu džamiju kaže da je već tada bila stara 300 godina. O velikoj starosti govori i naziv džamije Atik, što na turskom upravo i znači „stara“.
U haremu džamije nalazi se mezarje sa starim nišanima. Najstariji datirani je iz 1774/1775. godine. Nišani su različitih veličina i oblika
Prostorni plan Tuzlanskog kantona za period 2005-2025. godina, Atik džamiju u Gornjim Vukovijama, tretira kao kulturno-historijsko naslijeđe.
Pored nekropole sa stećcima u Bulatovcima, ovo je drugi nacionalni spomenik u općini Kalesija, a 48. na Tuzlanskom kantonu.
BOSANSKA KUĆA
Kao turistički potencijal Kalesija može ponudit i ostatke prahistorijske gradine i kasno antičkog utvrđenja u Jajićima, a također i jednu od najstarijih Bosanskih kuća koja je smještena u naselju Džafići (Donje Vukovije), u čijoj blizini se održava Kalesijska likovna kolonija.
Kada su u pitanju smještajni kapaciteti, na području općine Kalesija, na osnovu postojećih i planiranih zaštićenih prirodnih područja i prirodnih objekata, stanja kulturno-historijskih dobara, sportsko-rekreatvnih zona, te opremljenost područja infrastrukturnim sistemima, može se planirat pet turističkih zona pogodnih za sportsko- rekreatvni i izletnički turizam.
Pet turističkih zona u Kalesiji:
Turistička zona „Pješavica“,
Turistička zona „Vis“,
Turistička zona „Grabik“,
Sportskorekreatvni centar „Jezera“,
Sportsko-rekreatvni centar „Jokovića potok“
KALESIJSKI ZVUCI
Koji grad se može pohvaliti činjenicom da ima svoje sopstvene zvuke? U Bosni i Hercegovini Kalesija je takav grad, a ono po čemu je poznata na Balkanu i šire su upravo „Kalesijski zvuci“. Kako riječima opisati nešto tako specifično?
Teško je reći od kada je ovakva muzika bila prisutna na ovim prostorima, ali je sigurno da su zvuci saza i violine u specifičnoj kombinaciji kreirali taj posebni melos koji je danas lako prepoznatljiv. U oblik u kojem ga poznajemo danas uklopila ga je „Kalesijska trojka“ još 1968. godine i od tada ova vrsta muzike postaje simbol Kalesije.
Nekada davno Kalesija se zvala Spreča, a predanja kažu da njen današnji naziv potiče od plemena zvanog Kalisije koje je nastanjivalo ove prostore. Od vremena Kalisija pa sve do danas najznačajniji simboli prošlog vremena prepoznatljivi su u brojnim stećcima i nišanima razbacanim na cijelom području Kalesije. Karakteriziraju ih bogati ukrasi, a jedan dio njih su proglašeni nacionalnim spomenikom. Čak su specifični po svojim ukrasima, pa se jedino na nekoliko stećaka sa ovog područja pronalazi motiv ruke s čašom.
Dio starog duha Kalesije i dalje živi. Možete ga i vi doživjeti u staroj kovačnici u Kalesiji s tradicijom od preko 120 godina. Obiteljski zanat se prenosi s koljena na koljeno, te iako živimo u modernom vremenu ima veliki značaj za stanovnike ovog kraja.
Podržano od strane Vlade FBiH
