Povežite se sa nama

Stranke

Treba li nam sad SFF i ko ga čuva

Objavljeno

-

Dok se medicinski radnici bore i lome da savladaju tovar posla koji im zadaje korona, užurbano se radi na pripremi Sarajevo Film Festivala.

26. je to po redu kultni festival kojeg svi poštuju i vole.

U međuvremenu pokrenuta je ozbiljna rasprava o tome treba li nam ove godine festival koji, tradicionalno okuplja hiljade ljudi. Ne samo pred filmska platna, nego i u kafanama?

Organizatori kažu da treba.

Jer, filmovi su se gledali i u ratu, zašto ne bi sad?

Evo nekoliko razloga:

Otkazana je Olimpijada, Oktoberfest, Tour de France…

Da bi opravdali svoju suludu ideju, organizatori kažu da će ovaj festival biti drugačiji od svih.

Objasnili su, npr., kako će izgledati projekcije u popularnom Metalcu.

“Iako je kapacitet ovog kina do sada bio više od 3.000 mjesta, za 26. Sarajevo Film Festival kapacitet je smanjen prema važećim epidemiološkim mjerama nadležnih službi i zdravstvenih stručnjaka. Filmovi iz programa Open Air moći će se gledati iz različitih sektora na lokaciji uz maksimalan kapacitet do 100 osoba. Svaki sektor će imati svoj ulaz i izlaz da bi se onemogućio kontakt među publikom prilikom ulaska i ulaska. Pri ulasku i izlasku iz svakog sektora, odnosno na ulazu i izlazu s festivalske lokacije, svaki posjetitelj je obavezan nositi zaštitnu masku, a Direkcija Festivala preporučuje nošenje zaštitne maske i za vrijeme trajanja filma, bez obzira što će razmak između svake stolice biti prema propisanim mjerama i uz fizičku distancu”.

No, važnu su stavku ovdje (ne)namjerno izostavili.

Bit će sedam sekcija po 100 ljudi. Dakle 700 ljudi bit će u Metalcu. Prema naredbama Kriznog štaba FBiH zabranjeno je okupljanje više od 100 ljudi na otvorenom.

Time su, organizatori, na fakinski način “udovoljli” naredbama.

Pored toga, jasno je da SFF nije samo film. SFF je i dernek poslije, kafane su pune. Ko će to provjeravati?

U svemu ovome nije čist ni isti taj Krizni štab.

Umjesto da se izda jasna naredba da festival ovakvog tipa ne može održati, iz Kriznog štaba – muk.

Zašto?

Poznata je priča da je supruga “vlasnika” festivala Mire Purivatre, Izeta Građević – sestra Sebije Izetbegović, supruge Bakira Izetbegovića.

Iako je Sebija Izetbegović, iako ne direktno, kazala da nije “za” održavanje takvog okupljanja, još se ništa ne dešava na tom polju.

Moglo bi se na ovom mjestu postaviti pitanje šta bi bilo kad bi vlasnik festivala bila sestra, npr. Dalije Hasanbegović, supruge Elmedina Konakovića, predsjednika Naroda i Pravde?

U javnosti se već spekulira da bi uskoro Krizni štab Kantona Sarajevo mogao donijeti odluku od skraćivanju randog vremena za ugostiteljske objekte do 18 sati, ali da se s takvom odlukom čeka do završetka SFF-a.

Jasno je i da SFF mora i treba opravdati novac koji je dobio za organizaciju, a radi se o milionskim svotama, ali je opet pitanje, vrijedi li to megaklastera?

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Oglašavanje

Stranke

Moraju vratiti mandate: Dva ministra i četiri zastupnika isključena iz HDZ-a BiH

Objavljeno

-

Od

Povjerenstvo za Općinski odbor HDZ BiH u Tomislavgradu, imenovano Odlukom Predsjedništva HDZ BiH 14. kolovoza 2020. godine, na devetoj sjednici održanoj 18. rujna 2020. godine u Tomislavgradu, radi teže povrede obveza člana HDZ BiH propisane Statutom HDZ BIH donijelo je Odluku o bezuvjetnom isključenju članova stranke.

Od isključenih članova, sukladno odredbama Statuta HDZ BiH, zatraženo je obvezno vraćanje mandata stranci HDZ BiH, sljedećih dužnosnika, zastupnika i izaslanika:

  1. Stipan Šarac, zastupnik u Skupštini Hercegbosanske županije, izaslanik u Parlamentu Federacije BiH-dom naroda i ministar financija u Vladi HBŽ.
  2. Petar Galić, zastupnik u Parlamentu FBiH-zastupnički dom i ministar znanosti, prosvjete, kulture i športa u Vladi HBŽ.
  3. Ante Baković, zastupnik u Skupštini HBŽ.
  4. Anita Batarilo, zastupnik u Skupštini HBŽ.
  5. Mladen Šarić, zastupnik u Skupštini HBŽ.
  6. Ivan Tomić, zastupnik u Skupštini HBŽ.

Kako se navodi u priopćenju za javnost, ovim mjerama HDZ BiH nastoji spriječiti daljnje štete po pitanju ugleda, vjerodostojnosti, dosljednosti, legitimnog predstavljanja i zastupanja HDZ-a BiH.

”Također, radi spriječavanja zlouporabe obveza dužnosnika, zastupnika i izaslanika, a u skladu sa Statutom HDZ BiH, obvezno je i neodložno vraćanje dužnosti i mandata, jer su na izborima ostvareni pod okriljem HDZ BiH. Naravno, osim statutarne – zakonske, vraćanje mandata je i legitimna i moralna obveza”, istaknuto je.

Podsjetimo, početnom rujna u Tomislavgradu službeno je utemeljen Općinski odbor Hrvatskoga nacionalnog pomaka (HNP). Osim jednoga člana, čine ga svi ostali dojučerašnji članovi OO HDZ BiH Tomislavgrad (25), donedavni članovi Mladeži i Zajednice žena HDZ-a BiH Tomislavgrad koji su jedinstveno stali uz isključene članove HDZ-a BiH Tomislavgrad (Ivan Vukadin, Robert Bagarić, Ante Tadić).

Za v.d. predsjednika općinskoga odbora jednoglasno je izabran Ivan Vukadin, a nakon lokalnih izbora bit će provedeni i unutarstranački izbori.

Uz OO HNP-a, između ostalih, stalo je i spomenutih šest dojučerašnjih članova HDZ-a BiH od kojih se traži vraćanje mandata.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Stranke

Larson preuzima slučaj Nadin

Objavljeno

-

Od

Amina i Denis Smajlović, roditelji djevojčice Nadin Smajlović, kojoj je uskraćeno liječenje na KCUS-u, danas su primljeni u Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom.

Ovu informaciju za Raport je potvrdila porodica Smajlović. Kako su nam kazali, oni su inspektorima ovog Ureda predali svu dokumentaciju vezanu za ovaj slučaj.

“Ispričali smo šta se desilo našoj porodici i predali svu dokumentaciju koju imamo. Sve to će biti prevedeno i proslijeđeno savjetniku Ureda Ericu Larsonu”, rekla nam je Amina Smajlović.

Prema informacijama Raporta, slučaj je već uzet u proceduru.

Slučaj 13-godišnje djevojčice Nadin Smajlović kojoj je, prema navodima roditelja, uskraćeno liječenje na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu izaziva veliku pažnju javnosti.

Djevočica Nadin primljena je na KCUS s zdravstvenim problemima. Nakon što je utvrđeno da KCUS ne može dati potrebnu terapiju djevojčici, roditelji su tražili premještanje, što su izu KCUS-a odbili i nisu potpisali otpusno pismo.

KCUS je ove navode demantirao, tvrdeći da nikad nikome nisu uskratili liječenje.

Ombudsmeni BiH su zaključili da u konkretnom predmetu postoje određeni procesni propusti u kojem su ugrožana prava pacijenta.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo otvorilo je predmet po ovom pitanju, saslušana je majka Amina koja je predala i brojnu dokumentaciju kao dokaz da su ljekari na KCUS-u odbili liječiti njenu kćerku. Međutim, još nema tužilačke odluke.

Zbog slučaja Nadin, pred Ljekarskom komorom KS pokrenut je postupak oduzimanja licence prof. dr. Ismetu Gavrankapetanoviću zbog njegove izjave da je pravo na liječenje djeteta svetinja.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Najčitanije