Connect with us

Biznis

Tuzlanski poljoprivrednici će nuditi lošije domaće proizvode po cijeni višoj i do 50 posto

Objavljeno

na

Neadekvatan odgovor nadležnih na ekonomske prilike u kojima je sektor poljoprivrede u Tuzlanskom kantonu rezultirat će smanjenjem kvaliteta te povećanjem cijena domaćih proizvoda i do 50 posto, upozoravaju poljoprivrednici iz te regije.

Vlast u Tuzlanskom kantonu usvojila je rebalans ovogodišnjeg budžeta na osnovu kojeg su izdvajanja za poljoprivrednike zadržana od lani i ona iznose sedam miliona konvertibilnih maraka. Proizvođači voća i povrća navode da to ne prati njihove potrebe, zbog čega najavljuju pad kvaliteta proizvoda te lančano povećanje cijena.

“Svojim ponašanjem nadležni na svim nivoima vlasti direktno utječu na proizvodnju koja je iz godine u godinu sve manja. Poljoprivrednici odustaju od rada, većina polja danas je zapuštena, jer se više ne isplati baviti ovom proizvodnjom”, kaže za Klix.ba sekretar Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona Enes Hasanović.

Zbog aktuelne situacije poljoprivrednici ističu da će biti prinuđeni na povećanje cijena, što se već dešava.

“Garantiramo da će doći do lančanog poskupljenja svih proizvoda, jer mi drugačije ne možemo opstati. Kukuruz je već dostigao najvišu cijenu i u prodavnici ranije nikada nije koštao 45 feninga po kilogramu. Ista je situacija i sa pšenicom, koje nema u dovoljnim količinama kako bi zadovoljila potrebe tržišta pa se mlinari već sada otimaju za to ko će otkupiti veće količne”, navodi Hasanović.

Poljoprivrednici navode da će prostora za blago radovanje imati tek kada izdvajanja javnog novca za njih budu u iznosu od 10 miliona KM, kao što je to bio slučaj 2010. i to u vrijeme kada je kantonalni budžet bio skoro upola manji nego što je trenutno.

Povrtlari u gubitku, voćari na nuli

Za razliku od povrtlara, koji već sada najavljuju poslovanje u gubitku, ovu godinu na ekonomskoj nuli mogli bi završiti voćari, posebno jagodari, kojima su vremenske prilike u dosadašnjem dijelu sezone relativno išle na ruku.

“Jagodari ove godine neće imati povećanje podsticaja, jer će oni ostati na istom, što je negativno uzmemo li u obzir da je poskupljenje repromaterijala zabilježeno do 20 do 90 posto. Mi već sada imamo manje zasada. Jagoda je ove godine podbacila 30 posto, a oni koji je proizvode, iduće godine će je ostaviti u drugom rodu, što znači da nove količine nećemo saditi te ćemo u 2022. imati slabiji kvalitet”, ističe za Klix.ba Mustafa Mešković, uzgajivač i predsjednik Grupacije jagodara TK.

Iduće godine, izvjesno je, domaćih jagoda za izvoz neće biti, s obzirom na to da drugi rod po kvalitetu ne zadovoljava potrebe evropskog tržišta.

“Šta će nam dogodine biti, sada niko sa sigurnošću ne može reći, ali je velika mogućnost da ćemo imati povećanje cijena za 40-50 posto u odnosu na trenutnu. Da li će to građani moći platiti, sada je pod velikim upitnikom”, nastavlja Mešković.

Osim voćara, povećanje cijena proizvoda do 50 posto najavljuju i povrtlari, na što su upozorili iz Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona.

“Ukoliko nadležni ovoj oblasti ne posvete veću pažnju, izvjesni su i protesti na ulicama, jer nama je voda već došla do grla. Protesti su nam uvijek bili posljednja opcija na koju smo se najteže odlučivali, ali drugačijeg načina za opstanak nemamo”, naglasio je Hasanović.

Za sjetvu treba 80 miliona KM, a poljoprivrednici dobili samo sedam

Troškovi planirane sjetve u Tuzlanskom kantonu ove godine iznose okvirno 80 miliona KM, a kako navode iz Kantonalne privredne komore, vlast je za tu namjenu izdvojila svega sedam miliona mraka, što je apsurdno.

“Očekivani prihod od takve sjetve je trebao biti viši od 300 miliona KM te shodno tome nikako ne možemo biti zadovoljni iznosom od sedam miliona maraka. Inače, ovaj iznos smo uspjeli izlobirati borbom s nadležnima, jer je u budžetu prvobitno bilo planirano 4,5 miliona KM”, ističe nam Suad Selimović, sekretar poljoprivrednih udruženja u komori.

Selimović navodi da poljoprivrednici tuzlanske regije nisu ni blizu onoga što bi mogli biti na tržištu, shodno resursima kojima raspolažu, prije svega zemljišnim, klimatskim i ljudskim, koji je još uvijek u određenoj mjeri prisutan.

“Mi imamo veliku migraciju stanovništva sa sela u grad, odnosno napuštanja poljoprivredne proizvodnje i preseljenja tih radnika u fabrike ili izvan BiH. Nama sada postaje upitna i sezonska radna snaga, posebno kada je riječ o berbama i žetvama”, nastavlja Selimović.

Jedino pozitivno što bi se moglo desiti je eventualno povećanje poticaja za proizvođače kornišona i organizatore proizvodnje te vrste krastavca, zatim za muzna grla i peradarsku industriju.

Sve ove oblasti prošle godine nisu novčano podržane, a da li će u konačnici dobiti novac bit će poznato u narednom periodu, kada Vlada TK zvanično usvoji program raspodjele sredstava.

Klix

Oglašavanje

Biznis

Na izgradnji poslovne zone Brod u Brčkom posao će dobiti 220 radnika

Objavljeno

na

Od

Privredna komora Brčko distrikta aktivno radi na izradi regulacionog plana za poslovnu zonu Brod, koji je inicirao brčanski Zavod za planiranje, projektovanje i razvoj, pri čemu privrednici preko komore učestvuju u stvaranju podloge za svoja buduća poslovanja.

Kako je za Klix.ba kazala Sanela Hadžajlić, potpredsjednica Privredne komore Brčkog, poslovna zona je osnovna infrastruktura za privrednike i biznis, a pokretanje prve poslovne zone u Brčkom imat će značajan pozitivan utjecaj na ovu lokalnu zajednicu.

“Ovo je velika prilika za naše privrednike, ali i za sve investitore, jer sada u adekvatnim uslovima mogu razvijati svoju poslovnu mrežu i saradničke odnose. Prvi put će Brčko dobiti savremeni instrument za razvoj privrede i opšteg razvoja distrikta, što je sigurno atraktivno svima koji razmišljaju o tome gdje da investiraju”, istakla je Hadžajlić.

Brčko distrikt, istakla je, ima predviđenih 10 privrednih zona od kojih su, po pitanju izgradnje i infrastrukture, najrazvijenije McGovern industrijska zona i Industrijska zona Brka brdo Šterac. Nijedna zona nije popunjena u potpunosti, a najzastupljenije industrije, kako je kazala Hadžajlić, u poslovnim zonama su drvna, industrija namještaja i proizvodnja PVC stolarije.

“Treba da razumijemo da poslovna zona ne znači samo kompanije koje posluju u okviru nje, nego i nezavisna radna mjesta, što unapređuje ukupnu sliku zaposlenosti u Brčkom. Čak 220 radnih mjesta planirano je u okviru projekta izgradnje poslovne zone Brod. Privredna komora Brčko distrikta je tu da s kompanijama članicama uradi sve što treba da se čuje glas privrednika i da maksimalno iskoristimo potencijal koji zona omogućava”, poručila je Hadžajlić.

U izradi regulacionog plana za poslovnu zonu Brod, kako je ranije kazao Ismet Dedeić, direktor Zavoda za planiranje, projektovanje i razvoj, učestvuju i brčanski privrednici. Dedeić je istakao kako će ovo biti prva poslovna zona u Brčkom te se nada da će nakon toga biti izgrađena i ekonomska zona.

Poslovna zona Brod će zauzimati prostor od 180 hektara, dok će ekonomska zona zauzimati 30 hektara.

Klix

Nastavite čitati

Biznis

Mlijeko iz Gradačca u Srbiju ne može zbog greške mašine u procesu prerade

Objavljeno

na

Od

Krajem prošle sedmice zabranjen je izvoz mlijeka robne marke Pilos i mliječnih prerađevina bh. proizvođača Mliječna industrija MI99 iz Gradačca u Srbiju, zbog neodgovarajućeg kvaliteta, odnosno neusklađenosti onoga što piše na deklaraciji i samog proizvoda.

“Mi još uvijek nismo dobili nikakvu zvaničnu informaciju od Srbije, ali nam je proslijeđeno saopštenje koje je Ministarstvo poljoprivrede Srbije uputilo našem Uredu za veterinarstvo, gdje stoji da nam zabranjuju izvoz u ovu zemlju. Trenutno poduzimamo sve neophodne mjere kako bismo utvrdili da je ono što se desilo samo sistemska greška. Naime, kod nas je proizvodnja zatvorenog tipa i automatska, međutim, desilo nam se da je prilikom izlaza mlijeka iz tanka nivo mlijeka bio nizak i senzor nije prepoznao da je mlijeko još uvijek u tanku pa je pustio vodu u njega, odnosno stavio da mašina ide na ispiranje, i onda smo došli do ovog problema”, kazala je za Klix.ba Indira Omeragić, direktorica mljekare MI99.

S obzirom na to da je proces mašinski, operater, kaže Omeragić, nije mogao uočiti problem, jer mu je pokazivalo da je sve u redu. Mljekara ima analizu tog mlijeka, kao i granična veterinarska inspekcija Srbije, koja je pokazala da je sve u redu, što je potvrdio i ministar poljoprivrede Srbije Branislav Nedimović, koji je kazao kako ne postoji ništa štetno po zdravlje u tom mlijeku, već da je problem samo što deklaracija ne odgovara sadržaju.

“Na telefonskoj smo vezi s kupcima od samog početka i oni će i dalje nastaviti kupovati mlijeko od nas, samo dok se ovaj problem riješi. Ja snosim odgovornost za ovo što se desilo, ali greške se dešavaju, to nije razlog da se potpuno zabrani izvoz. Mi još čekamo nalaz njihove inspekcije, bili su kod nas u objektu, pregledali su sve te se nadamo pozitivnom odgovoru”, istakla je Omeragić.

MI99 je prošle godine izvezao više od deset miliona litara mlijeka u Srbiju, a ukoliko zabrana izvoza potraje, to bi im donijelo veliku šetu.

“Dok se zabrana ne ukine, stojimo, ne izvozimo i to je već sada velika šteta za nas. Mi ćemo to mlijeko preraditi i preusmjeriti na neko drugi tržište, ali u tom periodu će srbijansko tržište biti bez naših proizvoda. Mi sarađujemo s Lidlom u Srbiji, a poznato je da je teško dobiti njihovo povjerenje. To su ogromne procedure i kontrole, što znači da ne bismo uspjeli s njima dogovoriti saradnju da naši proizvodi nisu stvarno kvalitetni”, poručila je Omeragić te istakla kako se nada da će problem biti riješen u narednih nekoliko dana.

Klix

Nastavite čitati

Najčitanije