fbpx
Vijesti

Sutra iznošenje žalbe na presudu Stanišiću i Simatoviću

Jovica Stanišić i Franko Simatović u sudnici. Foto: EPA/Michael Kooren / REUTERS POOL

Sutkinja Graciela Gatti Santana, predsjednica MMKS-a, najavila je da će Stanišić i Simatović žalbu iznijeti u utorak, kada će moći lično da se obrate Sudu, a da će Tužilaštvo svoje argumente iznijeti u srijedu.

Mehanizam je u junu 2021., nakon obnovljenog postupka, donio prvostepenu presudu kojom su Jovica Stanišić i Franko Simatović osuđeni na po 12 godina zatvora za učešće u zločinima u Bosanskom Šamcu u BiH.

Pretresno vijeće konstatovalo je brojne zločine koje su srpske snage počinile u Hrvatskoj i BiH od 1991. do 1995. godine, a odgovornost Stanišića i Simatovića utvrdilo je samo u dijelu koji se odnosi na Bosanski Šamac. Proglašeni su krivim za pomaganje i podržavanje ubistava, deportacije, prisilnih premještanja i progona u Bosanskom Šamcu.

Vijeće je konstatovalo da su u martu 1992. pripadnici Jedinice za posebne namjene (JSO) obučili grupu od 20-ak muškaraca iz Bosanskog Šamca. Vijeće nije našlo dovoljno dokaza da su optuženi nad tom grupom imali ovlaštenja ili da su im izdavali instrukcije tokom vršenja krivičnih djela.

“No ipak, Pretresno vijeće smatra da su optuženi, time što su obučavali i rasporedili pripadnike Jedinice i lokalne Srbe iz Bosanskog Šamca kako bi oni učestvovali u preuzimanju vlasti u opštini, obezbijedili praktičnu pomoć, što je imalo značajnog uticaja na izvršenje krivičnih djela u Bosanskom Šamcu”, kazao je tada predsjedavajući Pretresnog vijeća Burton Hall, navodeći da “optuženi nisu odgovorni za planiranje, naređivanje ili pomaganje i podržavanje bilo kog drugog krivičnog djela iz optužnice”.

Kako je navedeno u presudi, Tužilaštvo nije van razumne sumnje dokazalo da su pripadnici Jedinice ili drugi koje su oni obučavali učestvovali u zločinima u Hrvatskoj a koji se mogu pripisati optuženima. Postupak protiv Stanišića i Simatovića bio je posljednji u kojem su sudije Mehanizma utvrđivale odgovornost Srbije za ratne zločine u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

U žalbenom podnesku su Stanišić i Simatović zatražili od Mehanizma da ukine presudu i da donese odluku da nisu krivi ili da im smanji kaznu.

Stanišićeva Odbrana je istakla da je, budući da je Sud utvrdio da on nije kontrolisao počinioce, niti ih usmjeravao tokom počinjenja zločina, “Sudsko vijeće pogriješilo jer nije procijenilo niti dalo obrazloženo mišljenje o tome kako je praktična pomoć suštinski uticala na izvršenje počinjenih zločina u cjelini”.

U žalbi Simatovića stoji kako je Sud napravio niz grešaka, pri čemu se navodi da je pogrešno utvrđeno da je on formirao Jedinicu za specijalne operacije SDB-a od boraca koji su bili obučavani u Hrvatskoj 1991. godine.

Tužilaštvo se također žalilo na ovu presudu navodeći kako je Sudsko vijeće pogriješilo što nije pronašlo Stanišića i Simatovića krivično odgovornim kao članove udruženog zločinačkog poduhvata (UZP) te, između ostalog, pogriješilo u primjeni prava i/ili činjenica isključujući iz presude njihov doprinos zločinima prisilnog raseljavanja u Sanskom Mostu 1995. godine. U žalbi je navedeno kako Tužilaštvo smatra da je Vijeće pogriješilo jer nije utvrdilo da su Stanišić i Simatović dijelili namjeru potrebnu za odgovornost u UZP-u.

Po drugom žalbenom osnovu, Tužilaštvo se žalilo jer je, prema njihovom mišljenju, Sudsko vijeće pogriješilo kada nije proglasilo Stanišića i Simatovića krivim za pomaganje i podržavanje zločina počinjenih u Zvorniku, Doboju, Sanskom Mostu, Srpskoj autonomnoj oblasti (SAO) Krajina i Srpskoj autonomnoj oblasti Slavonija, Baranja i zapadni Srem (SAO SBZS). Tužilaštvo je zatražilo od Žalbenog vijeća da ispravi greške Prvostepenog vijeća, proglasi Stanišića i Simatovića krivim za ove žalbene navode, te im izrekne više kazne zatvora.

Stanišić, bivši šef Službe državne bezbjednosti Srbije, i Simatović, bivši komandant Jedinice za specijalne operacije, bili su optuženi da su od aprila 1991. do decembra 1995. godine učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu, na čelu s tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem, čiji je cilj bilo uklanjanje većine Bošnjaka i Hrvata s dijelova teritorija BiH i Hrvatske.

Poslije prvostepenog suđenja, Haški tribunal je 2013. godine Stanišića i Simatovića oslobodio krivice, ali je Apelaciono vijeće 2015. usvojilo žalbu Tužilaštva i zbog nepravilnosti u postupku naložilo da suđenje bude ponovljeno po istoj optužnici. Apelaciono vijeće Haškog tribunala odlučilo je da, po prvi put u historiji ovog suda, u potpunosti obnovi jedno suđenje.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je ranije objavila kako je presuda potvrdila da je Srbija bila upletena, uglavnom kroz svoje policijske i sigurnosne službe, u sukobe u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, te da je srbijanski predsjednik Slobodan Milošević bio dio zločinačkog poduhvata za istjerivanje Hrvata i Bošnjaka iz nekih dijelova te dvije zemlje. To je ujedno bila i prva presuda međunarodnog suda koja je potvrdila neke od zločina koje su u te dvije zemlje počinili srpski vojskovođa Željko Ražnatović Arkan i njegove paravojske.


Post Views: 10

Izvor

Oznake: Vijesti

Vezani članci