fbpx
Pratite nas

Upišite traženi pojam

Vijesti

Tri decenije čekanja na pravdu: Žrtve seksualnog nasilja nezadovoljne procesuiranjem zločina

Panel-diskusija Trial Internationala. Foto: BIRN BiH

Midheta Kaloper-Oruli, predstavnica Udruženja žrtava rata “Foča 92-95”, kazala je da žrtve nakon 30 godina od rata ne mogu biti zadovoljne procesuiranjem ratnih zločina.

Ona je ispričala kako je 1992. imala 20 godina, a da tri decenije nakon ratnih dejstava još uvijek nije dočekala pravdu i procesuiranje ratnih zločinaca. Naglasila je da vrijeme prolazi, a da svjedoci i zločinci umiru.

Osvrćući se na posljedice neprocesuiranja odgovornih, kazala je da mnogi zločinci neće biti izvedeni pred lice pravde, a da žrtve neće dočekati pravdu.

“Imam podatak da danas ima samo 17 presuda za silovanje na prostoru opštine Foča. (…) Kada presude budu izrečene, naravno da se žrtve u većini slučaja ne slažu sa izrečenim godinama, ali s druge strane imate žrtve koje kažu: ‘Meni je samo važno: Da, kriv je za silovanje’”, rekla je Kaloper-Oruli, te dodala da svaka žrtva individualno doživljava proces odlaska na sud te da je “nekome moralna satisfakcija, a nekome retraumatizacija”.

Mira Smajlović, penzionisana sutkinja Suda Bosne i Hercegovine i pravna ekspertica, navela je kako je sudska pravda veoma važna, ali da nije dovoljna za žrtve. Ona je ispričala kako je radila na jednom predmetu koji je trajao pet godina, ali da je optuženi postao nedostupan nakon što je glavni pretres priveden kraju.

Objasnila je da bosanskohercegovačko zakonodavstvo ne prepoznaje suđenje optuženom u odsutnosti, što bi ubrzalo provođenje Strategije za procesuiranje ratnih zločina, te dodala da je saradnja bh. tužilaca sa tužiocima iz Srbije sigurno dobra, ali da treba rezultirati presudama. Ona je pojasnila da u slučaju organiziranog kriminala Srbija izručuje optužene, što nije slučaj s ratnim zločincima, te da stoga treba mijenjati međunarodne ugovore ili u Parlamentu donijeti drugačije zakone, poput onog za suđenje u odustvu kao u Hrvatskoj, što će dovesti do utvrđivanja činjenica, proglasiti odgovorne krivim, ali i žrtvama omogućiti da traže naknadu štete.

Mersudin Pružan, tužilac Tužilaštva BiH, kazao je da kod regionalne saradnje postoje ustavne odredbe te princip suvereniteta, gdje svaka država čuva svoje državljane te da osobe koje su počinile ratne zločine često pobjegnu u susjednu državu, nakon čega postaju nedostupne.

On je rekao kako su optuženi imali podršku susjednih država, ali da je ta podrška “oslabila” te kako su države iz susjedstva spremne na saradnju. Ukazujući na određene izazove s kojima se Tužilaštvo BiH susreće, Pružan je naveo da Strategija za procesuiranje ratnih zločina nije zasnovana na stvarnim potrebama.

Džana Brkanić, zamjenica glavnog urednika Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine, tokom diskusije je iznijela mišljenje kako regionalna saradnja ne ovisi samo o Ministarstvu pravde BiH i Tužilaštvu BiH, ali i dodala da je Državno tužilaštvo unazad nekoliko godina napravilo nekoliko propusta. Navodeći primjere, kazala je da su neki predmeti na Sudu BiH odbačeni, jer je Tužilaštvo napravilo procesnu grešku saslušavši osumnjičenog u svojstvu svjedoka a ne predočivši mu da se protiv njega vodi istraga.

“Podizan je veliki broj optužnica samo da bi se zadovoljila norma. Naprimjer, 2021. godine od 27 tužilaca podignuto je 17 optužnica, od toga nekoliko protiv nedostupnih osoba. Da je ovo pravosuđe bilo brže, mislim da ne bi bilo ovoliko smrti među optuženima i svjedocima”, rekla je Brkanić te dodala da se najviše procesuiraju nižerangirane osobe, što nije u skladu sa Strategijom.

Brkanić je također poručila da su mnogi predmeti, u cilju rješavanja, prebačeni na entitetske sudove, ali da se uglavnom radi o predmetima gdje su počinioci nepoznati, navodeći za primjer Kantonalni sud u Goraždu.

Antonietta Trapani, predstavnica OSCE-a, kazala je kako ova organizacija od 2014. godine prati suđenja u predmetima ratnih zločina te kako su ustanovili mali broj pozitivnih stvari i dosta izazovnih, ali da je veoma važno ono što se dešava u BiH tokom procesuiranja ove vrste zločina.

“Jako je bitno da postoji dokument, a to je Strategija, i ja se slažem da je to ambiciozan dokument, ali BiH je prva zemlja koja upravo radi na tolikom broju predmeta ratnih zločina”, poručila je Trapani na panel-diskusiji Trial Internationala koja je organizovana u susret Međunarodnom danu borbe protiv seksualnog nasilja u sukobu, koji se obilježava 19. juna.

Većina učesnika složila se da svi predmeti ratnih zločina neće biti riješeni do kraja 2023., kako predviđa Strategija, te da će se godinama još voditi postupci, a predstavnice žrtava su ukazale koliko im je bitna podrška samih tužilaca tokom procesa saslušanja i čekanja na presudu.


Post Views: 34

Izvor

Izdvojeno

Biznis

U želji da se promoviše digitalna transformacija u našoj zemlji zasnovana na ravnopravnosti i obostranoj koristi, potpisan je memorandum o razumijevanju između Agencije za...

Vijesti

Bosanskohercegovački pjesnik, pisac i scenarist Abdulah Sidran preminuo je u subotu, 23. marta, u 80. godini života. U književnosti se javio šezdesetih godina, pjesmama...

Sport

Reprezentacija Bosne i Hercegovine je večeras poražena od reprezentacije Ukrajine rezultatom 2:1 u okviru baraža kvalifikacija za UEFA Evropsko prvenstvo u Njemačkoj. Na konferneciji...

Crna hronika

Najmanje pet osoba poginulo je u saobraćajnoj nesreći na njemačkoj autocesti A9 u blizini grada Lajpciga. Prema pisanju njemačkih medija, prevrnuo se autobus firme...