Povežite se sa nama

Biznis

Sin i otac iz Viteza prvi krenuli u proizvodnju brašna od tikve

Objavljeno

-

Karlo Vidović i njegov otac Vjekoslav iz Viteza prvi su, kažu, proizvođači brašna od tikve u Bosni i Hercegovini, te za njihove proizvode pored domaćih kupaca interes pokazuju i oni iz drugih zemalja, posebno iz Austrije.

Dvadesetogodišnji Karlo Vidović kaže da se brašno od tikve koristi u svakodnevnoj prehrani kao dodatak, te da je od izuzetnog značaja za zdravlje ljudi.

“Ono je posebno važno za zdravlje dijabetičara i općenito za osobe osjetljive na gluten, jer tikveno brašno ne sadrži gluten”, ističe Karlo.

Ideja za proizvodnju tikvenog brašna, kaže Karlo, potekla je spontanom pričom, nakon što mu je to predložio prijatelj iz Beča, s obzirom na to da su Vidovići imali uvijek mnogo tikve.

“Imali smo uvijek tikve, a koristili smo ih samo za košpice. Prijatelj mi je predložio da pravim brašno i tada sam prvi put za to i čuo. U BiH nema niko da proizvodi ovo brašno, svega jedan ili dva čovjeka to rade u Hrvatskoj, a u svijetu je ova proizvodnja dosta priznata”, rekao je Karlo za “Nezavisne”.

S obzirom na takvu situaciju, on i otac su počeli istraživanje prije godinu dana, te su proizvodnju tikvenog brašna započeli prije dva mjeseca. Isključivo za namjenu proizvodnje brašna od tikve otvorio je i preduzeće koje je nazvao “Kavido”.

Kako je Karlo pojasnio, brašno proizvode na način tako što prvo s tikve skidaju koru, a onda obavljaju dalju proceduru.

“Konstruisali smo strug koji je na početku bio za obradu drveta, povećali smo ga da može zahvatiti tikvu i tako skidamo koru, pa onda ide na vađenje košpica, zatim na sječenje na listove, pa na sušenje. Kad se osuši, ide na mljevenje i dobija se brašno”, pojasnio je Karlo Vidović.

On kaže da trenutno ovaj posao obavlja isključivo zajedno sa pedesettrogodišnjim ocem Vjekoslavom, te da trenutno nemaju više zaposlenih, ali što ne znači da ih u budućnosti neće imati, jer planiraju širenja proizvodnje.

“Sada nam je velika sušara u kvaru, tako da ne možemo zadovoljiti veće tržište, pa proizvodimo brašno samo za potrebe prijatelja i nas. Planiram sljedeće godine proširiti proizvodnju i doći s više proizvoda, bučinim, to jeste tikvenim uljem, orahovim uljem i orahovim brašnom“, kaže Karlo.

Istakao je da sada imaju dosta zainteresovanih za kupovinu tikvenog brašna, kako iz BiH, tako i iz inostranstva.

“Imamo dosta zainteresovanih i iz Austrije, ali nažalost ove godine ne mogu zadovoljiti toliku potražnju”, pojasnio je Karlo.

On je dodao da je tržišna cijena ovog brašna 25 KM po kilogramu, te da on ima plan da pakuje brašno od 250 i 500 grama.

Vjekoslav Vidović ističe da je velika perspektiva ove proizvodnje, te da je za nju potrebno mnogo tikve, jer se na 10 kilograma tikve dobije kilogram brašna.

“Imamo dovoljno tikve za trenutnu proizvodnju brašna, a ako nam bude trebalo više kasnije, uvijek se tikva može kupiti od mještana. U slučaju da nam radi velika sušara, bilo bi puno više brašna, pa sada višak tikve prodajemo. U sezoni napravimo do 20 kilograma brašna sa ovom malom kućanskom proizvodnjom”, rekao je Vjekoslav Vidović.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Oglašavanje

Biznis

Tuzla: Fungi kultura-organska proizvodnja bukovača

Objavljeno

-

Od

Odlučili su da se, pored svojih redovnih poslova, počnu baviti uzgojem gljiva bukovača.

“U doba kada je korona zatvarala male obrte i firme, mi smo iskoristili taj trenutak da plasiramo zdravu hranu koju smo dostavljali na kućnu adresu.Ljudima se to svidjelo iz praktičnih razloga i nismo htjeli propustiti tu priliku. Zasijavali smo sve veće količine i prvu godinu, odnosno prvu sezonu, prošli smo vrlo, vrlo uspješno”, priča Edis Osmić, Fungi kultura.

Sada su pred novom sezonom. Zasijano je 60 od ukupno planiranih 240 vreća koliki je kapacitet prostora sa kojim raspolažu. Sam proces, kažu, nije komplikovan, ali je složen, jer se baziraju isključivo na organskom pristupu proizvodnji.

“Najbitnije je nabaviti kvalitetan substrat koji se proizvodi isključivo od pšenične slame koja se pasterizuje isključivo organski. Dosta drugih proizvođača radi sa hipermanganom i sa hemijskim dodacima. Mi želimo to izbjeći, jer želimo da naš proizvod bude zdraviji sam po sebi”, Erdžan Junuzović, Fungi kultura.

Priča o uspješnom biznisu: Fungi kultura u Tuzli završava prvu sezonu

Ovdje proizvedene gljive bukovače dostavljaju se na kućnu adresu u roku od 8 sati. Naručuju se online putem društvenih mreža ili telefona. Za sada pokrivaju područje Tuzle. Planiraju širenje tržišta i proizvodnih kapaciteta.

“Tu se podrazumijeva veće količine vreća, veći prostor, mašine koje će nam ubrzati sam proces proizvodnje, koji će nam stvoriti bolje uslove za rast i prorastanje naših gljiva i sve to što bi dovelo u konačnici da mi zaokružimo jedan krug proizvodnje da budemo u principu održivi, samoodrživi”, ističe Danijel Stjepanović, Fungi kultura.

Konačni cilj jeste dovesti proizvodnju na nivo gdje neće imati otpada,odnosno gdje će vreće nakon branja gljiva biti iskoristive kao gnojivo. Iako su oni imali mentora koji je olakšao prve korake, smatraju da brojne besplatne online edukacije i aktivniji odnos mogu brojnim ljudima obezbijediti siguran i dobro plaćen posao, kao i dati razlog više da ostanu u BiH.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Biznis

10 mil KM pomoći autobuskim prevoznicima

Objavljeno

-

Od

Stupanjem na snagu Uredbe o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima privrede Federacije BiH u okolnostima pandemije COVID-19, ispunjeni su preduvjeti za objavu javnog poziva i za podnošenje prijava za dodjelu finansijske pomoći, u ukupno raspoloživom iznosu od 10.000.000 KM, korisnicima čija je glavna djelatnost javni cestovni (autobusni) prijevoz putnik.

Tekst javnog poziva je, s pratećom dokumentacijom, danas objavljen na službenoj web stranici  Federalnog ministarstva prometa i komunikacija (http://www.fmpik.gov.ba/bh/usluge/uredba-javni-poziv.html), a obavijest o njegovoj objavi u dvoje dnevne novine. Ovaj javni poziv je otvoren 21 dan od dana objave, odnosno do 13.11.2020. godine, što je ujedno i posljednji dan za predaju zahtjeva.

Federalno ministarstvo prometa i komunikacija poziva sva privredna društva, privatne poduzetnike i poduzeća čija je glavna djelatnost javni cestovni (autobusni) prijevoz putnika, koja su periodu od 1. aprila do 30. septembra ove godine u odnosu na ovo razdoblje 2019. godine ostvarila pad oporezivog prometa u glavnoj djelatnosti od najmanje 40 posto, da dostave traženu dokumentaciju.

Opći ciljevi dodjele finansijske pomoći su očuvanje radnih mjesta i osiguranje podrške likvidnosti najugroženijim sektorima/djelatnostima.

Privredni subjekti ovu pomoć će moći koristiti isključivo za isplate minimalnih bruto plaća i troškove poslovanja koji su nastali u periodu od 1.7. do 31.12.2020. godine.

Jedan od uvjeta ovih javnih poziva je i to da korisnici finansijske pomoći ne mogu smanjiti broj radnika u periodu do 31. decembra 2020. godine, a u odnosu na broj radnika na dan 30. septembar 2020. godine.

Ukupna finansijska sredstva za provedbu ove uredbe osigurana su u Budžetu FBiH za 2020. godinu u iznosu od 90.000.000 KM, a maksimalan iznos pomoći koji se može dodijeliti jednom korisniku, po ovom pozivu, ne može preći 700.000 KM.

Deset miliona, od ukupno predviđenih 20 miliona KM Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija,  namijenjeno je za finansijsku pomoć provođenju započetih infrastrukturnih projekata od strane javnih poštanskih operatera, željeznica i u svrhu modernizacije aerodroma, saopćeno je iz Federalnog ministarstva prometa i komunikacija.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Najčitanije