Connect with us

Vijesti

U martu u FBiH oko 6.000 inspekcijskih nadzora poštivanja epidemioloških mjera

Objavljeno

na

Inspekcijski organi u Federaciji BiH nastavljaju s vršenjem nadzora nad poštivanjem higijensko-epidemioloških mjera svim raspoloživim kapacitetima, te poduzimaju sve aktivnosti u okviru svoje nadležnosti na sprečavanju daljeg širenja koronavirusa u FBiH, u skladu s odlukama nadležnih kriznih štabova, saopćeno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUZIP).

Naredbe Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva predstavljaju okvir i minimum nužnih mjera i preporuka za područje cijele FBiH, a kantonalnim vladama i kriznim štabovima ostavljena je mogućnost uvođenja restriktivnijih mjera u odnosu na one koje donosi Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva. Shodno tome, neki kantoni su, uslijed pogoršanja higijensko-epidemiološke situacije, pristupili uvođenju restriktivnijih mjera i represivnijem djelovanju nadležnih kantonalnih organa u smislu kontrole njihovog provođenja. Pored stalnog angažmana inspektora na terenu, postoji efektivna i operativna veza između inspekcijskih i policijskih organa na terenu, nastala povodom zajedničkih obaveza iz važećih naredbi.

U toku marta ove godine, prema trenutno dostupnim informacijama, inspekcijski organi u FBiH izvršili su ukupno 5.959 inspekcijskih nadzora, u okviru kojih je kod 313 subjekata nadzora uočeno grubo kršenje mjera, što podrazumijeva izdavanje 313 prekršajnih naloga u iznosu od 441.646,00 KM. Inspektori su također izrekli 1.107 rješenja o otklanjanju nedostataka subjektima nadzora kod kojih su ustanovljena manja odstupanja od propisanih mjera.

Iz FUZIP-a su pozdravili napore i aktivnosti Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo, koja je u martu izvršila 2.571 inspekcijski nadzor, te izdala 198 prekršajnih naloga i 688 rješenja o otklanjanju nedostataka.

Ovo je do sad najveći broj izvršenih nadzora u toku jednog mjeseca, koji je rezultat maksimalno intenziviranih inspekcijskih aktivnosti i djelovanja inspekcijskih organa u pogoršanim epidemiološkim uslovima, a shodno naredbama nadležnih kriznih štabova. Do kršenja mjera najčešće dolazi u ugostiteljskim objektima, trgovinama, tržnim centrima, ali i privrednim društvima s većim brojem zaposlenih, odnosno na mjestima okupljanja većeg broja ljudi općenito.

Federalna uprava za inspekcijske poslove ostaje na dispoziciji kantonalnim inspekcijskim organima za pružanje pomoći u organizaciji i vršenju nadzora nad poštivanjem higijensko-epidemioloških mjera.

Kazne za prekršaje propisane su Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, i to u rasponu od 3.000 – 10.000 KM za privredna društva, druga pravne subjekte i zdravstvene ustanove; za odgovorne osobe u pravnim subjektima od 500 KM do 2.000 KM; za nosioce privatne prakse i obrtnike od 2.000 KM do 8.000 KM; za fizičke osobe od 100 KM do 2.000 KM, s tim da prenošenje zarazne bolesti predstavlja i krivično djelo u smislu KZ FBiH, navodi se u saopćenju.

Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove apeliraju na građane i privredne subjekte da se pridržavaju propisanih mjera, te osiguraju pretpostavke za poštivanje svih preporuka, kako za dobrobit ličnog zdravlja, tako i za kolektivnu sigurnost i normalizaciju prilika u Federaciji BiH.

Oglašavanje

Vijesti

BHRT za 200 KM prodaje Yugu, za 300 kamion bez dokumenata

Objavljeno

na

Od

Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT) objavila je javni poziv za prodaju rashodovanih vozila ove medijske kuće. Javna prodaja bit će održana 27. oktobra u zgradi RTV doma u Sarajevu.

Između ostalog, državna televizija prodaje više Lada Niva po početnim cijenama od 300 do 1.300. KM, pri čemu najjeftinijoj nedostaje motor.

U ponudi je i više Ford i Volkswagen kombija po cijeni od 1.500 do 2.000 maraka.

Lista vozila koja su u ponudi

Osim putničkih i terenskih, BHRT prodaje i jedno specijalo TV vozilo, kamion Mercedes iz 1982. godine bez dokumenata, po cijeni od 300 KM.

Ljubitelji rariteta imaju priliku od državne televizije kupiti i Zastavin automobil Yugo po cijeni od samo 200 maraka.

U početne cijene nije uračunat PDV.

 

Klix

Nastavite čitati

Vijesti

Prije 18 godina preminuo je prvi predsjednik BiH Alija Izetbegović

Objavljeno

na

Od

Prošlo je 18 godina od smrti Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine.

Alija Izetbegović rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Pripada uglednoj begovskoj porodici koja je živjela u Beogradu, a koja se još 1868. godine preselila u Bosanski Šamac. Već u drugoj godini Izetbegovićevog života, njegov otac Mustafa, koji se bavio trgovinom i bankarstvom, odlučio se na selidbu u Sarajevo. U Sarajevu je završio osnovnu školu i gimnaziju.

Zbog pripadnosti organizaciji ”Mladi muslimani” Alija Izetbegović je uhapšen 1946. godine te osuđen na trogodišnju zatvorsku kaznu. Iz zatvora je izašao 1949. godine.

Nakon što je poslije trogodišnjeg studiranja napustio agronomiju, Izetbegović je upisao Pravni fakultet u Sarajevu, kojeg je uspješno završio u roku od dvije godine. Od 1950. do 1960. godine radio je kao rukovodilac gradilišta, a od 1960. do 1982. godine, kao pravni savjetnik u brojnim sarajevskim firmama.

U proljeće 1983. godine je uhapšen i u ljeto iste godine u montiranom ”Sarajevskom procesu” osuđen na 14. godina zatvora. U zatvoru je proveo šest godina.

Po izlasku iz zatvora Izetbegović je 1990. godine sa grupom istomišljenika formirao je Stranku demokratske akcije (SDA), koja je na slobodnim izborima osvojila najviše glasova i kasnije će odigrati ključnu ulogu u odbrani BiH od agresije. Na čelu države i SDA bio je u više mandata.

Odluku o povlačenju iz Predsjedništva BiH saopćio je 6. juna 2000. godine. Najavio je da će se povući po isteku funkcije predsjedavajućeg Predsjedništva BiH 12. oktobra iste godine. Također, odbio se kandidirati na Trećem kongresu SDA 2001. godine, te je proglašen počasnim predsjednikom SDA.

Izetbegović je autor većeg broja publicističkih radova i studija, te knjiga “Islam između istoka i zapada”, “Problemi islamskog preporoda” i “Islamska deklaracija”.

Ove knjige prevedene su na nekoliko jezika i objavljene u više zemalja. Godine 1999. objavio je knjigu “Moj bijeg u slobodu”, a 2000. godine knjigu “Sjećanja” (autobiografski zapis). Godinu nakon njegove smrti, 2004., objavljena su sabrana djela Alije Izetbegovića u 10 tomova.

Dobitnik je niza priznanja i nagrada kao što su Nagrada kralja Fejsala, medalje Centra za demokratiju iz Washingtona, a najutjecajniji španski list, madridski “El Mundo” izabrao je Aliju Izetbegovića 1995. za ličnost godine u svijetu.

Alija Izetbegović je umro 19. oktobra 2003. godine, a ukopan je na šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu. Njegovoj dženazi prisustvovalo je oko 150.000 ljudi iz cijele BiH i inostranstva, a telegrami saučešća su pristigli iz oko 100 zemalja.

Nastavite čitati

Najčitanije