Povežite se sa nama

Vijesti

Tadić: Ne treba kupiti političke poene na račun Tužilaštva BiH

Objavljeno

-

Delegat Mladen Bosić optužio je vladajuće strukture da im odgovara ovakvo stanje u bh. pravosuđu.

Delegatkinja Dušanka Majkić istakla je da Vlada RS nastojala da požuri donošenje novog zakona o visokom sudskom i tužilačkom vijeću.

– Očito je da nije postojao dogovor u FBiH. Ministar Kasipović je u više navrata intervenirao. Predložili ste zakon o VSTV-u, ali bez usagalašenosti i znali ste kako će proći u Domu naroda. RS je uradila sve što je trebala, zaboravite strukturalni dijalog i krenite is početka. Na strukturalni dijalog smo izgubili devet godina – istakla je Majkić.

Delegat Asim Sarajlić ovom prilikom postavioje pitanje glavnoj tužiteljici BiH Gordani Tadić.

– Za koliko je predmeta podignuta optužnica od 2004. do danas, a radi se o predmetima o ratnim zločinima sa oznakom „A“ – istakao je Sarajlić.

Delegat Sredoje Nović kazao je da su se delegati posebno okomili na Tužilaštvo BiH.

– Znamo ko je donio reformu pravosuđa BiH i ko je to instalirao. Tužilaštva su ostala usamljena i nisu bila osposobljena za rad koji danas imaju. Očekujem da tužioci imaju više hrabrosti, da predmeti ne traju po 5 ili 7 godina. Nema pravo niko da četiri ili pet godina razvlači predmet. To je nedopustivo, dakle tužioci moraju imati hrabrosti bez obzira na pritisak javnosti ili političara. Očekujem da kažete da li imate dovoljan broj tužilaca i kakav je odnos s policijom – istakao je Nović.

Sjednica Doma naroda Parlamenta BiH - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

Delegat Zlatko Miletić ovom prilikom kazao je da ni policijske agencije u BiH nisu bile spremne za implementaciju pomenute reforme.

– Imali smo u zakonu posebne istražne radnje, a da niko u BiH nije imao opreme za to. Mislim da glavna tužiteljica radi vrlo težak posao. Ima tužitelja u Tužilaštvu BiH koji ne mogu da ispune normu, znači ne mogu u toku godine da donesu pet odluka. Protiv njih treba da se poduzmu mjere kroz disciplinski postupak. Imamo dovoljno mladih ljudi koji to mogu raditi – poručio je Miletić.

Delegat Bariša Čolak kazao je da se ne može reći da je naše pravosuđe do kraja neovisno.

– Dešavaju se neke stvari u pozitivnom smislu. Očekivali smo mnogo više, ali vide se napredak u odnosu na prije pet ili šest godina. Imali smo puno jako loših pravnih kvalifikacija, a i kad je riječ o ratnim zločinima. Napravljeni su određeni pomaci, ali i mi smo odgovorni zašto brže ne mijenjamo legislativu – mišljenja je Čolak.

Glavna državna tužiteljica Gordana Tadić obratila se delegatima.

– Nisam izlagala naše izvješće. U VSTV-u su ovi izvještaji prihvaćeni. Promjena mora biti, već pet puta ja izlažem izvještaj za 2017. i 2018. godinu i to pred različitim institucijama. Što se tiče rada vi morate shvatiti da je Tužilaštvo BiH samostalan organ, kao i VSTV, kao i Sud BiH. Ima se mnogo šta ispravljati i ima mnogo stvari na kojima treba raditi. Ni ja nisam zadovoljna ovakvim uređenjem pravosuđa. Vrijeme je da se neke stvari promjene, ali ne smije se sve svaljivati na Tužilaštvo BiH. Treba preispitati i rad Suda BiH, a ne vidim da se to uopće spominje – istakla je Tadić.

Sjednica Doma naroda Parlamenta BiH - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

Dodala je da je 20 godina bila u općinskoj izbornoj komisiji u jednoj lokalnoj zajednici.

– Poznajem izborni proces i to je složen proces i tu ne može biti propusta o kojima između ostalog govori delegat Bosić. kako neko ovdje može znati kod kojeg je tužitelja predmet, nema predmeta u ladici, svi predmeti su raspoređeni. Ukoliko neko zna nešto drugo, nek mi se obrati. Da li je neko pitao Tužilaštvo BiH šta misli o promjeni ovih članova Centralne izborne komisije. Ali ja vjerujem da će oni raditi posao kako treba – istakla je Tadić.

Prema njenim riječima, ne treba kupiti političke poene na račun Tužilaštva BiH.

– Što se tiče visoke korupcije i u tom segmentu treba mijenjati zakon, mi nemamo pojam visoke korupcije u zakonu. Ima tih slučajeva koji su urađeni, vi znate da smo krenuli od sebe pokrenuti su predmeti i rade se, a radi se o bivšem glavnom tužiocu, njegovom zamjeniku. VSTV i Tužilaštvo se izjednačavaju kao jedna institucija. Broj tužiteljica je 58, a dva su suspendovana. Planirana su 63 tužitelja, a mene ne konsultuje kad je riječ o izboru zamjenika. Mi smo jedina snaga koja sebe može odbraniti. Nek VSTV radi svoje, Sud BiH svoje. Ali zašto niko ne pita šta je s licima koji izlaze iz BiH, a mi tražio da ih se zadrži – upitala je Tadić.

U nastavku svog izlaganja, Tadić se osvrnula i na normu.

– Svi tužitelji se ocjenjuju, za razliku od Suda BiH. Postoje i opravdani razlozi da neko u Tužilaštvu ne ispuni normu. Zatekla sam veliki broj predmeta i slažem se za problem njihovog trajanja. Veoma je značajno da odgovorim za predmete „A“ kategorije. Bila sam rukovoditeljica odjela za ratne zločine. Jesu primljeni predmeti iz Haga i to 2004. godine, bile su oznake i to 848 sa oznakom „A“. Ova klasifikacija je važila do donošenja državne strategije 2008. godine, u tom momentu prestaje važiti kategorizacija. Kako sam bila rukovoditeljica uzeli smo tabele i išli redom, u Tužilaštvu je 190 osoba sa oznakom „A“. U vrijeme kad su stigli oni su proslijeđeni i drugim tužilaštvima u BiH i niko se ne brine šta se desilo s tim predmetima. Pitanje ratnih zločina nikad ne smije doći u drugi plan. Mi u ovom momentu 4.223 prijavljene osobe za ratni zločin, od njih 190 sa navodnom oznakom „A“ – naglasila je Tadić.

Na kraju rasprave većinom glasova delegati su prigvatili Informaciju o radu Tužilaštva BiH za 2017. i 2018. godinu.

Oglašavanje

Vijesti

Krizni štab KS: Izbjegavati odlaske u zemlje u kojima se bilježi povećanje broja zaraženih koronavirusom

Objavljeno

-

Od

Iz Kriznog štaba Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo za praćenje i analizu situacije izazvane novim koronavirusom upozoravaju građane Kantona Sarajevo da izbjegavaju odlaske u susjedne zemlje, ali i u sve one u kojima je u posljednje vrijeme došlo do značajnijeg povećanja broja zaraženih koronavirusom, javlja Anadolu Agency (AA).

Članovi Kriznog štaba pozivaju sve osobe iz Kantona Sarajevo koje su u posljednjih 14 dana boravili u ugroženim zemljama da budu posebno oprezni i odgovorni, da prate pojavu mogućih simptoma, te sve svoje kontakte svedu na najmanju moguću mjeru.

“U slučaju pojave simptoma akutne respiratorne bolesti sa povišenom temperaturom, općom malaksalosti, suhim kašaljem, gubitkom čula okusa i mirisa neophodno je da se odmah jave nadležnoj zdravstvenoj službi. S tim u vezi, iz Kriznog štaba još jednom pozivaju sve naše sugrađane na odgovorno provođenje svih propisanih javno-zdravstvenih mjera, prije svega na obavezno nošenje zaštitne maske, održavanje higijene ruku toplom vodom i sapunom, držanje propisane distance od najmanje 1,5 metra, te stalno prozračavanje prostora u kojem borave”, navode iz Kriznog štaba.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Vijesti

Polovina bh. stanovništva čini radnu snagu drugih zemalja

Objavljeno

-

Od

Jedan aforizam kaže kako postoje političari i državnici. Političari misle samo o tome kako da dobiju sljedeće izbore, a državnici razmišljaju o tome kako učiniti nešto veliko za svoju državu.

Ugledni zagrebački profesor ekonomije Velimir Srića, iznoseći viziju „Hrvatske 2020“, koristi ovaj aforizam želeći skrenuti pažnju prema ključnom problemu svake zemlje: pomanjkanje državničkih manira onih koji vode narod jest jednak gubitku vizije jedne moguće budućnosti. Prihvatajući takvu matematičku jednadžbu možemo svjedočiti kako bosanskohercegovačkim političkim prostorom većinom dominiraju oni političari čije reforme imaju smisao samo ukoliko mogu donijeti sitnu političku korist.

Kriza uzrokovana pojavom pandemije korona virusa najbolje oslikava trenutni politički prostor kojim caruje manjak proaktivnosti, kriza reformi, kriza stvaralaštva i, konačno, kriza uspjeha. Ciljevi većine političkih elita nisu zakukuljeni, već naprotiv – ako nemamo vlast, onda je moramo dobiti; ako već imamo, onda je moramo zadržati. Jednostavno, zar ne?

Međutim, mnogo ozbiljniji problem, koji nesvjesno (ili svjesno) potiskujemo, ima nesumnjivo veću razornu moć nego pandemija uzrokovana pojavom korona virusa. Prema statističkim podacima najnovijeg godišnjeg dokumenta Sistematska dijagnostika zemlje, koji objavljuje Svjetska banka, polovica bosanskohercegovačkog stanovništva danas čini radnu snagu drugih zemalja.

„Ljudi u Bosni i Hercegovini su veoma talentovani, preduzetni i vrijedni radnici, i kao takvi predstavljaju najznačajniji resurs zemlje. Nažalost, taj potencijal se često realizuje van zemlje, s obzirom na to da polovina njih već živi vani, a emigracija se i dalje nastavlja“, upozorava pomenuti Izvještaj.

Ključni problemi bh. ekonomije

Detaljnije analiziranje sadržaja izvještaja traži mnogo napora zbog ozbiljnosti njegovih negativnih prognoza. Međutim, ukoliko sumiramo ključne poruke koje izvještaj nudi, možemo ustanoviti kako je naša ekonomija izašla iz ravnoteže zbog simultanog djelovanja tri ključna problema: javni sektor ima prenaglašenu ulogu što doprinosi prekomjernoj rastrošnosti, zatim potrošnja koja predstavlja osnovu rasta što stvara određeni disbalans i, posljednje, nedovoljno integrisana ekonomija što smanjuje izvozni potencijal.

„Osiguranje održivosti rasta putem investicija koji trenutno iznosi 18 posto bruto društvenog proizvoda mora porasti“, upozorava izvještaj, ukazujući „kako obrazac trenutne potrošnje značajno potkopava rast“. Međutim, otežavajuću okolnost predstavljaju izazovi usporenog ekonomskog rasta koji pogađa skoro sve zemlje regiona. Samo četiri posto stranih direktnih investicija otpada na izvozne aktivnosti što nije dovoljno maloj ekonomiji, a skoro dvije trećine izvoza otpada na sektore koji stvaraju malu dodanu vrijednost. Uspostavljanje ravnoteže zahtijeva tri važne promjene: javni kapital treba privatizirati što će doprinijeti boljoj konkurentnosti, zatim jačati izvoznu orijentaciju što će pomoći jačanju izvoznih kapaciteta i, posljednje, ohrabrivanje investicija što će omogućiti investicijski vođen rast.

Prema prognozama koje sadrži ovaj Izvještaj, Bosni i Hercegovini treba stotinu godina da dostigne životni standard koji trenutno uživaju europski građani. Zbog ovakvih pesimističnih podataka neke projekcije ukazuju kako možemo očekivati smanjenje broja stanovnika (sa 3,2 miliona na 2,7 miliona do 2050. godine) što izravno doprinosi povećanju broja penzionera blizu trideset posto. Naša zemlja ubrzano gubi svoj najdragocjeniji resurs – ljudski kapital.

„Ljudski kapital predstavlja najvažniji pokretač privredne i finansijske budućnost zemlje“, upozorio je David Malpass, predsjednik Svjetske banke, prilikom objavljivanja izvještaja o Indeksu ljudskog kapitala koji pokazuje „količinu ljudskog kapitala, odnosno, ljudskog potencijala, koje dijete rođeno danas može očekivati da će postići kad napuni osamnaest godina, uvažavajući rizike lošeg zdravlja, odnosno, lošeg obrazovanja, koji mogu biti“.

Prilikom mjerenja indeksa ljudskog kapitala Svjetska banka koristi tri indikatora: preživljavanje (hoće li danas rođeno dijete doživjeti školsku dob?), obrazovanje (koliko će dugo trajati njegovo sveukupno obrazovanje?), zdravstvo (hoće li dijete biti potpuno radno sposobno). „Mnoge nedovoljo razvijene zemlje uprkos pokazanom blagom ekonomskom napretku mogu doslovno anulirati postignute rezultate zbog negativnog djelovanja panedmije uzrokovane korona virusom“, stoji u izvještaju.

Ovo upozorenje posebno postaje značajno u zemljama koje imaju negativne demografske trendove poput naše. Skoro trećina ljudi živi izvan matične zemlje zbog brojnih razloga među koje možemo ubrojiti bolji posao, kvalitetnije obrazovanje, bolje usluge i čišću sredinu. Zbog toga prognoze koje možemo pronaći čitajući pomenuti izvještaj nisu obečavajuće. Međutim, ono što mnogo zabrinjava jeste veliki broj mladih koji napuštaju našu zemlju. Među takvim pojedincima i porodicama skoro je 30 procenata onih čija je dob između 18 i 35 godina.

Kakve mjere nadležni (ne)poduzimaju?

Posebno dominiraju osobe s dva kraja dostignutog stepena obrazovanja – niskokvalifikovani radnici i visokoobrazovni kadar. Slabije obrazovni posjeduju određene zanatske vještine koje druge zemlje smatraju visokocijenjenim radnim zanimanjima, a visokoobrazovni kadar napušta zemlju nakon završetka fakulteta tražeći posao koji ovdje teško mogu pronaći. Među zanatlijama dominiraju građevinari, mehaničari i električari i druga slična zanimanja, a među visokoobrazovanim kadrovima prednjače inžinjeri, medicinari, informatičari i drugi visokoobrazovni kadrovi.

Većina naših građana poželjnom destinacijom smatraju europske zemlje zbog sigurnosti socijalnog osiguranja koje nude svojim građanima. Primjera radi, preko četiri stotine hiljada bh. državljana radi u Njemačkoj i Austriji različite poslove koji zahtijevaju različite kvalifikacije. Stanovništvo koje ostaje u Bosni i Hercegovini ubrzano stari dok mlada populacija većinom traži mogućnost zaposlenja izvan naše zemlje. Ukoliko pratimo trend unazad nekoliko godina možemo zaključiti kako trenutno imamo više stanovnika životne dobi preko 65 godina, nego stanovnika ispod 15 godina.

Populacijska slika Bosne i Hercegovine je dramatična i potrebno je strateški pristupiti rješavanju ovog nadasve gorućeg problema. Zbog negativnog prirodnog prirasta stanovništva polagano postajemo zemlja staraca. Zemlja bez mladih koji trebaju preuzeti vrlo odgovorne pozicije postaje zemlja staraca, odnosno, zemlja koja umjesto onih stvaraju vrijednost postaje zemlja onih koji troše. Stopa fertiliteta je najniža u regiji, odnosno, jedna od deset najnižih u svijetu.

Trenutno penziona izdvajanja čine iznad 11 posto bruto društvenog proizvoda (poređenja radi, u Sloveniji i Njemačkoj izdvajanja čine iznad 10 posto, u Slovačkoj i Rumuniji ispod sedam posto, u Francuskoj i Austriji blizu 13 posto, u Britaniji ispod 5 posto). Ovi podaci govore kako skoro 1,3 zaposlenih izdržavaju jednog penzionera. Održivost ovog kompliciranog bosanskohercegovačkog sistema zahtijeva matematički omjer 2:1, odnosno, broj radnika koji izdržava jednog penzionera treba biti minimalno dva. Prema opisanim trendovima uskoro će broj penzionera premašiti broj zaposlenih.

Zabrinjava činjenica kako Bosni i Hercegovini nedostaje potencijal kojim može povećati navedeni omjer. Jednostavnog rješenja koje može zaustaviti negativan trend emigracije nema. Ukoliko zemlja nije kadra ponuditi prilike koje omogućavaju kvalitetan život svojim građanima, ovaj trend neće biti zaustavljen. Bosna i Hercegovina teško može priuštiti dalji gubitak stanovništva zbog činjenice kako time može onemogućiti isplatu osnovnih socijalnih izdataka.

Uprkos negativnim efektima uzrokovanih pojavom panedmije korona virusa, koji doslovno poništava sve ranije dobro urađeno, bh. vlasti nemaju alternativu stvaranju uslova koji trebaju osigurati bolji život svojim građanima. Stvaranju pretpostavki prethodi usmjereno vođena politika koja treba prepoznati sve izazove koji čekaju ovo društvo. Takvi izazovi traže kvalitetan odgovor koji, jasno, mogu dati samo oni državnici koji imaju ponuditi viziju jedne moguće budućnosti. Naprimjer, viziju Bosne i Hercegovine 2050.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Najčitanije