Povežite se sa nama

Biznis

Prihodi bh. obućarske industrije mogli bi biti manji do 40 odsto

Objavljeno

-

Proizvođači obuće u Bosni i Hercegovini koji su orijentisani na izvoz zbog posljedica pandemije virusa korona nalaze se u izuzetno teškoj situaciji, a prihodi bi ove godine mogli da budu manji i do 40 odsto u odnosu na ranije godine, ističu privrednici.

Radovan Pazurević, direktor Fabrike obuće “Sanino” iz Dervente, koja većinu proizvoda izvozi na zapadnoevropsko tržište, kazao je za “Nezavisne” da imaju veliki probleme zbog masovnog storniranja ugovora.

“Veoma često me inostrani partneri obavijeste da je njima ugovor sa nekom firmom storniran te zbog toga ne mogu da angažuju naše kapacitete i onda dolazi do otkazivanja ugovora i narudžbi”, ističe Pazurević i dodaje da privrednici iz ove oblasti strahuju od toga šta ih ove jeseni čeka.

“Budući da su u avgustu godišnji odmori te da nema radne aktivnosti i stvaranja vrijednosti, nećemo moći ništa fakturisati, a ako nema fakture, nema ni realizacije, ni naplate. Samim tim biće nam u septembru i oktobru teško isplaćivati plate radnicima”, kazao je Pazurević.

Prema njegovim riječima, iako je ova firma prošlu godinu završila sa pozitivnim poslovanjem od 3,6 miliona KM, ove godine se ne mogu nadati uspješnom rezultatu, jer kako ističe Pazurević, ukupan prihod biće smanjen i do 40 odsto.

“Zbog otkazivanja narudžbi, pada izvoza i smanjenog obima proizvodnje, naša firma je morala otpustiti dio radnika. Za 35 radnika koji su radili na određeno vrijeme morali smo napisati rješenja o prestanku radnog odnosa”, kaže Pazurević.

Dodao je da se stanje stabilizovalo barem što se tiče nabavke repromaterijala, iako je u početku to bio strahoviti problem, jer obućarska industrija najviše ključnog materijala kao što su koža i đonovi uvozi iz Italije.

Da je pandemija izazvana virusom korona za obućare elementarna nepogoda, smatra i Marinko Umičević, tehnički direktor Tvornice obuće “Bema” iz Banjaluke.

“Već dvije godine nema snijega u Evropi, tako da je više od 100 miliona pari cipela ostalo neprodato. A zbog mjera zatvaranja, tek sredinom aprila ove godine počele su da rade prodavnice. Zbog svega toga smanjene su narudžbe. Tako u oktobru nećemo raditi kompletan mjesec u pogonu u Mrkonjić Gradu i 20 odsto u pogonu u Banjaluci. To je oko 500 radnika”, kazao je Umičević za “Nezavisne”.

Obućarska industrija u BiH gubi korak

Dodao je da korona udara repom, jer nema novih narudžbi, te niko ne smije da rizikuje da ulaže u novu proizvodnju, a zatvaraju se prodavnice.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, izvoz obuće iz BiH u prvih sedam mjeseci ove godine manji je za više od pola miliona KM nego lani u istom periodu.

“U prvih sedam mjeseci prošle godine BiH je izvezla robu u vrijednosti 18.441.832,97 KM, dok je za sedam mjeseci ove godine izvezena roba u vrijednosti 17.927.457,49 KM”, kazali su iz UIO BIH

Igor Gavran, ekonomski analitičar, rekao je za “Nezavisne” da je industrija obuće BiH dugo bila u ekspanziji zahvaljujući vrhunskom kvalitetu i sposobnosti da ispuni standarde i najprestižnijih brendova, za kojima je širom svijeta tražnja bila kontinuirano rastuća.

“Međutim, ovogodišnja kriza uzrokovana pandemijom prekinula je ovaj pozitivan trend i dovela u pitanje opstanak velikog broja proizvođača obuće u BiH”, kazao je Gvaran.

Dodao je da su se početni problemi odnosili na poremećaje u nabavci repromaterijala i transportu robe, potom na dugotrajan prestanak poslovanja i domaćih proizvođača i njihovih stranih partnera.

“Trenutno najveći problem predstavlja pad tražnje i posljedično umanjivanje ili otkazivanje narudžbi. Jasno je da je dugotrajna izolacija i ograničenje kretanja velikog broja potencijalnih kupaca na našim ključnim izvoznim tržištima umanjio i realnu potrebu i očekivanu tražnju za novom obućom, a ekonomska kriza koja prati pandemiju umanjila je i raspoloživi dohodak velikog broja ljudi i ograničila njihovu mogućnost da kupuje novu obuću, pogotovo onu visokokvalitetnu, kakva se proizvodi u BiH”, pojasnio je Gavran.

Dodaje da je teško očekivati brzi oporavak tražnje i izvjesno je da će se ovi problemi nastaviti.

“Najavljene mjere podrške ekonomijama na našim izvoznim tržištima, prije svega u Evropskoj uniji, trebalo bi postepeno da dovedu i do oporavka i tada bi se mogle ponovo očekivati veće i nove narudžbe i za bh. proizvođače. Međutim, oni ne mogu čekati toliko dugo i održavati isti nivo zaposlenosti bez pomoći za prevladavanje krize. Mislim da domaće vlasti moraju pomoći održavanju zaposlenosti u ovakvim kompanijama, jer je njihov potencijal dokazan i neupitan i moraju na neki način prevladati period smanjene tražnje koji je sada aktuelan”, zaključio je Gavran.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Oglašavanje

Biznis

Vlasnik “Violete” Ćorluka ulaže 20 milijuna maraka u čapljinsku “Lastu” (FOTO)

Objavljeno

-

Od

Nadaleko poznata tvornicu keksa i vafla “Lasta” Čapljina očekuje novi početak, te će Cvijet Hercegovine uskoro ponovno mirisati na kekse i vafle.

Nakon brojnih štrajkova proteklih godina, zatvaranja i stečaja, tvornicu je kupio Petar Ćorluka, vlasnik “Violete” u koju će ove godine uložiti punih 20 milijuna KM.

Da sve ide svojim tijekom lako se primijeti pogledom na tvornicu koja se već može pohvaliti novim, potpuno obnovljenim krovom, a završen je i veći dio nove fasade.

O tijeku radova i trenutnoj situacije danas se upoznao i gradonačelnik grada Čapljine Smiljan Vidić na sastanku s Ćorlukom.

Vlasnik 'Violete' Ćorluka ulaže 20 milijuna maraka u čapljinsku 'Lastu' (FOTO)

Ćorluka je istaknuo kako se trenutno rade završni fasadni radovi, te su u narednom razdoblju nastavljaju radovi na podovima i instalacijama. Planirano je da građevinski radovi budu gotovi do kraja godine nakon čega slijedi instalacija tehnologije i probna proizvodna.

Da bi Lasta ponovno postala konkurentna na tržištu, iznimno je bitna najsuvremenija tehnologija i najkvalitetnije sirovine te se u tome pravcu, uz vrhunske stručnjake, želi i započeti proizvodnja.

U sklopu sastanka izaslanstvo grada Čapljine obišlo je i proizvodne pogone Violete, kako bi dobili najbolju sliku ozbiljnosti kojom ovaj čuveni gospodarstvenik planira pokrenuti proizvodnju u Lasti.

Violeta trenutno zapošljava 1220 radnika, a o planovima Laste, Ćorluka je istaknuo kako mu je glavni cilj vratiti prvobitan brend Laste koji će biti prepoznatljiv široj regiji, van granica naše države te proizvodni pogon oformiti u tri smjene.

Ćorluka je dodao kako je posebno zadovoljan suradnjom sa Gradskom upravom Čapljine na čelu s Vidićem jer do sada nije bilo nikakvih problema i sve je išlo prema planu, što je uvelike olakšalo investiciju u čapljinsku Lastu.

Zaključci gradonačelnika Vidića bili su svakako puna podrška Ćorluki kako u administraciji tako i u ljudstvu, istaknuvši kako su sve relevantne službe na usluzi.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Biznis

Smilje ne miriše na zaradu kao ranije

Objavljeno

-

Od

Zbog nagle ekspanzije i prebukirane proizvodnje smilja i njegovog ulja, plantažnih zasada, smanjenog izvoza i potražnje ove godine stvorene su zalihe ulja od smilja na našem području, te ova proizvodnja trenutno nema tako veliku perspektivu kao prije pet godina.

Rekao je ovo  za “Nezavisne” Nedeljko Kusturić, član Udruženja za ljekovito i aromatično bilje RS i vlasnik firme “Prirodno bilje” Banjaluka, koji ističe da su proizvodnja smilja i potražnja za njim skromne, dok je cijena smanjena i do četiri puta u odnosu na period prije pet godina, kada su mnogi krenuli da se bave uzgojem ove ljekovite biljke.

Konkretno, u to vrijeme litar ulja od smilja koštao je i do 2.500 evra, dok je trenutna cijena oko 630 evra, međutim sve zavisi od tržišta na koje se plasira.

“U Hercegovini ima oko 10.000 litara na zalihama ovog ulja koje se uglavnom radi za izvoz. Ono stoji, ljudi ne znaju šta će s njim”, rekao je Kusturić.

On ipak očekuje da će se stanje normalizovati, jer je, kako kaže, ulje smilja s područja Hercegovine kvalitetno i cijenjeno.

“Iako postoje zalihe, ovo ulje neće propasti ako se pravilno uskladišti, jer ima neograničen rok trajanja. Izvoza ima i sada, ali je zbog problema s virusom korona reduciran”, kaže on, ističući istovremeno da je u posljednje dvije do tri godine došlo do tržišnog viška, koji se nije mogao plasirati, što ne znači da ulje u budućnosti neće biti traženije.

Dodao je da se planiranje u poljoprivredi radi na pet godina, te ako se uzme u obzir taj period, može se reći da do drastičnog poremećaja ipak nije došlo.

Zasijane površine su se smanjile, jer to više nije obećavajuća, perspektivna proizvodnja kao ranije, ali se ona donekle isplati i po sadašnjoj cijeni.

“Najveća greška je bila što su svi krenuli da uzgajaju smilje, a niko nije imao ugovorenu proizvodnju, odnosno mali broj njih je imao ugovorenu proizvodnju”, kaže Kusturić, koji smatra da je potrebna jedna vrsta planiranja i umrežavanja ove proizvodnje.

Nada Marić, vlasnica preduzeća “Elmar” za preradu ljekovitog bilja iz Trebinja, kaže da je proizvodnja ulja od smilja na početku uzela maha, te da je bio “bum”, nakon dvije godine je pala, te se posljednje dvije-tri godine održava kontinuitet.

“Ova godina je specifična zbog korone, do marta nismo imali problema s prodajom. U našoj firmi sada nema velikih zaliha, ide polako, mislim da će sve ‘otčepiti’ dok se smiri situacija s koronom”, rekla je Marićeva.

Ona kaže da je potražnja pala u odnosu na prethodne godine, ali što se tiče proizvodnje u njihovoj firmi, nije bilo pada.

Dodala je da se u RS slabo koristi ovo ulje, ali da se u narodu budi taj interes, te da uglavnom radi za izvoz.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da u Registru poljoprivrednih gazdinstava u RS broj proizvođača smilja pada, te da je u prošloj godini prijavljene površine pod smiljem imao 71 proizvođač, a u ovoj godini 62 proizvođača.

“Linearno, opadaju i površine pod smiljem. U prošloj godini pod smiljem kao načinom korištenja parcela bilo je prijavljeno 75,59 hektara, a u ovoj godini 52,41”, kažu u resornom ministarstvu.

Smanjuje se i broj zahtjeva za podsticaje za smilje, te ih je 2017. godine imao 31 proizvođač, u 2018. sedam, a u 2019. godini samo šest.

“Što se tiče potražnje za smiljem na osnovu telefonskih razgovora s nekoliko prerađivača, zaključak je da se smanjuju proizvodnja i potražnja, tj. ukupne potrebe, jer još na tržištu postoje, kako kažu prerađivači, ogromne zalihe eteričnog ulja smilja, a potražnje gotovo da nema”, kažu u ministarstvu.

Dodaju da se ukupna proizvodnja ljekovitog bilja u RS povećava, te da je lani ukupna prijavljena površina pod ljekovitim i aromatičnim biljem bila 164,33 hektara, dok je u ovoj godini ona 223,01 hektar.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Najčitanije