Connect with us

Biznis

Ugostitelji iz BiH u problemu: Teško pronalaze radnike, većina ih otišla na primorje

Objavljeno

na

Najviše otkaza uzrokovanih pandemijom u našoj zemlji bilo je u oblasti turizma i ugostiteljstva. Sada se ovaj sektor polako oporavlja te je trenutno samo na portalu MojPosao.ba objavljeno skoro 600 oglasa za posao. Međutim, radnike trenutno malo teže pronalaze.

“Nismo mi te radnike trajno izgubili, već su se otvorila druga tržišta, kao što se to dešava svake godine tokom ljetne sezone. Naime, veliki broj radnika u tom periodu odlazi nam na hrvatsko i crnogorsko primorje, ali i u Neum i Hercegovinu, gdje rade tokom ljeta i onda se vraćaju. To je naš veliki problem već godinama, međutim, naša sreća u nesreći ove godine je što nemamo mnogo posla, što mnogi objekti ili ne rade ili rade dosta smanjenim kapacitetom”, kazao je za Klix.ba Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera u BiH.

Ovaj problem, kaže Hadžić, rješavaju zapošljavajući radnike iz drugih branši, kao što su trgovci, prodavači na pijacama i drugi, koje treba obučiti i osposobiti za ovaj posao, međutim, kaže da se često dešava da nakon što obuče nekog radnika, on pronađe drugi posao.

“Kad sezona završi, svi će se oni vratiti s privremenog rada i tada ćemo imati puno veću ponudu ugostiteljskog kadra nego što nam treba. Međutim, nemamo dogovor među ugostiteljima da te radnike ne primimo nazad na posao, već da im poručimo da mogu i ostati tamo gdje su otišli. Također, kada bi postojala saglasnost među ugostiteljima da u toku sezone povećamo plate radnicima, možda oni ne bi ni odlazili u tolikom broju, jer ono što oni zarade na primorju tokom ljeta nije ništa mnogo više od onoga što bi zaradili ovdje, kada se u obzir uzmu svi troškovi koje tamo imaju”, istakao je Hadžić te dodao kako se plate u ugostiteljstvu u BiH kreću od 600 do čak i 2.000 KM za profesionalne kuhare.

Osvrnuo se Hadžić i na period pandemije te kazao kako ne zna tačan broj radnika koji su u ovoj oblasti ostali bez posla. Međutim, istakao je podatak da u BiH ima više od 50.000 ugostiteljsko-turističkih objekata.

“Da je po jedan radnik bio zaposlen u svakom od njih, to je onda 50.000 radnika koji nisu radili u periodu kada smo bili pod zabranom. To je minimum, ali ih je puno više sigurno. Trenutno nemamo podatak koliko je objekata trajno zatvoreno, ali takvih sigurno ima dosta. Problem je što i veliki broj onih koji rade, radi na granici zatvaranja. Svi čekaju da se nešto desi, da krene talas turista, međutim, dešava nam se da i oni koji su bili rezervisali, otkazuju rezervacije jer im BiH nije sigurna zemlja sa zdravstvenog aspekta, s obzirom na činjenicu da ovdje ogroman broj stanovnika još nije vakcinisan. Također, veliki problem nam predstavlja vizni režim za turiste iz Saudijske Arabije. To su gosti koji zaista mnogo troše u našoj zemlji i smatram da je to veliki gubitak ne samo za ugostitelje i turističke radnike već i za cijelu državu”, zaključio je Hadžić.

Oglašavanje

Biznis

Na izgradnji poslovne zone Brod u Brčkom posao će dobiti 220 radnika

Objavljeno

na

Od

Privredna komora Brčko distrikta aktivno radi na izradi regulacionog plana za poslovnu zonu Brod, koji je inicirao brčanski Zavod za planiranje, projektovanje i razvoj, pri čemu privrednici preko komore učestvuju u stvaranju podloge za svoja buduća poslovanja.

Kako je za Klix.ba kazala Sanela Hadžajlić, potpredsjednica Privredne komore Brčkog, poslovna zona je osnovna infrastruktura za privrednike i biznis, a pokretanje prve poslovne zone u Brčkom imat će značajan pozitivan utjecaj na ovu lokalnu zajednicu.

“Ovo je velika prilika za naše privrednike, ali i za sve investitore, jer sada u adekvatnim uslovima mogu razvijati svoju poslovnu mrežu i saradničke odnose. Prvi put će Brčko dobiti savremeni instrument za razvoj privrede i opšteg razvoja distrikta, što je sigurno atraktivno svima koji razmišljaju o tome gdje da investiraju”, istakla je Hadžajlić.

Brčko distrikt, istakla je, ima predviđenih 10 privrednih zona od kojih su, po pitanju izgradnje i infrastrukture, najrazvijenije McGovern industrijska zona i Industrijska zona Brka brdo Šterac. Nijedna zona nije popunjena u potpunosti, a najzastupljenije industrije, kako je kazala Hadžajlić, u poslovnim zonama su drvna, industrija namještaja i proizvodnja PVC stolarije.

“Treba da razumijemo da poslovna zona ne znači samo kompanije koje posluju u okviru nje, nego i nezavisna radna mjesta, što unapređuje ukupnu sliku zaposlenosti u Brčkom. Čak 220 radnih mjesta planirano je u okviru projekta izgradnje poslovne zone Brod. Privredna komora Brčko distrikta je tu da s kompanijama članicama uradi sve što treba da se čuje glas privrednika i da maksimalno iskoristimo potencijal koji zona omogućava”, poručila je Hadžajlić.

U izradi regulacionog plana za poslovnu zonu Brod, kako je ranije kazao Ismet Dedeić, direktor Zavoda za planiranje, projektovanje i razvoj, učestvuju i brčanski privrednici. Dedeić je istakao kako će ovo biti prva poslovna zona u Brčkom te se nada da će nakon toga biti izgrađena i ekonomska zona.

Poslovna zona Brod će zauzimati prostor od 180 hektara, dok će ekonomska zona zauzimati 30 hektara.

Klix

Nastavite čitati

Biznis

Mlijeko iz Gradačca u Srbiju ne može zbog greške mašine u procesu prerade

Objavljeno

na

Od

Krajem prošle sedmice zabranjen je izvoz mlijeka robne marke Pilos i mliječnih prerađevina bh. proizvođača Mliječna industrija MI99 iz Gradačca u Srbiju, zbog neodgovarajućeg kvaliteta, odnosno neusklađenosti onoga što piše na deklaraciji i samog proizvoda.

“Mi još uvijek nismo dobili nikakvu zvaničnu informaciju od Srbije, ali nam je proslijeđeno saopštenje koje je Ministarstvo poljoprivrede Srbije uputilo našem Uredu za veterinarstvo, gdje stoji da nam zabranjuju izvoz u ovu zemlju. Trenutno poduzimamo sve neophodne mjere kako bismo utvrdili da je ono što se desilo samo sistemska greška. Naime, kod nas je proizvodnja zatvorenog tipa i automatska, međutim, desilo nam se da je prilikom izlaza mlijeka iz tanka nivo mlijeka bio nizak i senzor nije prepoznao da je mlijeko još uvijek u tanku pa je pustio vodu u njega, odnosno stavio da mašina ide na ispiranje, i onda smo došli do ovog problema”, kazala je za Klix.ba Indira Omeragić, direktorica mljekare MI99.

S obzirom na to da je proces mašinski, operater, kaže Omeragić, nije mogao uočiti problem, jer mu je pokazivalo da je sve u redu. Mljekara ima analizu tog mlijeka, kao i granična veterinarska inspekcija Srbije, koja je pokazala da je sve u redu, što je potvrdio i ministar poljoprivrede Srbije Branislav Nedimović, koji je kazao kako ne postoji ništa štetno po zdravlje u tom mlijeku, već da je problem samo što deklaracija ne odgovara sadržaju.

“Na telefonskoj smo vezi s kupcima od samog početka i oni će i dalje nastaviti kupovati mlijeko od nas, samo dok se ovaj problem riješi. Ja snosim odgovornost za ovo što se desilo, ali greške se dešavaju, to nije razlog da se potpuno zabrani izvoz. Mi još čekamo nalaz njihove inspekcije, bili su kod nas u objektu, pregledali su sve te se nadamo pozitivnom odgovoru”, istakla je Omeragić.

MI99 je prošle godine izvezao više od deset miliona litara mlijeka u Srbiju, a ukoliko zabrana izvoza potraje, to bi im donijelo veliku šetu.

“Dok se zabrana ne ukine, stojimo, ne izvozimo i to je već sada velika šteta za nas. Mi ćemo to mlijeko preraditi i preusmjeriti na neko drugi tržište, ali u tom periodu će srbijansko tržište biti bez naših proizvoda. Mi sarađujemo s Lidlom u Srbiji, a poznato je da je teško dobiti njihovo povjerenje. To su ogromne procedure i kontrole, što znači da ne bismo uspjeli s njima dogovoriti saradnju da naši proizvodi nisu stvarno kvalitetni”, poručila je Omeragić te istakla kako se nada da će problem biti riješen u narednih nekoliko dana.

Klix

Nastavite čitati

Najčitanije