Povežite se sa nama

Biznis

Tri njemačke države traže ukidanje ograničenja od 25.000 radnika

Objavljeno

-

Naime, kako smo već pisali, postojeća uredba o zapošljavanju nekvalifikovane radne snage u Njemačkoj ističe krajem godine, a u prijedlogu koji je Vlada Njemačke uputila u Bundesrat predviđa se ograničenje broja radnika na 25.000 godišnje.

Njemačke savezne države Rajnland Falc, Bremen i Tiringen sada žele da se ova odredba ukine tako što će se izmijeniti stav 2 člana 1 uredbe.

U Vladinoj verziji stava 2 predviđeno je da se BiH, Albaniji, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji do 2023. godine omogući nesmetan pristup njemačkom tržištu rada bez obzira na formalne kvalifikacije uz prethodnu potvrdu Agencije za rad Njemačke da na tom radnom mjestu njemački poslodavac nije mogao naći njemačkog radnika ili radnika iz EU.

Dalje je u Vladinom prijedlogu navedeno da je zahtjev za vizu, uz potvrdu poslodavca i Agencije za rad Njemačke, potrebno podnijeti u konzularnom odjeljenju Ambasade Njemačke u matičnoj zemlji.

U zahtjevu tri njemačke savezne države ovaj dio je ostao nepromijenjen, ali je izbačen nastavak koji se nalazi u Vladinoj verziji: “Saglasnost u slučajevima navedenim u stavu 2 ovog člana ograničena je na 25.000 zahtjeva u kalendarskoj godini.”

Kao obrazloženje svog prijedloga, njemačke države ističu da se primjena ove uredbe pokazala kao korisna za njemačku privredu, te da nije bilo zloupotreba od strane radnika koji su zaposleni u Njemačkoj putem ove uredbe.

“Ova uredba je veoma popularna i dokazala se korisnom u praksi. Integracija tih ljudi u njemačko tržište rada je uspješna i stvoreni su stabilni radni odnosi”, navedeno je, uz napomenu da je njemačkoj privredi, posebno u oblasti građevine i ugostiteljstva, potrebno još radnika kako bi mogli uspješno poslovati.

Ovaj zahtjev u velikoj mjeri odražava ogorčenje njemačkih privrednika i Privredne komore Njemačke na Vladu zbog uvođenja kvote, o čemu smo i mi opširno pisali. Koliko je situacija napeta, svjedoči podatak da su nam u Udruženju njemačkih poslodavaca ljubazno odbili odgovoriti na pitanja u vezi s primjedbama koje su uputili Vladi.

U Bundesratu su nam objasnili da će ovaj prijedlog formalno biti predstavljen narednog petka. Kamila Linke, šefica Odjeljenja za javnost Bundesrata, nam je izjavila da se radi o inicijativi saveznih pokrajina, koje imaju pravo da dostavljaju svoje prijedloge na Vladine uredbe.

“S obzirom na to da će inicijativa biti predstavljena 18. septembra, to znači da se odluka ne može očekivati prije 9. oktobra. Ukoliko Bundesrat na sjednici odobri ovu inicijativu, to još ne znači da ona stupa na snagu, jer se onda šalje Vladi u formi prijedloga. Vlada onda može prijedlog prihvatiti i uputiti Bundesratu na glasanje, ali na to nije obavezna”, objasnila nam je Linkeova, uz napomenu da Bundesrat treba natpolovičnu većinu od 16 država, odnosno potrebno je da devet država podrži ovaj prijedlog.

Na kraju će, kako nam je objasnila, Bundesrat imati pravo da prihvati ili odbije ono što im Vlada uputi na glasanje.

Kako nam je rekla Linkeova, Bundesrat je već prihvatio Vladin prijedlog u formi nacrta, što je stvar formalnosti, ali još nije donesena odluka.  Napomene radi, ova uredba odnosi se samo na radnike koji nemaju kvalifikacije, odnosno zapošljavaju se na poslovima za koje ne trebaju formalne kvalifikacije.

Njemačka je ranije ove godine usvojila Zakon o zapošljavanju kvalifikovane radne snage, koji nema veze s ovom uredbom jer on omogućava zapošljavanje radnika isključivo sa diplomama sre-dnjih zanatskih škola ili tehničkih fakulteta.

Jedino izuzeće u ovom zakonu su informatičari, koji se mogu zaposliti i bez diploma, uz uslov da imaju radno iskustvo.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Oglašavanje

Biznis

Vlasnik “Violete” Ćorluka ulaže 20 milijuna maraka u čapljinsku “Lastu” (FOTO)

Objavljeno

-

Od

Nadaleko poznata tvornicu keksa i vafla “Lasta” Čapljina očekuje novi početak, te će Cvijet Hercegovine uskoro ponovno mirisati na kekse i vafle.

Nakon brojnih štrajkova proteklih godina, zatvaranja i stečaja, tvornicu je kupio Petar Ćorluka, vlasnik “Violete” u koju će ove godine uložiti punih 20 milijuna KM.

Da sve ide svojim tijekom lako se primijeti pogledom na tvornicu koja se već može pohvaliti novim, potpuno obnovljenim krovom, a završen je i veći dio nove fasade.

O tijeku radova i trenutnoj situacije danas se upoznao i gradonačelnik grada Čapljine Smiljan Vidić na sastanku s Ćorlukom.

Vlasnik 'Violete' Ćorluka ulaže 20 milijuna maraka u čapljinsku 'Lastu' (FOTO)

Ćorluka je istaknuo kako se trenutno rade završni fasadni radovi, te su u narednom razdoblju nastavljaju radovi na podovima i instalacijama. Planirano je da građevinski radovi budu gotovi do kraja godine nakon čega slijedi instalacija tehnologije i probna proizvodna.

Da bi Lasta ponovno postala konkurentna na tržištu, iznimno je bitna najsuvremenija tehnologija i najkvalitetnije sirovine te se u tome pravcu, uz vrhunske stručnjake, želi i započeti proizvodnja.

U sklopu sastanka izaslanstvo grada Čapljine obišlo je i proizvodne pogone Violete, kako bi dobili najbolju sliku ozbiljnosti kojom ovaj čuveni gospodarstvenik planira pokrenuti proizvodnju u Lasti.

Violeta trenutno zapošljava 1220 radnika, a o planovima Laste, Ćorluka je istaknuo kako mu je glavni cilj vratiti prvobitan brend Laste koji će biti prepoznatljiv široj regiji, van granica naše države te proizvodni pogon oformiti u tri smjene.

Ćorluka je dodao kako je posebno zadovoljan suradnjom sa Gradskom upravom Čapljine na čelu s Vidićem jer do sada nije bilo nikakvih problema i sve je išlo prema planu, što je uvelike olakšalo investiciju u čapljinsku Lastu.

Zaključci gradonačelnika Vidića bili su svakako puna podrška Ćorluki kako u administraciji tako i u ljudstvu, istaknuvši kako su sve relevantne službe na usluzi.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Biznis

Smilje ne miriše na zaradu kao ranije

Objavljeno

-

Od

Zbog nagle ekspanzije i prebukirane proizvodnje smilja i njegovog ulja, plantažnih zasada, smanjenog izvoza i potražnje ove godine stvorene su zalihe ulja od smilja na našem području, te ova proizvodnja trenutno nema tako veliku perspektivu kao prije pet godina.

Rekao je ovo  za “Nezavisne” Nedeljko Kusturić, član Udruženja za ljekovito i aromatično bilje RS i vlasnik firme “Prirodno bilje” Banjaluka, koji ističe da su proizvodnja smilja i potražnja za njim skromne, dok je cijena smanjena i do četiri puta u odnosu na period prije pet godina, kada su mnogi krenuli da se bave uzgojem ove ljekovite biljke.

Konkretno, u to vrijeme litar ulja od smilja koštao je i do 2.500 evra, dok je trenutna cijena oko 630 evra, međutim sve zavisi od tržišta na koje se plasira.

“U Hercegovini ima oko 10.000 litara na zalihama ovog ulja koje se uglavnom radi za izvoz. Ono stoji, ljudi ne znaju šta će s njim”, rekao je Kusturić.

On ipak očekuje da će se stanje normalizovati, jer je, kako kaže, ulje smilja s područja Hercegovine kvalitetno i cijenjeno.

“Iako postoje zalihe, ovo ulje neće propasti ako se pravilno uskladišti, jer ima neograničen rok trajanja. Izvoza ima i sada, ali je zbog problema s virusom korona reduciran”, kaže on, ističući istovremeno da je u posljednje dvije do tri godine došlo do tržišnog viška, koji se nije mogao plasirati, što ne znači da ulje u budućnosti neće biti traženije.

Dodao je da se planiranje u poljoprivredi radi na pet godina, te ako se uzme u obzir taj period, može se reći da do drastičnog poremećaja ipak nije došlo.

Zasijane površine su se smanjile, jer to više nije obećavajuća, perspektivna proizvodnja kao ranije, ali se ona donekle isplati i po sadašnjoj cijeni.

“Najveća greška je bila što su svi krenuli da uzgajaju smilje, a niko nije imao ugovorenu proizvodnju, odnosno mali broj njih je imao ugovorenu proizvodnju”, kaže Kusturić, koji smatra da je potrebna jedna vrsta planiranja i umrežavanja ove proizvodnje.

Nada Marić, vlasnica preduzeća “Elmar” za preradu ljekovitog bilja iz Trebinja, kaže da je proizvodnja ulja od smilja na početku uzela maha, te da je bio “bum”, nakon dvije godine je pala, te se posljednje dvije-tri godine održava kontinuitet.

“Ova godina je specifična zbog korone, do marta nismo imali problema s prodajom. U našoj firmi sada nema velikih zaliha, ide polako, mislim da će sve ‘otčepiti’ dok se smiri situacija s koronom”, rekla je Marićeva.

Ona kaže da je potražnja pala u odnosu na prethodne godine, ali što se tiče proizvodnje u njihovoj firmi, nije bilo pada.

Dodala je da se u RS slabo koristi ovo ulje, ali da se u narodu budi taj interes, te da uglavnom radi za izvoz.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da u Registru poljoprivrednih gazdinstava u RS broj proizvođača smilja pada, te da je u prošloj godini prijavljene površine pod smiljem imao 71 proizvođač, a u ovoj godini 62 proizvođača.

“Linearno, opadaju i površine pod smiljem. U prošloj godini pod smiljem kao načinom korištenja parcela bilo je prijavljeno 75,59 hektara, a u ovoj godini 52,41”, kažu u resornom ministarstvu.

Smanjuje se i broj zahtjeva za podsticaje za smilje, te ih je 2017. godine imao 31 proizvođač, u 2018. sedam, a u 2019. godini samo šest.

“Što se tiče potražnje za smiljem na osnovu telefonskih razgovora s nekoliko prerađivača, zaključak je da se smanjuju proizvodnja i potražnja, tj. ukupne potrebe, jer još na tržištu postoje, kako kažu prerađivači, ogromne zalihe eteričnog ulja smilja, a potražnje gotovo da nema”, kažu u ministarstvu.

Dodaju da se ukupna proizvodnja ljekovitog bilja u RS povećava, te da je lani ukupna prijavljena površina pod ljekovitim i aromatičnim biljem bila 164,33 hektara, dok je u ovoj godini ona 223,01 hektar.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Najčitanije