Povežite se sa nama

Vijesti

Snabdijevanje ugljem, strujom, naftnim derivatima i plinom u 2018. bilo uredno

Objavljeno

-

Vlada FBiH je usvojila izvještaj Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o realizaciji Bilansa energetskih potreba Federacije BiH u 2018. godini, u kojem je ocijenjeno da je snabdijevanje ugljem, električnom energijom, naftnim derivatima i zemnim plinom bilo uredno.

U 2018. godini je proizvedeno 6.869.088 tona uglja (87 posto od plana), što je zadovoljilo ukupnu potrošnju u FBiH, a izvezena je 101.031 tona ili 70 posto u odnosu na plan. Zaliha na depoima rudnika iznose 88.058 tona uglja. Termoelektranama su, kao najvećim potrošačima, prodane 5.802.253 tone, što je 89 posto od plana, te 232.528 tona manje nego u 2017. godini i 695.765 tona manje u odnosu na ugovorene količine za 2018. godinu.

Pretprošle godine je snabdijevanje električnom energijom obezbijeđeno domaćom proizvodnjom od 9.475,25 GWh, uz prijem u Federaciju BiH 3.836,19 GWh i isporuku 4.941,04 GWh, što znači da je na raspolaganju bilo 13.311,44 GWh. Ukupno je potrošeno 8.403,86 GWh električne energije, što je pet posto manje od plana.

Prema izvještajima uvoznika, u 2018. godini je u Federaciju BiH uvezeno 758.577 tona naftnih derivata, a međuentitetskom trgovinom nabavljeno još 245.337 tona, što ukupno iznosi 1.003.914 tona. Potrošnja je iznosila 998.914 tona, pet posto više u odnosu na planiranu.

U Federaciji BiH je snabdijevanje prirodnim gasom u cjelosti bazirano na uvozu koji je pretprošle godine iznosio 173.313.000 Sm3. Krivulja ukazuje na vidljiv diskontinuitet uvoza i potrošnje u ljetnom i zimskom perodu. U 2018. godini potrošeno je 177.242.000 hiljade Sm3, što je četiri posto više od plana. U odnosu na 2017. godinu, potrošnja je smanjena 2,6 posto, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošće.

Oglašavanje

Vijesti

Oručević: Zaboli me stomak kad govore o ’mostarizaciji’ BiH

Objavljeno

-

Od

Svaki put me nešto probode u stomaku kad ovih dana čujem da, zbog neslaganja u vezi s tim treba li biti lokalnih izbora ili ne, političari počnu predviđati scenarij „mostarizacije” Bosne i Hercegovine. Kaže ratni i prvi poslijeratni gradonačelnik Mostara Safet Oručević.

Iako je prije 18 godina otišao iz politike, i danas je prava adresa kad se govori o Mostaru.

Najveća greška

– Za grad koji je nakon rata bio lider u političkim, mirovnim, ekonomskim i drugim odnosima, u gradu u kojem smo kao žrtve užasnog zločina koji se dogodio nad nama mi pružili ruku pomirenja, ponudili ponovo zajednički život, doživljavali probleme, atentate, rušenja… U tom smo gradu ipak postigli da, bez obzira na politiku, oživi zajednički ambijent u kojem ima budućnosti, ovakva su poređenja bolna, pa i pomalo pokvarena – kaže Oručević, za “Avaz”.

Pa šta se onda dogodilo s tim gradom, koji nije morao postati grad-slučaj?

– Ja sam se iz Mostara povukao 2001. godine, razišao se s politikom SDA. Nakon toga, počinje brutalna, pokvarena i užasna trgovina Mostarom. Znamo da Mostarom upravljaju SDA i HDZ, ali ja mogu govoriti samo o pojedincima, koji nisu provodili bosanskohercegovačku politiku ili je nisu znali provoditi.

Šta je njihova najveća greška?

– Stavili su se ispred Mostara, ispred države i istakli samo svoju stranku. Tako je radila SDA, tako je radio i SDP kad je imao šansu da u Mostaru napravi čuda.

A šta je interes, cilj?

– Sve češće čujem užasnu tezu koja vlada u Sarajevu. Ona glasi: „Pa, moraju i oni nešto imati.“ U prijevodu, da i Hrvati moraju nešto imati jer se smatra da nemaju u Sarajevu, srednjoj Bosni. Osjeća se gubitak utjecaja Hrvata u politici, ekonomiji i Mostar bi trebao biti nadomjestak za to.

Otkako su raspisani lokalni izbori, Mostar se spominje kao primjer propalog grada, ostatak BiH se plaši Mostarom…

– Nesretan sam kad to čujem. Kad prevedete riječ ”mostarizacija”, to znači paraliza.

To je ipak činjenica…

– Sarajevo nikad nije dalo odgovor na mostarsku krizu. Kada je donesena presuda Ustavnog suda da se moraju promijeniti izborna pravila, bilo je dovoljno vremena. Postoje rješenja za Mostar. Bošnjaci su ravnopravni s Hrvatima, dodajmo tu Srbe i dijasporu i uvijek Mostarci mogu imati gradonačelnika.

Pa što ga nemaju, evo, već tri izborna ciklusa?

– Zato što su sujete i nesposobnost lidera spriječili da se napravi normalan Mostar.

Oručević: Sujete i nesposobnost da vide važnost Mostara - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

Korak naprijed

To sa sujetama mi malo banalno…

– Sujete i nesposobnost da vide važnost Mostara. Kockali su se i trgovali Mostarom. Razni.

Mostar je godinama moneta za potkusurivanje.

– Jeste. I danas je! Ali ne brani se Mostar na Marindvoru. Već u Hercegovini u Mostaru.

Sad je ovo prijetnja koja stiže sa svih strana da bi i BiH mogla postati Mostar.

– To bi bila paralizirana zemlja. I to odgovara svima osim Bošnjacima.

Ali pristaju na to…

– Pristaju isključivo jer to odgovara održavanju vlasti, jer im je stranka ispred države. Pa već dugo imamo “mostarizaciju” Federacije BiH. Gdje je ko sjeo, tu sjedi, ne mrda i koristi resurse. Ali ja neću nikada reći da je kriva SDA ili HDZ, već određeni ljudi. Ali svima je dojadila ova kriza. Ako se ovo ne završi na demokratski način, ovo vodi ka ulici.

Dakle, ni ove godine ništa od izbora u Mostaru?

– Ja mislim da će ih biti. I da će ih biti ove godine. Imam svoje izvore iz međunarodne zajednice, koji lome lidere, slušaju ideje. Bitno je da se iz toga rodi stvar koja će svima omogućiti da idemo korak naprijed. Ako se zabetoniramo u nacionalnim podjelama i povučemo liniju koja nas dijeli, to je kraj BiH, to je kraj nas u BiH. Rješenje koje će se, vjerovatno, napraviti liči na projekt koji smo napravili prije nekoliko godina „Mostar za sva vremena“. Tako će se potvrditi da smo uzalud izgubili 12 godina.

Bulevar, Stolac i enklava

– Postoje ljudi koji ne shvataju, kad stane borba na Bulevaru i Stocu, mi ostajemo muslimanska enklava osuđena na nestanak. Ja pokušavam svakom političaru objasniti – ne postoji država BiH kad mi postanemo muslimanska enklava, tada smo osuđeni na nestanak – kaže Oručević.

Nastavite čitati

Vijesti

Skupština TK: 295 hiljada KM za bolje uslove života mladih

Objavljeno

-

Od

Skupština Tuzlanskog kantona usvojila je danas Nacrt strategije mladih Tuzlanskog kantona za 2020.-2024.

Ministar kulture, sporta i mladih u Vladi Tuzlanskog kantona Srđan Mićanović smatra da je najvažnije da će sredstva od 295 hiljada KM iz budžeta TK biti usmjerena u projekte za mlade.

“Ovo je jedan strateški dokument koji je urađen s mladima i za mlade ljude. U izradi ove strategije zajedno s ekonomskim institutom učestvovali su i mladi ljudi s područja TK. Održano je niz okruglih stolova te anketa s 1.600 mladih kako bi strategija bila što adekvatnija i kako bi se kroz nju artikulisali interesi mladih ljudi”, rekao je ministar Mićanović.

Cilj je, kako je rečeno, da u naredne četiri godine budu poboljšani uslovi života mladih ljudi u TK.

“Mi sada ponovo provodimo još jednu javnu raspravu koja će trajati opet 30 dana. Ne zato što želimo prolongirati ovu strategiju, nego želimo dati što veću važnost strategiji. Kada ona bude usvojena da budu svi zadovoljni. Svi oni koji su vidjeli ovu strategiju sada opet imaju mogućnost doći na naše okrugle stolove i mogu iznijeti svoje mišljenje”, ističe Mićanović.

Do sada je u javnoj raspravi o Strategiji mladih TK učestvovalo nešto manje od 100 hiljada mladih ljudi. Već sada je predstavljeno više od 150 projekata koji se tiču kvalitetnijeg života mladih na području TK.

“Ovo bi trebalo poboljšati kvalitet života mladih, jer će i Ministarstvo kulture, sporta i mladih dobiti značajnija sredstva iz budžeta TK. Projekti koji budu finansirani iz strategije tiču se isključivo interesa mladih ljudi. Nadamo se da će uspjeti na ovaj način zaustaviti odlazak mladih iz BiH iako se u taj proces zaustavljanja trebaju uključiti svi nivoi vlasti”, kaže kantonalni ministar kulture, sporta i mladih.

Precizira da su u dokumentu četiri strateška cilja. Iskazana je potreba da se radi na omogućavanju punog potencijala na učenju te ekonomska i socijalna sigurnost. Treći cilj je ugodno, čisto i sigurno okruženje, dok je četvrti aktivno učešće mladih u svim lokalnim zajednicama.

“Dakle, mladi žele biti uključeni u sve procese i na svim nivoima vlasti”, rekao je ministar Srđan Mićanović.

Jedna od tačaka koja se našla na dnevnom redu Skupštine TK, a o kojoj se najviše raspravljalo su izmjene financijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja TK za 2020. godinu. Naime, zdravstvo ovog kantona počinje informatizaciju sistema za što će iz budžeta biti izdvojeno deset miliona KM.

“Informacione tehnologije su u svim sektorima zauzele veoma značajno mjesto. Smatram da je Tuzlanski kanton trebao davno uraditi informatizaciju zdravstvenog sistema. Sve što je do sada rađeno je bilo parcijalno. Ovim programom koji je donijela Vlada TK mi bismo napravili jedan iskorak da u budućnosti građani imaju skraćen put od primarne zdravstvene zaštite do sekundarne i tercijalne zdravstvene zaštite. Uštede bi, prema pokazateljima iz drugih kantona, na godišnjem nivou bile od 4 do 5 miliona KM. To znači da bi se jedna ovakva investicija isplatila već za dvije do dvije i pol godine”, ističe premijer Tuzlanskog kantona Denijal Tulumović.

On smatra da će se informatizacijom zdravstvenog sistema stati u kraj i zloupotrebi recepata.

“Ovako je najlakše provjeriti gdje je izdat elektronski recept i koji su lijekovi podignuti. U ovom periodu pandemije koronavirusa upravo to je bio jedan od velikih problema, jer su naši hronični bolesnici imali velike probleme da dođu do svojih porodičnih ljekara i da dobiju svoju redovnu terapiju. Također, na ovaj način veliki broj procedura koje se rade u domovima zdravlja ne moraju se ponavljati u kliničkom centru. Tu prije svega mislim na laboratorijske nalaze, na rendgenske snimke, CT nalaze, magnetnu rezonancu koji se biti svima dostupni”, pojasnio je premijer Tulumović.

Ova tačka je na kraju usvojena, iako su poslanici iz opozicije smatrali da za sada nije vrijeme da se milioni iz budžeta izdvajaju u ovu namjenu.

Također pokrenuto je i pitanje, gdje su do sada utrošena dva i pol miliona KM koje je Vlada TK u prošlom sazivu utrošila, a bila su namijenjena za informatizaciju zdravstvenog sistema.

Na dnevnom redu redovne sjednice Skupštine TK, raspravljalo se i o izvještajima rada javnih poduzeća i ustanova Tuzlanskog kantona.

Nastavite čitati

Najčitanije