Povežite se

Biznis

Tuzlanski metalski sektor u najvećem usponu od rata, ali mu nedostaje kvalifikovanih radnika

Objavljeno

na

Privreda Tuzlanskog kantona posebno je naslonjena na metaloprerađivački sektor, koji je skoro u cijelosti izvozno orijentisan. Trenutno doživljava najveći uspon od rata, međutim, problem predstavlja nedostatak kvalifikovane radne snage s iskustvom.

Metalski sektor u Tuzlanskom kantonu više od 80 posto je izvozno orijentisan, a obim narudžbi, posebno iz inozemstva, povećava se svakodnevno. Sliku uzlazne putanje narušava nedostatak kvalifikovane radne snage svih profila sa iskustvom.

“Metalski sektor u Tuzlanskom kantonu danas je u odličnom položaju u odnosu na prethodne periode. Firme koje djeluju u našem kantonu imaju višak posla, a manjak radne snage, jer nam sada nedostaju kvalifikovani radnici svih profila, poput majstora, tehničara i inžinjera”, kaže za Klix.ba predsjednik Sindikata metalaca TK Mešan Vildić.

Radnici odlaze u Austriju, Njemačku i Sloveniju

Osim u Bosni i Hercegovini stručnjaci u ovoj oblasti deficitarni su i u zemljama Evropske unije, zbog čega se bh. radnici uglavnom odlučuju za odlazak u Njemačku, Sloveniju, Austriju i slične razvijenije zemlje, koje im nude bolje uslove za egzistenciju, ali i kvalitetnije društvene prilike.

“Mi smo dosad u nekoliko navrata upozoravali da ćemo imati višak posla, a manjak ljudi, međutim, nadležni za to nisu imali sluha. Danas imamo postignutu visoku cijenu rada, sigurnost plaća i izvjesnost rada, međutim, radnici se i pored toga odlučuju za odlazak van granica. Jedan od razloga za to vjerovatno leži i u političkim prilikama koje imamo u BiH”, dodaje Vildić.

Srednja mašinska škola u Tuzli ima višedecenijsku tradiciju obrazovanja kadra koji se kao radna snaga može plasirati u metaloprerađivačkoj industriji Bosne i Hercegvine.

U ovoj obrazovnoj ustanovi trenutno postoje četverogodišnja usmjerenja koja se vezuju za mašinske tehničare operatore na CNC mašinama, zatim mašinske tehničare za kompjutersko projektovanje te mašinske tehičare automatike i robotike.

Kada je riječ o stručnim zanimanjima, u pitanju su zanati, poput zavarivača, bravara, vodoinstalatera, instalatera centralnog grijanja, automehaničara, automehaničara dijagnostičara i bravara/cjevara.

“Što se tiče četverogodišnjeg usmjerenja, svake godine imamo veliku zainteresiranost učenika za upis. Kada je riječ o stručnoj školi, epidemiološka situacija je utjecaja na to da se nismo mogli dovoljno prezentirati, odnosno budućim učenicima približiti neke od tih zanata, pokazavši šta im on nudi u budućnosti u egzistencijalnom smislu. Međutim, mi smo i pored svega toga zadovoljni odzivom i brojem upisanih učenika”, kaže za Klix.ba direktor Srednje mašinske škole u Tuzli Jasmin Mrkaljević.

Dobri učenici dobijaju priliku za posao

Osim teorijskog dijela nastave, učenici u tuzlanskoj mašinskoj školi po nastavnom planu i programu imaju i praktični segment koji obavljaju u određenim kompanijama.

“Naši učenici iz različitih usmjerenja obavljaju praktičnu nastavu unutar privrednih subjekata, gdje po završetku školovanja, oni koji su zadovoljili određene kriterije, dobijaju mogućnost zaposlenja te da nastave sa svojim daljim razvijanjem i učenjem u smjeru u kojem ta kompanija radi, odnosno za što im je potreban kadar”, pojašnjava Mrkaljević.

Međutim, sve firme ne funkcionišu na isti način, a odgovor na pitanje općenito o sudbini učenika koji završe neki od zanata ili četverogodišnjih usmjerenja, Mrkaljević ističe da nije moguće tražiti samo u školi, zbog specifičnosti privrede u današnjem vremenu i njenih očekivanja od obrazovnog sistema.

“Privreda od škola danas očekuje dobijanje gotovog kadra. Međutim, to se ne takav način ne dobija jer učenici koji izađu iz bilo koje škole, pa i naše, predstavljaju dijamant koji je potrebno dalje brusiti i prilagođavati potrebama. Privreda mora uložiti određena sredstva u škole, a prilikom samog zapošljavanja tog kadra u svom privrednom subjektu također mora nastaviti ulagati u njega, kako bi postao kvalitetan majstor ili mašinski tehničar”, naglašava Mrkaljević.

Izvoz od 2,7 milijardi KM

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, izvoz metalskog sektora naše zemlje u prvom polugodištu ove godine iznosio je 2,7 milijardi KM i veći je za 829,8 miliona KM ili 45 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Elementi proizvedeni u firmama u Tuzlanskom kantonu danas se uglavnom ugrađuju u Njemačkoj, Austriji, Italiji i Švedskoj. Iz sindikata metalaca su poručili da vlasti moraju poboljšati društveni ambijent kako bi se zaustavio još veći odliv radne snage, a novčanim podsticajima olakšati funkcionisanje kompanija u ovom sektoru.

Nasuprot tome na kraju su upozorili da bi dalji rast i razvoj metalskog sektora u Tuzlanskom kantonu zaustavilo najavljeno povećanje cijene električne energije, usljed čega bi pojedine firme morale zatvoriti svoje proizvodne pogone.

Klix

Oglašavanje

Biznis

Struja za domaćinstva u FBiH neće biti skuplja u 2022. godini, ali kasnije niko ne garantuje

Objavljeno

na

By

Generalni direktor Elektroprivrede BiH Admir Andelija danas je potvrdio da sporazum koji su postigli s rudarima znači da cijena struje za domaćinstva neće biti viša u 2022. godini.

Ipak, da li će struja nakon 2022. godine biti skuplja za građane niko ne može garantovati. To je kazao i prvi čovjek Elektroprivrede, naglasivši da to zavisi od stanja na tržištu i sposobnosti Elektroprivrede da plaća troškove, kao i likvidnosti rudnika.

Sporazum koji je postignut definisao je 11 zaključaka koji ispunjavaju većinu zahtjeva rudara, izuzev smjene generalnog direktora Elektroprivrede. Na ovaj način napravljen je plan s konkretnim datumima kako će se svi zahtjevi ispunjavati.

Ono što je važno naglasiti jeste da će ugalj sada biti skuplji za 20 posto. Građni za sada mogu biti mirni prema riječima nadležnih da struja neće poskupjeti, ali šta će biti nakon dvije ili tri godine, niko više ne može garantirati.

Borba za energiju postaje najveći svjetski izazov, gašenje termoelektrana se nameće kao strategija te ulaganje u zelenu energiju. BiH je do sada imala toliko električne energije da ju je i izvozila, ali da li će naša država u budućnosti postati zavisna i morati uvoziti struju, to je izazov s kojim se vlast mora suočiti.

 

Klix

 

Nastavite sa čitanjem

Biznis

Zamjena fiskalnih kasa za poslodavce u FBiH bit će odgođena

Objavljeno

na

By

Pravilnik o zamjeni fiskalnih kasa, koji je donijelo Ministarstvo finansija FBiH na čelu s Jelkom Milićević vjerovatno će biti stavljen van snage.

Naime, na jučerašnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH usvojen je zaključak kojim se obavezuje ministarstvo finansija da stavi van snage Pravilnik o dinamici zamjene fiskalnih kasa.

Resorna ministrica Jelka Milićević se obavezala da će postupiti po usvojenom zaključku.

Podsjetimo, novim Pravilnikom su trebale biti zamijenjene stare za nove fiskalne kase, kojim bi se pratili, kako je rečeno i pojedinačni računi, a ne samo dnevni promet.

Plan je bio da se do polovine 2022. godine zamijeni trećina fiskalnih kasa, a u naredne dvije godine i ostale. Ipak, za sada će, izvjesno je, sve biti prolongirano. Ovaj prijedlog naročito je kritikovala opozicija, ali i brojni poslodavci koji su sve tumačili kao udar na privredu.

Prema procjenama Vlade FBiH, do 14. maja 2020. godine bilo je 83.547 fiskalnih uređaja, a s obzirom na to da je cijena jedne kase oko 1.000 KM, privrednici bi morali izdvojiti znatnu sumu novca za zamjenu kasa.

Klix

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije