Pravnici s dugogodišnjim iskustvom rada na predmetima pred Državnim sudom kažu da se radi o relativno malom broju predloženih svjedoka i dokaza, ali da je, uprkos tome, nezahvalno procjenjivati koliko dugo bi trajalo suđenje Dodiku i Lukiću.
“Iz mog iskustva, zaista neki koje sam očekivala da će trajati vrlo kratko, trajali su vrlo dugo, i obrnuto, tako da mi je teško napraviti procjenu”, kaže advokatica Tatjana Savić.
Loš menadžment suđenja u BiH i stalna odgađanja prepoznata su u više izvještaja međunarodnih i domaćih organizacija.
Nalazi Misije OSCE-a u BiH u pogledu dužine postupaka pokazuju ozbiljna kašnjenja u procesuiranju predmeta visoke i korupcije srednjeg nivoa, koja su se pretežno dešavala u fazi glavnog pretresa.
“Ova kašnjenja su u velikoj mjeri zavisila od dva faktora – promjene u sastavu vijeća koje su zahtijevale ponovni početak glavnog pretresa, i slabo rukovođenje predsjedavajućeg sudije glavnim pretresom, pogotovo u pogledu nedovoljnog korištenja mjera za osiguranje prisustva strana u postupku na suđenju”, navodi se u ranijem izvještaju Misije.
Prvi idući korak, nakon što je optužnica potvrđena, jeste da je optuženima dato 15 dana za podnošenje prethodnih prigovora na sami sadržaj optužnice.
Dodikov advokat Goran Bubić za Detektor kaže da Odbrana planira u zakonskom roku podnijeti prethodne prigovore na okolnosti koje isključuju krivično gonjenje.
“Ne postoji krivično djelo koje se inkriminira po stavu odbrane”, kaže on i dodaje da je to iz razloga što “nema legitimnog zakonodavca”.
Advokat Bubić pojašnjava da se materijalni dokaz, odnosno zapisnik sa sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija iz jula 2021. godine, prema kojem se zaključuje da Christian Schmidt nije potvrđen rezolucijom za visokog predstavnika u BiH, tiče sadržine prethodnih prigovora.
“Ovaj dokaz je više, po stavu branioca, relevantan za odlučivanje o prethodnim prigovorima s obzirom da ga Tužilaštvo nije dostavilo uz optužnicu iako ga je Odbrana dostavila odmah nakon ispitivanja predsjednika”, kaže on.
Također ističe da iako je praksa bosanskohercegovačkog pravosuđa pokazala da se prethodni prigovori u načelu brzo riješe, te da ima raznih slučajeva u kojima su oni usvojeni, ipak se to dešava rjeđe.
“Češće se odbiju zato što su vezani taksativno za ove nabrojane razloge jer u njima se ne raspravlja o pitanjima koja su rezervisana za glavni pretres, ali se raspravlja o ovim koje uključuju ovo pitanje koje sam ja pomenuo – ima li krivičnog djela ili ne”, kaže advokat Bubić.
Advokatica Savić pojašnjava da Odbrana u ovom konkretnom slučaju prethodnim prigovorima može osporavati nadležnost, ukazivati na formalne nedostatke optužnice, te osporavati zakonitost dokaza.
“Zakon samo propisuje, ako se usvoji prigovor u vezi sa osporavanjem zakonitosti dokaza, da će se takvi dokazi izdvojiti iz spisa i vratiti tužiocu, međutim zakon ne propisuje šta ako Sud usvoji prigovor koji ukazuje na formalne nedostatke optužnice”, kaže ona i dodaje da se u praksi bosanskohercegovačkih sudova prigovori uglavnom odbijaju.
Nakon odluke o prethodnim prigovorima, zakazuje se ročište za izjašnjenje o krivnji, a kako advokatica Savić pojašnjava, predmet se nakon izjašnjenja upućuje sudiji koji će voditi glavni pretres, što će u Dodikovom i Lukićevom slučaju biti sudija pojedinac s obzirom na zaprijećenu kaznu.
Glavni pretres bi, prema zakonu, trebao biti zakazan u roku od 30 dana, ali se može izuzetno produžiti za još 30 dana.
Neizvjesna dužina trajanja postupka protiv Dodika i Lukića
