Jedan od ključnih razloga je to što potrošnja zlata u velikim ekonomijama u nastajanju raste, a većina tih tržišta koncentrirana je u Aziji, rekao je Shaokai Fan, čelnik Azijsko-pacifičke regije i globalni direktor centralnih banaka.
Blizina Singapura tim centralnim bankama, koje aktivno grabe zlato, još je jedan faktor, dodao je.
“Težište tržišta zlata pomaknulo se na istok, sa Singapurom, koji je slučajno postavljen kao potencijalno uporište ove nove ravnoteže”, rekao je Fan na konferenciji o plemenitim metalima u Aziji i Pacifiku održanoj u Singapuru.
Kina je najveći svjetski potrošač zlata, a njezina centralna banka najveći je kupac poluga jer zemlja nastoji povećati svoje rezerve zlata.
Među centralnim bankama, Narodna banka Kine bila je najveći kupac zlata u 2023.
Japan je također pokazao kontinuiranu otpornost u potražnji za zlatom, zabilježivši najjaču potražnju za zlatnim nakitom u prvom tromjesečju od 2019. godine, pokazao je nedavni izvještaj WGC-a, a prenosi SEEbiz.
Isto tako, Južna Koreja je zabilježila najoštriji kvartalni porast kupnje zlata u više od dvije godine.
Osim toga, Singapur je u neposrednoj blizini oko 25% svjetskih centara za opskrbu zlatom kao što su Kina, Australija, Indonezija, Filipini, Papua Nova Gvineja i Laos.
Potreba za nabavom službenog središta zlatnih rezervi postala je sve veća briga za centralne bankare širom svijeta, posebno u pozadini nestabilne geopolitičke klime, rekao je Fan. Dodao je da bi Singapur mogao postati “doista održiva alternativa” Londonu i New Yorku kao središte za skladištenje zlata centralne banke.
