Connect with us

Biznis

Prodaja janjadi u prošloj godini drastično pala, a i cijene su bile dosta niže

Objavljeno

na

Pandemija koronavirusa nanijela je veliku štetu svim granama privrede i poljoprivrede u Bosni i Hercegovini, a na udaru su, kako je za Klix.ba kazao Jozo Tomić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Krš iz Duvna, bili i uzgajivači ovaca.

“Kako je prošle godine sve bilo zatvoreno, od ugostiteljskih objekata do same granice, te nije bilo dozvoljeno održavanje proslava, svadbi i bilo kakvih masovnijih okupljanja, tako je pala i prodaja janjadi. Naši najveći kupci su ljudi koji organizuju svadbe i veće proslave te oni koji dolaze iz dijaspore, a zbog svih zabrana koje smo imali, 40 posto naših proizvoda ostalo je neplasirano. Govorim o mesu konkretno, jer smo, osim nemogućnosti prodaje mesa ugostiteljskim objektima, zabilježili veliki pad i u prodaji kurbana, te nam je većina janjadi ostala neprodata. To nam je stvorilo ogromne probleme te smo ih morali ostaviti i preko zime ili ih prodati u bescijenje nakupcima. Davali smo ih po upola nižim cijenama, jer nismo mogli prehraniti sve te životinje”, kazao je Tomić.

Ovčije meso, kaže, bilo je jeftinije u odnosu na redovnu cijenu za 30-40 posto te je u Tomislavgradu prošle godine samo u novembru prodato oko 3.000 ovaca. S obzirom na podatak da je na području Tomislavgrada, kako je kazao Tomić, 15.000 ovaca, to znači da su prodali svaku petu ovcu.

“Tako je i u Livnu, Glamoču, Drvaru i u svakoj drugoj općini Kantona 10. Riječ je o ljudima koji se decenijama bave ovčarstvom, a koji sada odustaju od tog posla. Preživjeli su razne nerede i ratove, ali prošlu godinu nisu uspjeli. Sami nisu mogli, a pomoć od države nisu dobili. Nas poljoprivredne proizvođače niko i ne tretira, niti koga zanima kako mi preživljavamo ove poremećaje”, istakao je Tomić.

Mlijeko su, dodaje, donekle uspjeli plasirati, međutim, čini im se kako bi se i stanje u mljekarstvu moglo znatno pogoršati u narednom periodu.

“Prije nekoliko dana dobio sam informaciju da je jedna mljekara u Bosanskoj Dubici prekinula otkup mlijeka. Tržište je prezasićeno i normalno je da će se to odraziti i na mljekare, sirare i sve prerađivačke industrije, ali najviše će stradati direktni poljoprivredni proizvođači. Ja ne mogu pustiti svoju ovcu ili kravu da ih ne muzem, moram ih hraniti i dalje i time svjesno stvaram gubitak, ali ih ne mogu pustiti da uginu”, poručio je Tomić.

Ove godine, kaže Tomić, ipak se osjeti blago poboljšanje, s obzirom na ublažavanje mjera zabrane, te je veća potražnja za mesom, međutim, poljoprivrednici nisu optimistični kada je riječ o mlijeku.

“Ljudi će morati preko noći prodavati svoje farme od 500-600 krava ili ovaca da ne bi stvarali gubitak, da ne bi išli u propast, morat će raditi prinudna klanja određenih grla. Naprimjer, grlo koje smo platili 2.500 do 3.000 eura, uvezli ga iz inostranstva ili ga uzgojili na svojoj farmi, sada smo prinuđeni da prodajemo za hiljadu eura, samo da ne bismo dalje stvarali gubitke. To je ono što nas čeka u budućnosti”, poručio je Tomić.

Jedini spas Tomić vidi u boljem organizovanju stanja u državi. Podsjetio je kako je BiH jedna od liberalnijih zemalja kada je riječ o uvozu te smatra kako bi se to trebalo malo promijeniti i veću pažnju posvetiti podržavanju domaće proizvodnje i stavljanju potreba domaćih proizvođača u prvi plan.

“Tu se opet javlja ona stara priča o tome da nam je neophodno ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou ili makar neka direkcija ili ured za poljoprivredu, koji bi bili jedno tijelo koje bi moglo odobravati kvote uvoza, količine, te raditi sve kako bi pomogli i olakšali posao domaćim proizvođačima. Nama je pomoć države neophodna jer trenutno mi ne možemo konkurisati proizvodima koji u našu zemlju dolaze iz svih dijelova svijeta i prodaju se po izrazito nižim cijenama”, kaže Tomić.

Klix

Oglašavanje

Biznis

Na izgradnji poslovne zone Brod u Brčkom posao će dobiti 220 radnika

Objavljeno

na

Od

Privredna komora Brčko distrikta aktivno radi na izradi regulacionog plana za poslovnu zonu Brod, koji je inicirao brčanski Zavod za planiranje, projektovanje i razvoj, pri čemu privrednici preko komore učestvuju u stvaranju podloge za svoja buduća poslovanja.

Kako je za Klix.ba kazala Sanela Hadžajlić, potpredsjednica Privredne komore Brčkog, poslovna zona je osnovna infrastruktura za privrednike i biznis, a pokretanje prve poslovne zone u Brčkom imat će značajan pozitivan utjecaj na ovu lokalnu zajednicu.

“Ovo je velika prilika za naše privrednike, ali i za sve investitore, jer sada u adekvatnim uslovima mogu razvijati svoju poslovnu mrežu i saradničke odnose. Prvi put će Brčko dobiti savremeni instrument za razvoj privrede i opšteg razvoja distrikta, što je sigurno atraktivno svima koji razmišljaju o tome gdje da investiraju”, istakla je Hadžajlić.

Brčko distrikt, istakla je, ima predviđenih 10 privrednih zona od kojih su, po pitanju izgradnje i infrastrukture, najrazvijenije McGovern industrijska zona i Industrijska zona Brka brdo Šterac. Nijedna zona nije popunjena u potpunosti, a najzastupljenije industrije, kako je kazala Hadžajlić, u poslovnim zonama su drvna, industrija namještaja i proizvodnja PVC stolarije.

“Treba da razumijemo da poslovna zona ne znači samo kompanije koje posluju u okviru nje, nego i nezavisna radna mjesta, što unapređuje ukupnu sliku zaposlenosti u Brčkom. Čak 220 radnih mjesta planirano je u okviru projekta izgradnje poslovne zone Brod. Privredna komora Brčko distrikta je tu da s kompanijama članicama uradi sve što treba da se čuje glas privrednika i da maksimalno iskoristimo potencijal koji zona omogućava”, poručila je Hadžajlić.

U izradi regulacionog plana za poslovnu zonu Brod, kako je ranije kazao Ismet Dedeić, direktor Zavoda za planiranje, projektovanje i razvoj, učestvuju i brčanski privrednici. Dedeić je istakao kako će ovo biti prva poslovna zona u Brčkom te se nada da će nakon toga biti izgrađena i ekonomska zona.

Poslovna zona Brod će zauzimati prostor od 180 hektara, dok će ekonomska zona zauzimati 30 hektara.

Klix

Nastavite čitati

Biznis

Mlijeko iz Gradačca u Srbiju ne može zbog greške mašine u procesu prerade

Objavljeno

na

Od

Krajem prošle sedmice zabranjen je izvoz mlijeka robne marke Pilos i mliječnih prerađevina bh. proizvođača Mliječna industrija MI99 iz Gradačca u Srbiju, zbog neodgovarajućeg kvaliteta, odnosno neusklađenosti onoga što piše na deklaraciji i samog proizvoda.

“Mi još uvijek nismo dobili nikakvu zvaničnu informaciju od Srbije, ali nam je proslijeđeno saopštenje koje je Ministarstvo poljoprivrede Srbije uputilo našem Uredu za veterinarstvo, gdje stoji da nam zabranjuju izvoz u ovu zemlju. Trenutno poduzimamo sve neophodne mjere kako bismo utvrdili da je ono što se desilo samo sistemska greška. Naime, kod nas je proizvodnja zatvorenog tipa i automatska, međutim, desilo nam se da je prilikom izlaza mlijeka iz tanka nivo mlijeka bio nizak i senzor nije prepoznao da je mlijeko još uvijek u tanku pa je pustio vodu u njega, odnosno stavio da mašina ide na ispiranje, i onda smo došli do ovog problema”, kazala je za Klix.ba Indira Omeragić, direktorica mljekare MI99.

S obzirom na to da je proces mašinski, operater, kaže Omeragić, nije mogao uočiti problem, jer mu je pokazivalo da je sve u redu. Mljekara ima analizu tog mlijeka, kao i granična veterinarska inspekcija Srbije, koja je pokazala da je sve u redu, što je potvrdio i ministar poljoprivrede Srbije Branislav Nedimović, koji je kazao kako ne postoji ništa štetno po zdravlje u tom mlijeku, već da je problem samo što deklaracija ne odgovara sadržaju.

“Na telefonskoj smo vezi s kupcima od samog početka i oni će i dalje nastaviti kupovati mlijeko od nas, samo dok se ovaj problem riješi. Ja snosim odgovornost za ovo što se desilo, ali greške se dešavaju, to nije razlog da se potpuno zabrani izvoz. Mi još čekamo nalaz njihove inspekcije, bili su kod nas u objektu, pregledali su sve te se nadamo pozitivnom odgovoru”, istakla je Omeragić.

MI99 je prošle godine izvezao više od deset miliona litara mlijeka u Srbiju, a ukoliko zabrana izvoza potraje, to bi im donijelo veliku šetu.

“Dok se zabrana ne ukine, stojimo, ne izvozimo i to je već sada velika šteta za nas. Mi ćemo to mlijeko preraditi i preusmjeriti na neko drugi tržište, ali u tom periodu će srbijansko tržište biti bez naših proizvoda. Mi sarađujemo s Lidlom u Srbiji, a poznato je da je teško dobiti njihovo povjerenje. To su ogromne procedure i kontrole, što znači da ne bismo uspjeli s njima dogovoriti saradnju da naši proizvodi nisu stvarno kvalitetni”, poručila je Omeragić te istakla kako se nada da će problem biti riješen u narednih nekoliko dana.

Klix

Nastavite čitati

Najčitanije