SBF: Bh. drvna industrija ima potencijal, potrebno investirati u kvalitetnu radnu snagu

29

 

– Učesnici okruglog stola o drvnoj industriji i proizvodnji namještaja, ukazali su na probleme s kojima se proizvođači susreću, ali i savjetovali kako biti konkurentan na tržištu

SARAJEVO (AA) – U okviru  Sarajevo Business Foruma (SBF) na Ilidži je održan okrugli sto o drvnoj i drvno-prerađivačkoj industriji, a učesnici su govorili o potencijalu, mogućim investicijama, ali i izazovima s kojima se proizvođači susreću.

Učesnici okruglog stola čiji je moderator bio Ramo Palalić, s Internacionalnog univerziteta u Sarajevu (IUS), govorili su o drvnoj i drvno-prerađivačkoj industriji, te njihovom razvoju i koristima. Palalić se tom prilikom osvrnuo na drvnu industriju u BiH i njen razvoj kroz historiju. Ukazao je na rast ove industrije u zemlji, do kojeg dolazi i zbog kvalitetnog drveta.

Aleksandar Međedović, iz Tursko-njemačke privredne komore, govorio je o iskustvima koje je stekao na Zapadu (Njemačkoj) i Istoku (Turskoj). Kazao je kako mnogi poduzetnici s Balkana žele raditi s njemačkim kompanijama. Smatra kako je potrebno učiti od Nijemaca i fokusirati se na jednu stvar te postati stručnjak u svom domenu, zbog čega je i uspjeh neizostavan.

Savjetovao je uvezivanje s potencijalnim partnerima kako bi se proizvodnja prebacila u BiH, a ne samo da fokus bude na trgovini. Dodao je kako se o Balkanu malo govori u njemačkim medijima u društvu, osim kada je riječ o pitanju koje se veže za prošlost.

Ipak, smatra i kako vlasti moraju pokazati šta Bosna i Hercegovina i region mogu ponuditi.

Ohrabrio je privatne kompanije i organizacije da ostvaruju kontakte s privrednim komorama i asocijacijama u drvnoj industriji i ne čekaju vlasti da to učine za njih.

Muzaffer Cilek, osnivač turske kompanije Cilek, savjetovao je kako treba iskoristiti stečena iskustva, a na tržištu ponuditi kvalitetne proizvode, jedinstven dizajn i razumne cijene.

Dodao je kako se nove generacije fokusiraju na brendiranje i originalni dizajn, ali ukazao i na važnost učešća na sajmovima. Podsjetio je kako postoji mnogo prostora za prodaju proizvoda napravljenih od drveta.

Istakao je kako je važno postati stručnjak u svom poslu. Poručio je i kako kompanije koje su male danas, sutra mogu biti velike. Ponovio je kako je važno klijentu dati ono što traži. Istakao je kako je neophodno imati kvalitetne proizvode, ali i biti konkurentan na tržištu.

Gligor Stojkov, projekt menadžer u Njemačkom društvu za internacionalnu saradnju GIZ, slaže se da su visokokvalitetni proizvodi neophodni. Bitno je, dodaje, istaći se iz mase i imati kreativan dizajn. Savjetovao je i investiranje u digitalizaciju, ali i modernu opremu. Značajan element u uspjehu kompanije je i kvalitetna radna snaga. Smatra kako kompanije moraju investirati u radnu snagu kako bi ostvarile uspjeh.

Amir Ćoralić, ispred švedske Trgovačke komore za BiH, kazao je kako bh. drvno-prerađivačka industrija je jedna od najboljih u regiji te ukazao na činjenicu da se ova industrija značajno razvila u proteklih nekoliko godina. Upozorio je kako će uvijek jedan od glavnih problema biti transport proizvoda.  Nada se da će vlasti u budućnosti postati svjesne potrebe postojanja predstavništva širom svjeta koja će omogućiti proizvođačima da budu prisutni na tržištu.

Nebi Hoxha, ispred  Privredne komore Sjeverozapadne Makedonije, iz Sjeverne Makedonije, ukazao je na problem nedostatka kvalitetne radne snage jer obrazovani ljudi sve češće odlaze u zemlje zapada. Smatra kako je neophodno naći načine i zadržati kvalitetnu radnu snagu.

Zlatan Faik Uzunović, ispred Prevent Group, podsjetio je kako proizvođači namještaja pojedine dijelove moraju nabavljati iz drugih zemalja. Smatra kako ima prostora za investiranje u materijal koji se koristi u proizvodnji namještaja, a nije drvo.

Zoran Vuković, iz Ustanove za stručno obrazovanje odraslih WMTA , kazao je kako je BiH na dobrom putu i da svi problemi u drvnoj industriji imaju određena rješenja koja funkcioniraju u praksi. Dodao je kako postoji mnogo prostora za investicije u opremu, ali i omogućiti usavršavanje radne snage, odnosno dobre radne uslove.