Milanko Kajganić, glavni tužilac BiH, 23. februara je rekao da je provođenjem aktivnosti Tužilaštva BiH u 2022. lišeno slobode 14 policijskih službenika. Oni su, istakao je, bili direktno članovi organizovanih kriminalnih grupa ili su bili povezani sa njima. Naglasio je kako niko nije imun na navedene probleme, što upućuje na činjenicu da postoji sistemski problem. Naveo je i to da u jednoj policijskoj agenciji službenici u službenim autima prevoze kokain, te najavio podizanje optužnica. A da je stanje loše, pokazalo je i masovno ubistvo u Gradačcu. Institucije igraju ping-pong, a istrage traju.
Službene dužnosti
Sredinom augusta dvojica policajaca MUP-a Republike Srpske uhapšena su zbog sumnje da su počinili krivično djelo upoznavanje djece sa pornografijom. U istom periodu uhapšeno je i osam policajaca u Kiseljaku, a u Kaknju je krajem jula uhapšeno 16 policajaca. Za njih 15 je određen pritvor. Odlukom Suda, krajem augusta, devet ih je pušteno na slobodu, a ostalima je pritvor produžen za dva mjeseca. Ramo Isak, federalni ministar unutrašnjih poslova, nedavno je poručio da “ko god radi krivično djelo je kriminalac, pa makar bio i iz redova policije”. Neće dozvoliti da bilo ko sramoti uniformu.
Iz MUP-a RS-a kažu da su u prvih šest mjeseci ove godine disciplinski organi izrekli pet prekida radnog odnosa za pet policijskih službenika, a u proteklih šest mjeseci suspendovano je 37 policajaca i podneseno devet izvještaja tužilaštvima protiv 10 policajaca za krivična djela. Iz MUP-a SBK-a ističu da je u toku prošlog mjeseca slobode lišeno 8 policijskih službenika zbog sumnje da su počinili više koruptivnih krivičnih djela, a ukupan broj suspendovanih policijskih službenika iznosi 14.
Iz Odjela za unutrašnju kontrolu UP MUP-a USK-a kažu da je provođenje internog postupka u nadležnosti Odsjeka za unutrašnju kontrolu.
– U periodu od 1. januara do 30. juna 2023. Odsjek je evidentirao ukupno 53 predmeta protiv policijskih službenika i to: zloupotreba službenog položaja – 2, prekoračenje ovlasti – 5, pisani prigovor na ponašanje OSL – 41, prigovor na postupke u kontroli saobraćaja – 4 i ostalo – 1, naglašavaju.
U istom periodu riješeno je 55 predmeta, uključujući dio iz ranijeg perioda: osnovane žalbe – 18, neosnovane žalbe – 22, bez dovoljno dokaza – 4, neformalno razrješenje – 2, obustava – 7, te povučene – 2.
– Od 18 osnovanih žalbi, utvrđeno je da se u 9 slučajeva radilo o težim povredama službene dužnosti učinjenim od policijskih službenika za koje je pokrenut odgovarajući disciplinski postupak protiv 13 policijskih službenika, ističu iz Odsjeka za unutrašnju kontrolu.
U 9 slučajeva radilo se o lakšoj povredi službene dužnosti, ističu iz Odsjeka za unutrašnju kontrolu UP MUP-a USK-a
Trenutno se 5 policijskih službenika nalazi na suspenziji zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivično djelo ili težu povredu službene dužnosti.
Prof. dr. Nedžad Korajlić sa FKNUNSA, redovni član Evropske akademije nauka i umjetnosti u Salzburgu, kaže da, kada se radi o unutrašnjim problemima policijskih struktura, problem leži u kombinaciji faktora.
– Oslabljena interna kontrola, nedostatak odgovarajuće obuke, slabljenje profesionalnih standarda i potencijalna politička uplitanja mogu doprinijeti ovakvim situacijama. Postoji i manjina službenika koji će iskoristiti položaj za ličnu korist, ali kada sistem ne postavi jasne i čvrste granice, taj broj može rasti, te ga je poslije dosta teže kontrolirati, upozorava prof. dr. Korajlić i dodaje da je ključno jačanje unutrašnjih kontrola, transparentnost u postupanju i redovna obuka policijskih službenika.
Smatra da je neophodno obezbijediti nezavisnost policijskih tijela od političkog utjecaja.
– Nedostatak smjena i sankcija često proizlazi iz političkih veza, straha od odmazde ili nedostatka političke volje. Sve je češći slučaj da politička pripadnost nekoj od vladajućih stranaka daje i imunitet, što je velika opasnost za demokratski sistem i policijsku organizaciju, smatra prof. dr. Korajlić i dodaje da brojna hapšenja mogu predstavljati korak naprijed u borbi protiv korupcije i kriminala unutar policijskih redova.
No, sama hapšenja nisu dovoljna jer je potrebno sistematsko rješenje koje će uključivati reforme, obuke, transparentnost i mehanizme zaštite za one koji iznose nepravilnosti na vidjelo.
– Vrlo često pojedinci iz policijskih struktura su u vezi sa organizovanim kriminalnim grupama, što je bio slučaj u Gradačcu, gdje je troje ljudi izgubilo život, a nekoliko ranjeno. To je, nažalost, alarm za cijelo društvo, a ne samo za policijsku organizaciju, ističe prof. dr. Korajlić.
Objašnjava da su nekada unutar policijskih struktura prisutne crne ovce koje stupaju u kontakt s kriminalnim elementima. Te veze, ističe naš sagovornik, mogu biti motivisane finansijskim dobicima, prijetnjama ili čak ličnim odnosima, a slaba interna kontrola, neadekvatne procedure nadzora i koruptivno okruženje mogu olakšati ovakve spone.
– Ključna stvar je obezbijediti jasnu granicu između policijskih službi i političkih organa, smatra prof. dr. Korajlić i dodaje da je potrebno raditi na sveobuhvatnom pristupu borbi protiv korupcije, koji uključuje stroge zakone, jasne procedure, obuku policijskih službenika i jačanje civilnog nadzora, tj. nultu toleranciju prema korupciji.
Da bi se postigle stvarne promjene, naglašava, potrebna je kombinacija političke volje, građanskog aktivizma i međunarodne podrške.
– A nepotizam u policiji i politici je rak-rana, kao i korupcija. Kada se pozicije dodjeljuju na osnovu porodičnih ili prijateljskih veza umjesto meritokratije, može doći do slabljenja profesionalnog integriteta i kvaliteta usluga, smatra prof. dr. Korajlić i dodaje da u političkom kontekstu nepotizam može dovesti do koncentracije moći unutar određenih porodica ili klanova.
Edukacija i podizanje svijesti o štetnim posljedicama nepotizma su ključni, kaže prof. dr. Korajlić
U nekim policijskim strukturama cijele porodice zaposlene su u istom ministarstvu. Za borbu protiv nepotizma potrebno je uspostaviti jasne procedure zapošljavanja i unapređenja, a neophodni su i mehanizmi nadzora i odgovornosti.
– U nekim kulturama favoriziranje porodice može biti duboko ukorijenjeno i shvaćeno kao pozitivan gest brige za najbliže. A kada se to prenese u profesionalni kontekst, poput policije ili politike, može imati negativne posljedice, smatra prof. dr. Korajlić.
Objašnjava da proaktivno pristupanje problemu nepotizma zahtijeva izgradnju kulture integriteta i profesionalizma. Ne radi se samo o pravilniku i procedurama već i promjeni kulture i percepcije unutar organizacija i šireg društva. Ustanovljavanje nezavisnih tijela može pomoći u detekciji i suzbijanju nepotizma.
Kombinovana akcija
– Da bismo se efikasno borili protiv nepotizma, potrebna je kombinovana akcija na više nivoa: od institucionalnih reformi i jačanja mehanizama nadzora do podizanja svijesti i edukacije građana o značaju transparentnosti i integriteta, kaže prof. dr. Korajlić.
Dodaje i da su Sky i Anom aplikacije otkrile duboko ukorijenjenu korupciju u svim strukturama vlasti: zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj.
– Bez punog angažmana svih pozitivnih snaga u BiH i pomoći međunarodne zajednice te saradnje sa prijateljskim vladama i službama tih zemalja, mi, nažalost, nećemo moći da se odupremo svim ovim izazovima. Sve navedeno daje nam nadu u kvalitetniji rad policijskih službenika i njihovih agencija. Ove prijedloge treba stalno propitivati i nadograđivati jer vremenom budu prevaziđeni, zaključuje bivši dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.
