Povežite se sa nama

Vijesti

Sindikat UIOBiH insistira na dodatnim mjerama povodom aktuelne pandemije!

Objavljeno

-

Sindikat Uprave za indirektno oporezivanje BiH (SUIOBiH) održao je u utorak vanrednu elektronsku sjednicu Upravnog odbora (UO) povodom pojave koronavirusa i aktuelne krizne situacije, na kojoj je zatraženo od menadžmenta ove uprave hitno rješavanje svih problema vezanih za organizaciju rada u vrijeme vanredne situacije.

U vezi s tim, a temeljem zaključaka sa sjednice UO, predsjednica Sindikata Ana Mrnjavac obratila se pismom direktoru UIO, u kojem su navedene dodatne mjere koje se traže od menadžmenta UIO, radi pojačane dodatne zaštite uposlenih koji su posebno izloženi riziku od zaraze zbog izravnog kontakta sa robama i putnicima, na graničnim prijelazima i u ispostavama carinjenja.

Istovremeno, od menadžmenta je zatraženo hitno donošenje Odluke o organizaciji rada, rasporedu rada i radnog vremena za vrijeme trajanja epidemije koronavirusom, a u cilju utvrđivanja minimuma procesa rada i jednoobraznog postupanja od rukovodioca-šefova unutrašnjih OJ regionalnih centara.

Na taj bi se način, kako Sindikat u saopćenju za javnost navodi, eliminirao nejednak tretman zaposlenih u istim organizacionim jedinicama UIO, te osigurao jednoobrazan rad u UIO, uz nesmetani protok roba i snabdijevanje tržišta u BiH.

Sve ovo potcrtano je u pismu upućenom direktoru UIOBiH Miri Džakuli, koje je dostavljeno u prilogu saopćenja, a u kojem se navodi kako Sindikat, i pored Džakuline Naredbe i Naloga za postupanje, sa terena svakodnevno zaprima otvorena pisma zaposlenika, u kojima se uglavnom traži brža dostava sredstava za dezinfekciju i zaštitna oprema, maske i rukavice, neophodnih za zaštitu zdravlja.

Kako se u pismu navodi, Sindikat smatra “da je neophodno osigurati minimum radnih procesa, prije svega omogućiti nesmetani promet roba, uz to izvršavati samo urgentne poslove u ostalim organizacionim jedinicama, osigurati protok informacija i dokumenata koje imaju oznaku hitnosti, dok bi kontrolne poslove trebalo svesti na minimum, upravni postupak i ostale postupke vezane za zakonom određene rokove također rješavati u umanjenom obimu i to isključivo one slučajeve (predmete) koji bi eventualno mogli doći u zastaru”.

Iz Sindikata ističu kako, osim održavanja redovnog funkcioniranja UIO i njenih organizacionih jedinica, prioritet predstavlja poduzimanje svih mjera na zaštiti zdravlja zaposlenika i osiguranju zaštite na radu, što je propisano Zakonom o radu u institucijama BiH i pratećim podzakonskim aktima, te i propisima nadležnih štabova civilne zaštite.

Istovremeno, u pismu podsjećaju kako je ljudski resurs najvažniji te Sindikat predlaže mjeru – brže snabdijevanje dovoljnim količinama zaštitne opreme i sredstava za dezinfekciju u organizacione jedinice UIO, posebno granične prijelaze i carinske ispostave, poštujući broj angažovanih zaposlenika i realne prioritete shodno obimu izloženosti riziku zaraze, nadležnostima i vrsti radnih zadataka organizacionih jedinica.

Predlaže se, također, iznalaženje mogućnosti da se za zaposlene koji su u direktnom kontaktu s robom i sa strankama na graničnim prijelazima i carinskim ispostavama izvrši nabavka zaštitnih kombinezona i ostale opreme koja će osigurati maksimalnu zaštitu od infekcije, uključujući redovnu i pojačanu dezinfekciju službenih vozila i objekata UIO.

Između ostalog, predloženo je i maksimalno smanjenje broja uposlenih u sjedištima organizacionih jedinica, te usmjeravanje da radne zadatke obavljaju od kuće bez dolaska na posao, ako priroda posla dozvoljava takvo postupanje.

U pismu se insistira na jasnijem definiranju odsustvovanja sa posla: roditelja djece iz vrtića i produženog boravka, kao i roditelja djece sa posebnim potrebama, kao i definiranju statusa zaposlenika: kroničnih bolesnika, onkološki tretiranih zaposlenika, zaposlenika koji koriste određene terapije sa težim zdravstvenim dijagnozama, kao i zaposlenika starijih od 60 godina.

– Uvidom u informacije s terena, a vezano za organizaciju rada, očigledno je da postoji različito postupanje istih organizacionih jedinica po regionalnim centarima, kao i različito postupanje od jedne do druge organizacione jedinice, tako da postoje organizacione jedinice gdje zaposleni rade po jedan dan u sedmici, organizacione jedinice gdje zaposleni rade pola radnog vremena, organizacione jedinice gdje zaposleni rade od kuće, kao i organizacione jedinice gdje svi zaposleni rade puno radno vrijeme sa vrlo lošom ili nikakvom zaštitom, a što izaziva dodatno nezadovoljstvo među uposlenima – navodi se, između ostalog, u pismu, saopćeno je iz Sindikata UIOBiH.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Oglašavanje

Vijesti

Olujno nevrijeme pogodilo Bugojno (VIDEO)

Objavljeno

-

Od

Bugojno je danas pogodilo jako olujno nevrijeme. Sudeći prema snimcima na društvenim mrežama, jaka kiša i grad praćeni olujnim vjetrom su pogodili ovaj grad.

Najviše su stradali usjevi.

Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda danas je u većem dijelu Bosne i Hercegovine bilo sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. U centralnim, istočnim i sjeverozapadnim područjima Bosne su zabilježeni pljuskovi i grmljavina.

Jaka kiša i sola u Bugojnu

Posted by Bugojno Danas on Četvrtak, 2. July 2020.

Sutra se u jutarnjim satima na krajnjem sjeveru i sjeverozapadu Bosne očekuje pretežno oblačno vrijeme sa slabom kišom. U ostaku zemlje sunčano. Poslije podne porast naoblake u Bosni i na sjeveru Hercegovine može usloviti kišu, pljuskove i grmljavinu. Lokalno na sjeveru i sjeveroistoku Bosne su moguće obilnije padavine. Vjetar slab do umjeren u Bosni sjeverni i sjeverozapadni, a u Hercegovini jugozapadni. Jutarnja temperatura od 16 do 22, na jugu do 25, a dnevna od 23 do 29, na jugu od 30 do 36 stepenic Celzijusa.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Vijesti

Mostar: Protest turističko-ugostiteljskih radnika-otvaranje granica za spas turizma (VIDEO)

Objavljeno

-

Od

Mali i srednji poduzetnici koji rade ili su vezani uz oblast turizma prosvjedovali su na Starom mostu tražeći od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da rastereti politiku ulaska stranih državljana za sve zemlje koje se uspješno bore s pandemijom novog koronavirusa.

Kako naglašavaju, prihodi izvana su jedini način na koji se može umanjiti već nastala šteta po domaće gospodarstvo. Turizam je okosnica gospodarstva u čitavoj zemlji, ističu ugostitelji, budući da popunjen hotel kupuje hranu i piće, troši energente i praktično unosi stalan impuls u druge grane domaće ekonomije. Podrška hercegovačkim ugostiteljima stiže iz čitave zemlje.

Miran Hasibović ima privatnu turističku agenciju i do početka pandemije zapošljavao je dvadesetak djelatnika. Danas je samo on zaposlen. Podnijet će zahtjev Vijeću ministara BiH za otvaranje granica zajedno sa kolegama ugostiteljima iz Mostara, Konjica, Čapljine, Međugorja.

“Tražimo otvaranje granica za sigurne zemlje, ne za cijeli svijet, ali Europskoj uniji i onim zemljama koje su se uspješno izborile. Druga stvar, Korona zakon – hvala vlastima na pomoći, ali mi ćemo ući u jesen i zimu sa samo tri mjeseca isplaćenih minimalnih plaća. Treba dočekati novu sezonu s tim”, kaže Hasibović.

Dževad Pašić ugostitelj je koji je počeo raditi nakon prvog vala pandemije, ali sada ne uspije podmiriti sve troškove poslovanja.

“U narednom periodu ne vidim ja da će se išta promijeniti. Bude kao vikendom bolje, ali to su naši domaći turisti iz Bosne, od stranaca ništa. Granice su zatvorene, a i kada se otvore, pitanje ko će doći. Korona je učinila svoje”, navodi Pašić.

Podrška hercegovačkim turističkim djelatnicima stiže od kolega iz drugih krajeva.
Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera u BiH.

“Apelujem na vlasti, pomozite našim turističkim djelatnicima u HNK, u Mostaru, u Međugorju. Mi nismo bogata zemlja da zatvorimo privredu pa da ih država izdržava. Zdravlje građana BiH na prvom mjestu, donesite propisane mjere zaštite, ali pustite nas da živimo od svoga rada”, navodi Hadžić.

Problem je jednostavan u čitavoj zemlji, objašnjava nam Željko Tatić, predsjednik Udruženja ugostitelja Republike Srpske – ljudi koji uredno primaju plaću za svaki mjesec odlučuju o grani poslovanja u koju se ne razumiju.

“Sektor turizma i ugostiteljstva nije samo kafić, restoran, hotel. Ako hotel ne primi strane goste, neće morati da na pijaci kupi jaja, sir, kajmak, neće morati u pekaru po pekarske proizvode, ili po vodu, sokove, pivo. Ako u Republici Srpskoj imamo 25 000 radnika u ugostiteljstvu, barem još 10 000 živi naslonjeno na tu ekonomsku granu”, smatra Tatić.

Turistička djelatnost u našoj zemlji počela je gubiti prihode još u studenom prošle godine, kada je počela obustava putovanja iz Azije, odakle dolazi glavnina naših vansezonskih posjetitelja.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Najčitanije