Ambasador James O’Brien, šef Ureda za koordinaciju sankcija pri State Departmentu, jučer je održao briefing za novinare na kojem je govorio o sankcijama koje je Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija SAD-a uveo Osmanu Mehmedagiću Osmici, bivšem direktoru OSA, Draganu Stankoviću, direktoru Uprave za geodetske i imovinskopravne poslove Republike Srpske i Edinu Gačaninu, za kojeg se smatra da je vođa svjetskog narkokartela Tito i Dino.
Ambasador je naglasio da su teme razgovora refleksija dugogodišnje posvećenosti SAD-a dobrim vlastima u našoj zemlji, a takve stavove dijelile su sve stranke koje su bile na čelu Administracije Sjedinjenih Država u proteklih 28 godina.
Zar je iko iznenađen?
– Kada smo se okupili u Daytonu, shvatili smo da radimo sa političkim strankama da stvorimo strukturu gdje će javna dobra biti raspoređena preko javnih procesa. To je suština vlasti i vladavine. Ali ono što smo vidjeli s vremena na vrijeme u BiH je da političke stranke i njihovi lideri preferiraju da javna dobra preuzimaju za sopstveno dobro i da ih koriste samo za one koji ih podržavaju, a ne da javni procesi funkcionišu kako treba. To je suština antidejtonskog ponašanja i na to se fokusiramo, objasnio je ambasador O’Brien.
Naglasio je da su podrška ispravnom funkcioniranju javnih institucija, borbi protiv korupcije i nastojanjima da se javna dobra ne koriste u službi jedne stranke fokus američke politike.
– To je od ključne važnosti za težnje BiH da postane punopravnom članicom transatlantske zajednice zemalja, naglasio je ambasador O’Brien.
U slučaju Mehmedagića vidjeli su da je zloupotrijebio javno preduzeće u korist jedne konkretne političke stranke.
– To podriva Dejtonski ugovor, to je neprihvatljivo, naglasio je ambasador.
Istakao je da je Stanković pokušao da preuzme imovinu države koja pripada svim građanima BiH i da njenu budućnost odlučuje jedan entitet, koji se može opisati i kao jedna stranka.
– I to je suština antidejtonskog ponašanja. Kada je riječ o Gačaninu, on je uključen u kriminalne aktivnosti, a vidio sam u vašim medijima da se nije puno govorilo o tome, ali jako je važno da se značajna krivična djela zaustave što je prije moguće. Ako ste pogledali naše aktivnosti proteklih mjeseci, mi smo se fokusirali na načine kako su neki kriminalci pokušali koristiti javne institucije da zaštite svoje aktivnosti. Sve tri objave sankcija su u vezi sa tom temom, jer javne institucije trebaju raditi u korist svih građana. To je suština Daytona i to podržavamo, rekao je ambasador.
Objašnjavajući slučaj Mehmedagića, ambasador je istaknuo da se odluke o sankcijama donose nakon dugog istraživačkog procesa, te da koriste sve resurse na raspolaganju.
– Ništa se ne dešava preko noći i sve je zasnovano na dobro razvijenim procesima koje nadzire jako veliki broj ljudi u Vladi SAD-a. Ne mislim da bi iko trebao biti iznenađen. Istovremeno, sva ta uvrštavanja na listu ciljaju pojedinca, rekao je ambasador i dodao da blisko sarađuju sa agencijama za provedbu zakona i sa drugim agencijama koje su zainteresovane za ove teme.
Smatra da sankcije same po sebi nisu dovoljne da zaustave sve aktere, one su samo dio sveukupne politike.
– Ono što mi želimo vidjeti je da javne procedure i postupci funkcionišu na način kako je to i zamišljeno. To zahtijeva da se pojedinci koji žele iskoristiti nešto za ličnu ili korist drugih suoče sa posljedicama. Znamo da sistem u cjelini ne funkcioniše, ali znamo da BiH želi da se približi Evropi i treba reforme koje će omogućiti rješavanje problema koje su uzrokovali oni koji sprečavaju taj put, istakao je ambasador.
Naglasio je da je na građanima da isprate procese i kažu da ne žele lidere koji rade na ovakav način. Smatra da je također na poslovnim ljudima, liderima u poslovnoj zajednici da pokažu da niko ko legitimno posluje neće kupovati ili poslovati na imovini koja je otuđena od države kao što to čini Republika Srpska.
– Ono što nas brine je korupcija i to je centralno pitanje kada se radi generalno o vanjskoj politici Bidenove administracije. Borba protiv korupcije je 2021. navedena kao prioritet za nacionalnu bezbjednost i ovo koristimo kao sredstvo. U nekim slučajevima to su sankcije, u nekim reforme kompletnih procesa, a nešto se odnosi na usmjeravanje sredstava, fondova i razgovore koji se vode u veoma zatvorenim krugovima, objasnio je ambasador.
Iz BH Telecoma su saopštili da se “izuzimanje podataka iz telekomunikacijskog sistema vrši samo i isključivo na osnovu važeće bh. legislative, a presretanje razgovora se može provoditi isključivo po naredbi nadležnog suda”.
”Neprijatno smo iznenađeni navodima iznesenim u saopštenju američkog Ministarstva finansija i trezora u dijelu obrazloženja uvedenih sankcija za gospodina Osmana Mehmedagića u kojem se spominje kompanija BH Telecom. S tim u vezi, smatramo svojom obavezom da javnost upoznamo sa zakonskim i regulatornim okvirom u kojem djeluju svi operatori telekomunikacija u BiH, uključujući i BH Telecom. Operatori telekomunikacija, u skladu sa članom 4. Zakona o komunikacijama, imaju obavezu da o vlastitom trošku osiguraju održavanje funkcije zakonitog presretanja telekomunikacijskih usluga i/ili djelatnosti koje obavljaju, kao i čuvanje i osiguranje telekomunikacijskih podataka”, naglasili su.
Iz Tužilaštva BiH su za N1 poručili da “postoji u radu predmet kojim su obuhvaćene sve pravne i fizičke osobe koje dospiju na crnu listu, te se provjeravaju dostupni navodi o nezakonitim aktivnostima ovih osoba koje bi mogle biti predmet istrage iz nadležnosti Tužiteljstva BiH”. Dodali su da u odnosu na Mehmedagića postoji i predmet koji je odranije u radu.
Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a i ministar vanjskih poslova naše zemlje, zatražio je jučer da se hitno smijeni rukovodstvo BH Telecoma, te da će to tražiti od aktuelne Vlade Federacije BiH.
Politički pritisak
– Ova Vlada ima kapacitet, ministri HDZ-a, SBB-a, ministar NiP-a imaju dovoljan broj ruku da po kratkom postupku smijene upravljačke strukture BH Telecoma, jer ovi ljudi pored ovih rade i druge nedozvoljene stvari, a tome ćete vrlo brzo svjedočiti, onog trena kad oslobodimo BH Telecom od te vrste političkog pritiska, kaže Konaković.
Igor Stojanović, potpredsjednik Federacije BiH, na Facebooku je poručio da je “američka crna lista pokazala nešto što je kontinuirana pojava u politici”.
”Rad na štetu bh. naroda i građana. Zloupotreba državnih institucija u svrhu uskostranačkih interesa. Secesija. Kriminal. Najgore je što smo se na to navikli. Postaje normalno”, napisao je Stojanović.
Iz RUGIPP-a RS-a su poručili da je “drsko i bahato ponovo bivši svjetski policajac SAD, pod plaštom demokratije, posegnuo za uvođenjem sankcija licima iz RS-a”. Obrazložili su da Stanković nema imovinu u SAD-u, a na bliske odnose sa Miloradom Dodikom, liderom SNSD-a i predsjednikom RS-a, nisu se osvrnuli.
