Connect with us

Vijesti

Stanivuković o Tuzlanskoj kapiji: Suosjećam sa žrtvama, prošlost ne možemo promijeniti

Objavljeno

na

Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković boravi u Tuzli, a prilikom susreta s medijima nametnulo se pitanje da li će posjetiti Kapiju, mjesto stradanja mladosti. Do toga danas neće doći, a ovaj mladi Banjalučanin javnosti je tim povodom uputio poruku.

Na konkretno novinarsko pitanje da li će Stanivuković posjetiti Tuzlansku kapiju, gradonačelnik Banje Luke je kazao da je poštovanje i suosjećanje sa svim žrtvama prisutno, zamolivši javnost da mu se pruži prilika za slanje univerzalnih i važnih poruka, uz poglede na sadašnjost i budućnost. Isto je, kako je kazao, naveo i kroz raniji susret s gradonačelnicom Sarajeva Benjaminom Karić.”Iskazao sam suosjećanje prema svakoj žrtvi i nesretnom ratu koji je doveo do toga, ali morate biti svjesni da sam se ja tek tada rodio. Za događaje iz kojih vuku traume svi ljudi i građani kako u Federaciji BiH tako i u Republici srpskoj, ja mogu reći da sam tada imao nula godina, jedan mjesec ili dvije-tri godine. Mislim da je to dovoljno u ovom trenutku”, poručio je Stanivuković.

Kako je potcrtao, treba gledati naprijed, prema zajedničkoj saradnji gradova, investicijama i mladima. Naglasio je da će prošetati Tuzlom, uvjeren da će ljudi koji žive svakodnevne živote iz dubine duše reći da razumiju univerzalnu poruku koju on šalje.

“Dajte nam šansu da u prvom susretu univerzalne poruke budu one koje ćemo ovdje poslati. Vrlo je važno da i mediji u tome pomognu. Moj lični primjer je takav da su svi u Banjoj Luci podrugljivo govorili da sam mlad čovjek, odnosno balavac koji ne zna ništa i da sam nedovršeni student, jer je činjenica da nemam fakultet. Ali, ja sam sve te političke elite koje vladaju u Banjoj Luci već 20 godina velikim entuzijazmom i voljom uspio pobijediti te u taj grad dovesti jednu normalnost”, naveo je Stanivuković.

Kako je naglasio, prošlost se ne može promijeniti.

“Možemo prihvatiti da se u nekim stvarima razlikujemo, ali to je uredu. Između moga brata i mene postoji anegdota iz djetinjstva. On je od mene stariji pet godina, a prosto i snažniji. Jednom smo se posvađali, a ja, da bih se odbranio, uzeo sam igračku, odgurnuo ga i možda malo jače udario. Nikada više nemamo konsenzus u vezi s tim, jer mislim da je on kriv jer me prvi napao, a on misli da sam ga jače udario. Ako bismo i dalje pričali o tom događaju, pitanje je da li bismo bili dva brata koja se poštuju, sarađuju i podržavaju”, zaključio je gradonačelnik Banje Luke.

Oglašavanje

Vijesti

Ambasada SAD-a: Prijetnje raspadom BiH su neprihvatljive i suprotne Dejtonskom sporazumu

Objavljeno

na

Od

Postupci ili prijetnje vezane za raspad Bosne i Hercegovine su neprihvatljivi i u suprotnosti su sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovne, koji entitetima ne daju pravo na otcjepljenje, rečeno je Feni iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH.

– Politički, vjerski, i lideri u zajednicama, kao i mediji koji izvještavaju o njima imaju odgovornost da se fokusiraju na konstruktivan dijalog umjesto na retoriku podjela. Republika Srpska je integralni dio Bosne i Hercegovine i izolacija nije u interesu njenih građana.

Svi lideri se trebaju okrenuti ključnim zadacima demokratskog rukovođenja i reformama koje vode ka izgradnji bolje budućnosti za sve u Bosni i Hercegovini – rečeno je iz Ambasade SAD-a na molbu za komentar najave člana Predsjedništva BiH iz RS Milorada Dodika da će ovaj entitet krenuti u proces disolucije i spriječiti rad institucija BiH (Tužilaštvo, SIPA), nakon što je visoki predstavnik Valentin Inzko proglasio zakonske izmjene kojima se zabranjuje negiranje genocida.

Kako je odgovoreno, sve žrtve ratova u Bosni i Hercegovini zaslužuju pravdu, a to je pitanje ljudskih prava i niko ne treba iskorištavati stradanja bilo kojih žrtava radi ostvarivanja političke koristi. Utvrđivanje individualne odgovornosti za ratne zločine i odbacivanje navoda o kolektivnoj odgovornosti su podjednako važni za iscjeljivanje rana i izgradnju povjerenja.

– Sjedinjene Američke Države ostaju čvrsto privržene Bosni i Hercegovini kao demokratskoj, multietničkoj, suverenoj i nezavisnoj državi sa neupitnim teritorijalnim integritetom i njenoj budućnosti koja je najbolje zagarantovana u evroatlantskoj zajednici zemalja. Postupci ili prijetnje vezane za raspad Bosne i Hercegovine su neprihvatljive i u suprotnosti su sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovne, koji entitetima ne daju pravo na otcjepljenje – rečeno je iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH.

Nastavite čitati

Vijesti

Prije 29 godina u Briševu kod Prijedora tzv. Vojska RS zvjerski pobila 67 bosanskih Hrvata

Objavljeno

na

Od

Prije tačno 29 godina, 24. jula 1992. godine, tzv. vojska Republike srpske sa dvije brigade napale su selo Briševo i njegovih potpuno nenaoružanih 370 stanovnika, uglavnom bosanskih Hrvata.

Nakon razaranja i ulaska u naselje koje se nalazi četiri kilometra južno od Prijedora, za njegove stanovnike uslijedio je pakao. Doživjeli su potpuno istu sudbinu kao i mještani šest naselja s bošnjačkom većinom, koja se kao i ovo nalaze na lijevoj obali Sane.

Za dan i po polovina Briševa je spaljena, 67 Briševljana ubijeno, deseci odvedeni u logore, a više žena je silovano.

Najmlađa žrtva bio je 14-godišnji Ervin Matanović, a najstarija 81-godišnji Stipo Dimač.

Za ovaj zločin do danas nema sankcija, iako se zna da su u njemu učestvovali seljani iz susjedne Oštre Luke i Gornjih Rasavaca, zajedno s pripadnicima JNA.

Pred sudom u BiH je za zločin bio okrivljen Mićo Praštalo, kao jedan od zapovjednika srpskih jedinica koje su izvršile pokolje.

Nakon podizanja optužbe, pronađen je u novembru 2018. godine mrtav, a prema ocjeni policije, riječ je o samoubistvu vatrenim oružjem.

Banjalučki biskup Franjo Komarica prošle godine tokom mise za ubijene u ovom mjestu, rekao je kako zločin nije zaboravljen tek zahvaljujući predstavnicima Katoličke crkve i stradalničkih udruženja. On je u propovijedi pozvao da se konačno rasvijetli istina o stradanju žrtava.

Prije dvije godine polomljene su i spomen-ploče s imenima ubijenih stanovnika Briševa.

Zločin nad Briševljanima, kao dio velikosrpskog projekta etničkog istrebljenja i genocida nad nesrbima u Bosanskoj krajini i Bosni i Hercegovini, zauzima posebno značajno mjesto u historiji ove zemlje.

“Slučaj Briševo”, kao simbol nebrige i odsustva empatije, ispisuje i najsramnije stranice zvanične politike bosanskih Hrvata, koju diktiraju i vode “legitimni” Dragan Čović i njegova svita.

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Briševu je živjelo 370 Hrvata. Na popisu provedenom 2013. godine bilo ih je tek četiri, a Briševo kao mjesto sjećanja i pijeteta ne postoji.

Nastavite čitati

Najčitanije