Connect with us

Biznis

Sindikat trgovine insistira na osiguranju političke volje za veća radnička prava

Objavljeno

na

Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti (ST) BiH saopćio je da je kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa “ogolila sve probleme i loše uvjete u kojima su se zatekli radnice i radnici u realnom sektoru”, a kako bi se ti problemi počeli rješavati Sindikat nastavlja s projektom koji bi trebao osigurati političku volju za primjenu i unapređenje radničkih prava.

Borbu za prava radnika kroz projekt “Politička volja za radnička prava” predstavnici Sindikata, na čelu sa predsjednicom Mersihom Beširović, nastavit će kroz dijalog sa političarima u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti.

Cilj je aktivno uključivanje predstavnika vlasti na svim nivoima u zaštitu prava radnika, poboljšanje uvjeta na njihovim radnim mjestima, te unapređenje statusa zaposlenih iz realnog sektora.

Beširović je navela da će se u sklopu spomenutog projekta nastaviti s ranije započetim aktivnostima zagovaranja za vidljiviji angažman političkih stranaka i pojedinaca na zaštiti i brizi o uslovima života i rada radnika i radnica u sektoru trgovine i uslužnih djelatnosti.

– Početkom ljeta započeli smo aktivan dijalog s političkim strankama i pojedincima i upoznali ih o problemima s kojima se suočavaju radnici i radnice u trgovini. Dobili smo i neka konkretna obećanja i pokrenuli neke zajedničke inicijative. STBiH neće odustati od svojih zahtjeva da radnici u realnom sektoru konačno postanu prioritet političkoj sceni BiH, koja je dosad prava i interese ovog dijela radnika potpuno zanemarivala. Sada je red da počnemo uviđati i prve rezultate tog dijaloga, kao i da nastavimo dalje s njim – kazala je Beširović.

Uz očuvanje neovisnosti Sindikata i njegovog rada, cilj je smanjiti razlike između prava zaposlenih u trgovini i zaposlenih u javnom sektoru, osigurati da trgovci za svoj rad budu adekvatno plaćeni, te raditi na tome da se zakonski riješi pravo na slobodan dan za praznike i slobodnu nedjelju, saopćeno je iz STBiH.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Oglašavanje

Biznis

Privrednici u Federaciji BiH će morati kupovati nove fiskalne kase

Objavljeno

na

Od

Zakon o fiskalnim sistemima, kojim je bila predviđena obaveza da privrednici moraju nabaviti nove fiskalne uređaje, u oktobru 2020. godine nije prošao Predstavnički dom Parlamenta FBiH, ali je ipak prije nekoliko dana on objavljen u Službenim novinama.

Naime, većina federalnih zastupnika tada je odbila prijedlog jer su smatrali da su ovo nepotrebni troškovi za privrednike te da Federacija BiH treba ići u reformu u pravcu softverskih modula i fisklizacija kao Republika Hrvatska i kao što je to započeo drugi entitet, kroz koju bi se omogućila bolja kontrola, ali bi se izbacila obaveza kupovine uređaja.

Međutim iako je u Parlamentu odbijen zakon, federalna ministrica finansija Jelka Milićević donijela je pravilnik o dinamici zamjene fiskalnih sistema u FBiH koji je objavljen 17. septembra u Službenim novinama.

“Nakon što je Parlament FBiH odbio zakon i uvođenje novih troškova privrednicima, sada je ministrica Milićević sama naredila da privrednici moraju kupiti nove uređaje za fiskalne kase što će im napraviti bespotrebne milionske troškove”, kazao je zastupnik u Parlamentu FBiH Irfan Čengić.

Dinamika zamjene fiskalnih kasaDinamika zamjene fiskalnih kasa

Prema procjenama Vlade FBiH, do 14. 5. 2020.godine bilo je 83.547 fiskalnih uređaja čiji procijenjeni trošak zamjene prelazi 60 miliona KM.

“Isti efekat se može dobiti prelaskom na softversku fiskalizaciju na koju je Hrvatska već prešla, a koju u reformi trenutno provodi i Republika Srpska. Međutim, takav vid fiskalizacije ne odgovara ministrici i kompanijama koje zarađuju od prodaje uređaja. Jedini vitalni nacionalni interes ministara HDZ-a je uzimanje novca od građana FBiH. Nakon što se godinama nezakonitim eko testom uzelo preko 60 miliona KM od građana, sada će se uzeti i desetine miliona KM od privrednika potpuno bespotrebno. Taj novac ne ide u Budžet FBiH već privatnim kompanijama, koje su iz Hercegovine i bliske su čelnicima HDZ-a. Očigledno je da je ministrica, nakon što je Parlament FBiH odbio njen zakon i dao jasne smjernice da se krene u softversku fiskalizaciju, pronašla način kako da ipak natjera privrednike da ponovo kupe nove uređaje”, zaključio Čengić, koji se protivio donošenju ovog zakona.

Pojasnio je Čengić i princip na kojem funkcioniše softverska fiskalizacija te kazao kako to znači da privrednicima ne treba kasa, nego da trebaju kupiti softver, zatim bi sa vlastitog mobitela mogli ući u taj program i izdavati račune, što bi za njih bilo mnogo jeftinije, trajnije i efikasnije rješenje.

Rok za zamjenu kasa, kako je kazao Čengić, zavisi od toga kada je privredni subjekat fiskalizovan, ‘tako da će oni koji su se tek sad fiskalizovali za tri godine morati kupiti nove kase’.

Klix

Nastavite čitati

Biznis

Mladih sve manje, starih sve više: BiH bi do 2040. godine mogla ostati bez 420.000 radnika

Objavljeno

na

Od

Strategija zapošljavanja u Federaciji BiH za period od 2021. do 2027. godine naći će se sljedeće sedmice pred zastupnicima Parlamenta FBiH. U ovom dokumentu iznijet je podatak da bi Bosna i Hercegovina mogla ostati bez 420.000 osoba u radno sposobnoj populaciji do 2040. godine.

Analizirajući demografsku sliku, u dokumentu se navodi procjena da u BiH živi nešto više od 3,5 miliona ljudi, pri čemu – prema podatku iz 2019. godine 2,2 miliona u Federaciji.Konstatira se da je tokom protekle dvije decenije došlo do značajnih promjena u starosnoj strukturi stanovništva zemlje i da će se taj trend vjerovatno nastaviti i u narednim decenijama.

Imamo sve manje djece i mladih

“Općenito, udio djece do 14 godina života u ukupnom stanovništvu pao je sa oko 21 posto u 2000. godini na 14,5 posto u 2020. godini, dok je učešće starih osoba (65 i više godina) u istom periodu povećano sa 11 na 17,9 posto. Udio mladih od 15 do 24 godine smanjen je sa 14,8 posto u 2000. na 11,6 u 2020. godini”, navodi se u Strategiji.

Kako se dodaje, niži odnos djeca – osobe u starijoj dobi, usljed starenja populacije i iseljavanja uticat će na ponudu radne snage.

“U apsolutnom smislu, sužavanje radno sposobnog stanovništva od 15. do 64. godine života donijet ie gubitak od preko 420.000 osoba u radno sposobnoj populaciji do 2040. godine”, zaključeno je.

Kako je podcrtano u dokumentu, zapošljavanje ostaje gorućim izazovom, posebno kada je riječ o određenim grupama stanovništva, kao što su mladi, niskokvalificirane osobe, žene i Romi.

“Unatoč pozitivnom ekonomskom rastu ostvarenom u posljednjih deset godina, trendovi oslanjanja na privatnu potrošnju, smanjenja učešća radne snage u radno sposobnom stanovništvu i emigracije i dalje karakterišu razvojni put BiH. U Federaciji je, u proteklim godinama, primjetan određeni napredak u kontekstu aktivnosti na tržištu rada, zapošljavanja i smanjenja stope nezaposlenosti, koji je više vođen demografskim faktorima, kao što su starenje stanovništva i emigracije, nego poboljšanim prilikama na tržištu rada”, navedeno je u Strategiji.

Kako se dalje zaključuje, većina mladih ljudi suočava se sa problemima u tranziciji iz obrazovanja ka radu zbog nedovoljne usklađenosti između ishoda obrazovanja i zahtjeva na tržištu rada, pri čemu svaka četvrta mlada osoba nije zaposlena niti u procesu obrazovanja ili obuke.

“Zaposlenost u neformalnoj ekonomiji i dalje je raširena”, jedan je od zaključaka.

Radnici “zarobljeni” na poslovima koji su malo plaćeni

Konstairano je i da se preduzeća suočavaju s ograničenjima, kako u razvoju kapitala svoje radne snage, tako i u pristupu finansijskoj podršci i nefinansijskim uslugama poslovnog razvoja, što ograničava njihovu produktivnost i kapacitete za otvaranje novih radnih mjesta.

“Veliki dio radne snage ‘zarobljen’ je na niskoproduktivnim radnim mjestima u poljoprivredi, građevinarstvu, turizmu i maloprodaji, gdje su plate u prosjeku niže za oko 10 posto u odnosu na prosjek u zemlji”, zaključuje se.

Pripremljena strategija sadrži četiri strateška cilja i nekoliko ključnih ishoda kojima će se težiti. To su:

  • Povećati ličnu zapošljivost i unaprijediti usklađenost vještina sa zahtjevima tržišta rada
  • Promovirati kapacitet preduzeća u privatnom sektoru za otvaranje formalnih radnih mjesta
  • Osigurati uključivanje osoba u nepovoljnom položaju na tržište rada kroz efektivnije aktivne politike tržišta rada
  • Osnažiti upravljanje tržištem rada i povećati kapacitete za provođenje politike.

 

Klix

Nastavite čitati
Oglašavanje
Oglašavanje

Najčitanije