Connect with us

Biznis

Prosječna plata u Elektroprivredi BiH je 1.817 KM

Objavljeno

na

Troškovi plata i ostalih primanja u Elektroprivredi BiH u prošloj godini iznosili su 174.240.997 KM. Veći dio novca odnosi se na plate i naknade plata zaposlenima – 149.547.003 KM.

Slijede troškovi za primanja i naknade kao što su topli obrok, prijevoz, regres… (23.980.056 KM), službena putovanja (122.229 KM) te naknade ostalim fizičkim osobama (591.709 KM).

Podaci su to iz izvještaja o finansijskoj reviziji ovog javnog preduzeća za 2020. godinu, koji je objavio Ured za reviziju institucija u FBiH, a dolazi u jeku strahovanja da bi električna energija u BiH mogla poskupjeti.

U njemu se navodi da je na dan 31. 12. 2020. godine bilo 4.223 zaposlenih. Najviša neto plata isplaćena u kompaniji lani je bila 4.785 KM, najniža prosječna plaća 830 KM, dok je prosječna neto plata na nivou kompanije 1.817 maraka.

Troškovi službenih putovanja i putni troškovi zaposlenih iskazani su u iznosu od 122.229 KM.

“Najveći dio se odnosi na naknadu za upotrebu privatnih vozila u službene svrhe u iznosu od 34.443 KM, troškove smještaja za službena putovanja u zemlji u iznosu od 27.937 KM i dnevnice za službena putovanja u zemlji 25.844 KM”, utvrdili su revizori.

Troškovi ostalih primanja i naknada zaposlenih iskazani su u iznosu od 23.980.056 KM, a čine ih:

  • naknade za topli obrok 16.791.872 KM (visina toplog obroka u 2020. godini kretala se u bruto rasponu od 15,01 KM do 15,46 KM po danu).
  • naknade za prijevoz na posao i s posla 2.641.966 KM regres od 2.045.293 KM (u pojedinačnom iznosu od 50% prosječne neto plate isplaćene u FBiH)
  • troškovi naknada članovima odbora i komisija 172.832 KM
  • naknada članovima Nadzornog odbora od 140.742 KM i članovima Odbora za reviziju 32.089 KM

Revizori su izvještaj o reviziji finansijskih izvještaja ocijenili negativno, a kao osnov za to naveli su da na datum bilansa nije izvršena procjena umanjenja vrijednosti sredstava u dijelu ulaganja u zavisna društva, iskazanih u iznosu od 414.803.402 KM, i investicija u toku u iznosu od najmanje 30.516.693 KM, na kojima nije bilo promjena u 2020. godini, kao ni u prethodne dvije godine. Od toga je najznačajnija investicija u HE Vranduk (21.952.783 KM).

“To za posljedicu može imati da je nadoknadivi iznos sredstava manji od njihove knjigovodstvene vrijednosti, odnosno da su sredstva i finansijski rezultat za 2020. godinu”, navode revizori.

Također, Elektroprivreda BiH nije izvršila procjenu očekivanih kreditnih gubitaka za date avanse zavisnim društvima – rudnicima u iznosu od 61.144.842 KM, koji su stariji od 365 dana. To, kako ocjenjuju revizori, može imati za posljedicu da su za ovaj iznos rashodi potcijenjeni, a imovina (potraživanja) i finansijski rezultat precijenjeni.

 

Klix

Oglašavanje

Biznis

Bh. kompanija sa 1.200 zaposlenih: “Niko nema platu ispod 1.000 KM, ni početnik”

Objavljeno

na

Od

Violeta grupa u prošloj je godini ostvarila prihod iznad 300 miliona maraka, broji oko 1.200 zaposlenih, a preko 50 posto ukupne proizvodnje Violetinih proizvoda prodaje se van tržišta Bosne i Hercegovine, kazao je predsjednik Uprave Violete Petar Ćorluka, najavivši novu investiciju, također u proizvodnju, vrijednu oko dvadeset milijuna eura.

Udjeli Violeta proizvoda u regiji se kreću između 20 i 60 posto, ovisno o kategorijama. Najviše izvoze u Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Mađarsku, Austriju, Albaniju, Slovačku i Kosovo, a manji dio izvoza odnosi se na ostala tržišta u Europi i izvan nje.

U BiH su lideri u papirnoj konfekciji, pelenama za djecu, dječjim vlažnim maramicama i higijenskim ulošcima. U Hrvatskoj prednjače također u papirnom asortimanu i dječjim vlažnim maramicama, a u Sloveniji su broj jedan u vlažnim maramicama.

“Što se tiče novih investicija trenutno smo u finalnoj fazi istraživanja za jedno novo ulaganje. Točnije, radi se o srodnoj djelatnosti, također proizvodnji. Vrijednost investicije je oko dvadeset milijuna eura i u ovom trenutku je to sve što možemo reći, uskoro će se znati i više o tome”, kazao je Ćorluka u razgovoru za Fenu.

Spomenuo je i novi proizvod koji su nedavno izbacili na tržište, Violeta toaletni papir koji je po svom sastavu 100% recikliran, proizveden od 100% obnovljivih izvora celuloze.

“Ali kako bi otišli korak dalje u promicanju naših vrijednosti, dizajnirali smo ambalažu od 100% recikliranog materijala koji ima dvojnu upotrebu. Prvo da služi kao ambalaža za reciklirani toaletni papir, a zatim kao vreća za smeće”,  ističe Ćorluka.

Unutar Violeta grupacije nalaze se tri tvornice, dvije u Grudama i jedna u Sv. Ivanu Zelini u okolici Zagreba. Pored proizvodnje u Grudama imaju i osam poslovnica diljem BiH, dok u Hrvatskoj osim proizvodnje imaju četiri poslovnice, a u Sloveniji jednu.

Kad je u pitanju Hotel u Grudama koji je grupacija također kupila, a na čijem se mjestu planira gradnja shopping centra s hotelom, Ćorluka navodi kako je po srijedi veća investicija i da se trenutno radi na idejnom rješenju koje nije još usvojeno.

“Čim se finalizira krenut će se sa samom realizacijom te se očekuje da će do kraja 2023. biti gotovo”, kazao je.

Govoreći o novim ulaganjima, uz već spomenutu novu investiciju, predsjednik Uprave Violete kaže kako uvijek osluškuju i istražuju tržište te prate svjetske trendove i inovacije.

“Želimo zadovoljiti potrebe potrošača i ponuditi tržištu uvijek kvalitetan proizvod. Naravno, kao i do sada uvijek smo otvoreni za nova ulaganja i investicije ukoliko prepoznamo potencijal pojedinog proizvoda ili usluge. Mislimo da je vrijeme da napravimo iskorak iz regije, trenutno smo u pregovorima s jednom firmom iz Austrije”,  naglašava.

Dodaje kako je interes Violeta grupe na prvom mjestu, što im je vodilja kada razmatraju nova ulaganja.

Bilo kakvom novom ulaganju se pristupa sustavno i sistematično, ističe Ćorluka, a sukladno tome, kaže, detaljno se analizira što je najbolje za firmu u smislu sinergije s nekim drugim djelatnostima i slično.

“Violeta je uspjela i uspijeva uz puno rada, i upornosti primjenom modernih tehnologija, znanjem, i inovacijama održati i širiti svoje poslovanje kako na domaćem tržištu tako na regionalnom i šire. Skladnim odnosom između kvaliteta i cijene proizvoda ostvarujemo adekvatna tržišna učešća i njihov rast. Efikasni smo i svjesni da moramo biti bolji i drugačiji od drugih kako bi se dokazali na tržištu”,  navodi Ćorluka.

Ističe kako danas nije dovoljno biti isti te da kvalitetu svojih proizvoda drže na vrhunskoj razini jer to je prava ulaznica u tržišnu utakmicu.

Uz to, kontinuirano rade na razvoju brenda i inovativnim proizvodima.

Violeta grupacija zapošljava mlade ljude bez iskustva, a čak 80 posto novozaposlenih je bez radnog iskustva.

Predsjednik Uprave Violete smatra kako su timski rad, komunikacija i stalno ulaganje u edukaciju zaposlenika i međusobno povjerenje važni elementi kojima se vode.

“Otvoreni smo za zapošljavanje mladih željnih znanja. Svjesni da ne možemo naći ljude koji imaju znanje koje trebamo, unajmimo i platimo konsultante iz svih zemlja, tako da smo otvoreni i primamo ljude iz cijele regije, a i šire. Trenutno su kod nas tri inženjera iz Indije koja su se odlučno uklopila. Školstvo u Indiji je napredno, a oni su dobri istraživači i mentori. Naši inženjeri zajedno s njima daju neku novu vrijednost tvrtki”, naglašava.

Dodaje kako upošljavaju mlade ljude, educiraju ih i tako im pružaju priliku da zarade svoj kruh i ostanu u zemlji.

Minimalac ne smije biti ispod 1.000 maraka

Što se tiče primanja radnika u Violeti, Ćorluka ističe kako u cijeloj grupaciji nitko nema plaću ispod 1.000 maraka, ni početnik, ni radnik s najnižom kvalifikacijom.

“Moj je prijedlog bio da se u BiH uredi da minimalac bude 1.000 maraka jer bi to motiviralo ljude da traže posao u našoj zemlji”, naglašava.

Drži da bi i država trebala smanjiti davanja na plaće koja su kod nas veća nego npr. u Hrvatskoj.

“Normalno je da država mora imati prihode, no mislim da bi tu s poslodavcima trebalo naći neki kompromis, da se više isplaćuje radnicima, a da doprinosi budu isti kao u susjednim zemljama. Tada bi bilo više potrošnje, više zaposlenih i više motiva za ostanak u našoj zemlji”,  kaže Ćorluka i dodaje da je važno da ljudi vide svoju budućnost u ovoj zemlji, da ovdje mogu egzistirati i živjeti.

Ćorluka smatra da u BiH definitivno postoje ogromne mogućnosti i resursi koje treba iskoristiti na najbolji mogući način.

Po njegovim riječima, ništa nije ni sasvim crno niti sasvim bijelo, treba jednostavno zasukati rukave i ići naprijed u korak s vremenom i onima koji su bolji od nas.

“Svi zapravo u ovoj državi utičemo na imidž države i rejting za pozitivnu poslovnu klimu i jačanje konkurentnosti, a i država tu treba odigrati svoju ulogu (obrazovanje, energetika, infrastruktura). I sama covid kriza je pokazala koliko je važna domaća proizvodnja”,  zaključuje predsjednik Uprave Violete.

 

Fena

Nastavite čitati

Biznis

Elektroprivreda BiH: Proizvodnja električne energije povećana za 6,18 posto

Objavljeno

na

Od

Ukupna ostvarena proizvodnja električne energije u JP Elektroprivreda BiH d.d.Sarajevo u devet mjeseci (januar-septembar) ove godine iznosila je 4.812.518,46 MWh i u odnosu na isti period prošle godine veća je za 280.292,88 MWh ili za 6,18 posto.

Ukupna ostvarena proizvodnja električne energije u termoelektranama u devet mjeseci iznosila je 3.604.684,78 MWh, a u hidroelektranama (uključujući i ostvarenu proizvodnju električne energije u malim hidroelektranama JP Elektroprivreda BiH) iznosila je 1.142.266,39 MWh.

Udio ostvarene proizvodnje električne energije u hidroelektranama (uključujući i ostvarenu proizvodnju u malim hidroelektranama JP Elektroprivreda BiH) u ukupnoj ostvarenoj proizvodnji u devet mjeseci ove godine, iznosio je 23,74 posto.

Ostvarena proizvodnja električne energije u VE Podveležje iznosila je 65.567,30 MWh.

– Pogonska spremnost i raspoloživost svih agregata u Podružnici ‘Hidroelektrane na Neretvi’ Jablanica, te relativno povoljne hidrološke prilike (za prvih šest mjeseci ove godine) omogućile su da ostvarena proizvodnja električne energije u toj proizvodnoj podružnici u devet mjeseci ove godine bude veća od plana za 169.277,27 MWh ili za 18,28 posto – naveli su za Fenu iz Elektroprivrede BiH.

Za razliku od prvih šest mjeseci, kako su dodali, u trećem kvartalu ove godine bile su nepovoljne hidrološke prilike (znatno manji dotoci u odnosu na plan), tako da je, i pored pogonske spremnosti i raspoloživosti svih agregata, ostvarena proizvodnja električne energije u trećem kvartalu u Podružnici „Hidroelektrane na Neretvi“ Jablanica bila manja za 33.284,66 MWh ili za 15,10 posto.

– Dakle, pogonska spremnost i raspoloživost svih agregata u Podružnici ‘Hidroelektrane na Neretvi’ Jablanica te relativno povoljne hidrološke prilike (za prvih šest mjeseci ove godine) omogućile su da ostvarena proizvodnja električne energije u toj proizvodnoj podružnici u devet mjeseci ove godine bude veća od plana, a što bi još više došlo do izražaja u slučaju da su hidrološke prilike bile povoljne i u toku trećeg kvartala ove godine – dodali su iz Elektroprivrede BiH.

S obzirom na podatak da je ostvarena proizvodnja električne energije u devet mjeseci ove godine u JP Elektroprivreda BiH veća od plana (4,4 posto), te pretpostavku da se u četvrtom kvartalu ove godine očekuju povoljne hidrološke prilike i snabdijevanje ugljem termoelektrana na planiranom nivou, u JP Elektroprivreda BiH očekuju da će biti realizovana planirana proizvodnja električne energije prema usvojenom Elektroenergetskom bilansu za 2021. godinu.

– U skladu sa time, možemo konstatovati da će biti zadovoljene potrebe domaćeg tržišta za električnom energijom u toku 2021. godine – kazali su Feni u Elektroprivredi BiH.

Fena

Nastavite čitati

Najčitanije