Povežite se sa nama

Biznis

Smilje ne miriše na zaradu kao ranije

Objavljeno

-

Zbog nagle ekspanzije i prebukirane proizvodnje smilja i njegovog ulja, plantažnih zasada, smanjenog izvoza i potražnje ove godine stvorene su zalihe ulja od smilja na našem području, te ova proizvodnja trenutno nema tako veliku perspektivu kao prije pet godina.

Rekao je ovo  za “Nezavisne” Nedeljko Kusturić, član Udruženja za ljekovito i aromatično bilje RS i vlasnik firme “Prirodno bilje” Banjaluka, koji ističe da su proizvodnja smilja i potražnja za njim skromne, dok je cijena smanjena i do četiri puta u odnosu na period prije pet godina, kada su mnogi krenuli da se bave uzgojem ove ljekovite biljke.

Konkretno, u to vrijeme litar ulja od smilja koštao je i do 2.500 evra, dok je trenutna cijena oko 630 evra, međutim sve zavisi od tržišta na koje se plasira.

“U Hercegovini ima oko 10.000 litara na zalihama ovog ulja koje se uglavnom radi za izvoz. Ono stoji, ljudi ne znaju šta će s njim”, rekao je Kusturić.

On ipak očekuje da će se stanje normalizovati, jer je, kako kaže, ulje smilja s područja Hercegovine kvalitetno i cijenjeno.

“Iako postoje zalihe, ovo ulje neće propasti ako se pravilno uskladišti, jer ima neograničen rok trajanja. Izvoza ima i sada, ali je zbog problema s virusom korona reduciran”, kaže on, ističući istovremeno da je u posljednje dvije do tri godine došlo do tržišnog viška, koji se nije mogao plasirati, što ne znači da ulje u budućnosti neće biti traženije.

Dodao je da se planiranje u poljoprivredi radi na pet godina, te ako se uzme u obzir taj period, može se reći da do drastičnog poremećaja ipak nije došlo.

Zasijane površine su se smanjile, jer to više nije obećavajuća, perspektivna proizvodnja kao ranije, ali se ona donekle isplati i po sadašnjoj cijeni.

“Najveća greška je bila što su svi krenuli da uzgajaju smilje, a niko nije imao ugovorenu proizvodnju, odnosno mali broj njih je imao ugovorenu proizvodnju”, kaže Kusturić, koji smatra da je potrebna jedna vrsta planiranja i umrežavanja ove proizvodnje.

Nada Marić, vlasnica preduzeća “Elmar” za preradu ljekovitog bilja iz Trebinja, kaže da je proizvodnja ulja od smilja na početku uzela maha, te da je bio “bum”, nakon dvije godine je pala, te se posljednje dvije-tri godine održava kontinuitet.

“Ova godina je specifična zbog korone, do marta nismo imali problema s prodajom. U našoj firmi sada nema velikih zaliha, ide polako, mislim da će sve ‘otčepiti’ dok se smiri situacija s koronom”, rekla je Marićeva.

Ona kaže da je potražnja pala u odnosu na prethodne godine, ali što se tiče proizvodnje u njihovoj firmi, nije bilo pada.

Dodala je da se u RS slabo koristi ovo ulje, ali da se u narodu budi taj interes, te da uglavnom radi za izvoz.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da u Registru poljoprivrednih gazdinstava u RS broj proizvođača smilja pada, te da je u prošloj godini prijavljene površine pod smiljem imao 71 proizvođač, a u ovoj godini 62 proizvođača.

“Linearno, opadaju i površine pod smiljem. U prošloj godini pod smiljem kao načinom korištenja parcela bilo je prijavljeno 75,59 hektara, a u ovoj godini 52,41”, kažu u resornom ministarstvu.

Smanjuje se i broj zahtjeva za podsticaje za smilje, te ih je 2017. godine imao 31 proizvođač, u 2018. sedam, a u 2019. godini samo šest.

“Što se tiče potražnje za smiljem na osnovu telefonskih razgovora s nekoliko prerađivača, zaključak je da se smanjuju proizvodnja i potražnja, tj. ukupne potrebe, jer još na tržištu postoje, kako kažu prerađivači, ogromne zalihe eteričnog ulja smilja, a potražnje gotovo da nema”, kažu u ministarstvu.

Dodaju da se ukupna proizvodnja ljekovitog bilja u RS povećava, te da je lani ukupna prijavljena površina pod ljekovitim i aromatičnim biljem bila 164,33 hektara, dok je u ovoj godini ona 223,01 hektar.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Oglašavanje

Biznis

Rudnici u Varešu udvostručiće opštinski budžet

Objavljeno

-

Od

Agencija navodi da su direktne strane investicije u BiH već opale jer birokratija odvraća investitore. U prvoj polovini ove godine smanjene su za skoro 50% u odnosu na godinu dana ranije jer je pandemija paralizovala ekonomsku aktivnost.

Sada Adriatic Metals daje značajan poticaj uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj, koja je ove sedmice objavila da je kupila 2,6% udjela u kompaniji za 6,6 miliona eura.

Nakon što je 2017. kupila bosanskohercegovački Eastern Mining, kompanija Adriatic Metals uložila je oko 20 miliona dolara u geološka istraživanja i planira uložiti oko 200 miliona dolara do kraja 2022. godine, kada bi proizvodnja trebala započeti pod uslovom da vlasti izdaju potrebne dozvole.

Početkom ovog mjeseca, Adriatic Metals je kupio i Tethyan Resource Corp., koja je vlasnik dva rudnika cinka i olova u susjednoj Srbiji, čime je postala regionalni igrač, rekao je Reutersu generalni direktor Eastern Mininga Adnan Teletović.

On kaže kako bi rudarstvo moglo zaposliti oko 380 ljudi kako bi pomogli u radu dva nalazišta za koja se očekuje da sadrže srebro i cink, kao i zlato i olovo.

Vlasti u Varešu, koji je bio rudarski i industrijski grad do sredine devedesetih kažu da bi oživljavanje rudarstva bilo od velike koristi.

“Koncesijske naknade, kad se počnu u potpunosti slivati u opštinski budžet, skoro će ga udvostruliti. Otvaranje rudnika donosi i otvaranje novih radnih mjesta u mnogim pratećim sektorima”, rekao je gradonačelnik Vareša Zdravko Marošević.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Biznis

U FBiH smanjenje i proizvodnje i prodaje šumskih sortimenata

Objavljeno

-

Od

U Federaciji BiH ukupna proizvodnja šumskih sortimenata u periodu januar-septembar 2020. godine, u odnosu na isti period 2019. godine, manja je za 53.000 kubnih metara ili 3,6 posto.

Proizvodnja sortimenata od četinara je manja za 21.000 kubnih metara (2,8 posto), dok je proizvodnja sortimenata od lišćara manja za 32.000 kubnih metara (4,4 posto), podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

Ukupna prodaja šumskih sortimenata u periodu januar-septembar 2020. godine, u odnosu na isti period 2019. godine, manja je za 37.000 kubnih metara ili 2,5 posto.

Prodaja sortimenata od četinara manja je za 19.000 kubnih metara (2,5 posto), dok je prodaja sortimenata od lišćara manja za 18.000 kubnih metara (2,6 posto).

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Najčitanije