Povežite se sa nama

Biznis

Prepolovila se prodaja i izvoz vina, što će biti s novom berbom

Objavljeno

-

Do početka berbe grožđa ostalo je pedesetak dana, a hercegovački vinari u potpunoj neizvjesnosti očekuju jesen.

Zbog pandemije koronavirusa dramatično je pala prodaja i izvoz vina, kapaciteti vinarija popunjeni su prošlogodišnjim vinom i upitna je isplativost jesenske berbe.

Domaće tržište je narušeno zabranom rada ugostiteljskih objekata u ožujku, travnju i svibnju, uslijed čega je došlo do ozbiljnog pada prodaje, a što se tiče izvoza, prema preliminarnim procjenama Federalnog ministarstva poljoprivrede, on je za 60 posto manji u odnosu na isti period prošle godine.

– Korona je ugrozila sve, a posebno nas vinare. Restorani nisu radili, hoteli nisu radili, bačve su pune i ja u svom vinogradu gledam grožđe, koje je izvrsne kvalitete, i ne znam što s njim – kaže u razgovoru za Fenu vlasnik vinarije AG Carska vina Međugorje i prijašnji predsjednik Udruge vinara i vinogradara “Hercegovina” Grgo Vasilj.

Vasilj ističe kako se trenutno samo priča o bolesti covid-19 ali, kako kaže, živjeti se mora.

– Nama je prodaja pala nekih 80 posto i to je ogroman problem. Resorna ministarstva morala bi se pozabaviti ovim problemom, jer mora se živjeti. Ne možemo se zatvoriti u kuću i čekati što će se dogoditi. Ako nema proizvodnje i prodaje, nema ni poreza i sve će u državi stati – upozorava.

Vasilj kaže kako ne treba izmišljati “toplu vodu” već treba primijeniti rješenja koja se uspješno provode u drugim zemljama. Tako susjedna Hrvatska stimulira otkup viškova vina koje se zatim koristi za izradu dezinficijenasa za kojima trenutno vlada velika potražnja.

– Tako se na jednostavan način oslobađaju kapaciteti vinarija, može se onda ići u novu berbu i novo vino se može pohraniti u bačve – dodao je Vasilj.

Prepolovila se prodaja i izvoz vina, što će biti s novom berbom?

Bez pomoći države upitna isplativost proizvodnje

Upravnik vinarije i destilerije mostarskog Hepoka Haris Hajdarević kaže kako je situacija dramatična i trenutno na tržištu vlada potpuna neizvjesnost.

– Ogromne su količine vina ostale u podrumima, a berba nam se bliži. U prvih par mjeseci 2020. godine naš izvoz je pao za više od pedeset posto. Ogroman je strah i nitko se ne usudi davati velike količine novca za kupovinu vina, jer vino je luksuz i nije primarna ljudska potreba – kaže Hajdarević.

Po njegovim riječima, nitko od 90 stalno zaposlenih u Hepoku nije dobio otkaz, ali bez pomoći države mnoge vinarije neće uspjeti preživjeti ovu godinu.

– Sve zemlje koje imaju bogatu vinogradarsku tradiciju imaju ogromnu pomoć države, a u ovo vrijeme krize ta će pomoć biti još izdašnije. Oni će vjerojatno izaći na tržište s ogromnim količinama viškova vina po jako niskim cijenama kojima mi ni na koji način nećemo moći konkurirati ako se i naša država ne uključi – upozorava Hajdarević.

Dodaje kako Hepok ima dovoljno kapaciteta da ide u novu berbu no upitna je isplativost daljnje proizvodnje.

– Vinograd mi moramo brati, vinograd ne može čekati. Mi svake godine moramo ulagati u mehanizaciju, zaštitu vinove loze i sve ostalo, a šta će s prodajom biti to u ovom trenutku nitko ne zna – zaključio je Hajdarević.

Naslovnica – Fokus.ba

Dvije nove inicijative za potporu vinarima

Kada je u pitanju državna pomoć iz Federalnog ministarstva poljoprivrede kažu kako se sve grane poljoprivredno-prehrambene proizvodnje, pa tako i vinska industrija, suočavaju s istim ili sličnim problemima.

Podsjećaju da je Vlada FBiH usvojila Program ekonomske stabilizacije i oporavka Federacije BiH 2020. do 2021. godine, kojim se predviđaju razne subvencije za oporavak gospodarstva, odnosno predviđeno je da se iz federalnog proračuna županijama putem transfera doznačuju sredstva u svrhu stabilizacije gospodarstva. Programom su obuhvaćene poljoprivredna proizvodnja i prehrambena industrija.

Što se tiče potpore s razine županije iz Ministarstva poljoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) navode kako je rebalansom županijskog proračuna iznos za poljoprivredne poticaje, gdje spada i vinogradarstvo, povećan na ukupno dva milijuna maraka.

Glasnogovornik Vlade HNŽ-a Pero Pavlović podsjetio je da već postoji kontinuirana potpora uzgoju grožđa i podizanju novih nasada vinove loze u HNŽ-u, a pored toga Ministarstvo poljoprivrede je prema Vladi HNŽ-a uputilo i dvije inicijative koje se izravno odnose na pomoć vinarima i vinogradarima u vrijeme korona-krize.

– Prva inicijativa predviđa županijske potpore za otkup voća i povrća iz domaće proizvodnje, a druga se odnosi na potporu za izgradnju i proširenje postojećih građevinskih objekata u vinarstvu, kao i za nabavku neophodnih sredstava za skladištenje. Ove inicijative što prije ćemo razmatrati na Vladi, a o točnim iznosima koje će Vlada moći izdvojiti u ovom trenutku ne mogu govoriti – kazao je Pavlović.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Oglašavanje

Biznis

Prihodi bh. obućarske industrije mogli bi biti manji do 40 odsto

Objavljeno

-

Od

Proizvođači obuće u Bosni i Hercegovini koji su orijentisani na izvoz zbog posljedica pandemije virusa korona nalaze se u izuzetno teškoj situaciji, a prihodi bi ove godine mogli da budu manji i do 40 odsto u odnosu na ranije godine, ističu privrednici.

Radovan Pazurević, direktor Fabrike obuće “Sanino” iz Dervente, koja većinu proizvoda izvozi na zapadnoevropsko tržište, kazao je za “Nezavisne” da imaju veliki probleme zbog masovnog storniranja ugovora.

“Veoma često me inostrani partneri obavijeste da je njima ugovor sa nekom firmom storniran te zbog toga ne mogu da angažuju naše kapacitete i onda dolazi do otkazivanja ugovora i narudžbi”, ističe Pazurević i dodaje da privrednici iz ove oblasti strahuju od toga šta ih ove jeseni čeka.

“Budući da su u avgustu godišnji odmori te da nema radne aktivnosti i stvaranja vrijednosti, nećemo moći ništa fakturisati, a ako nema fakture, nema ni realizacije, ni naplate. Samim tim biće nam u septembru i oktobru teško isplaćivati plate radnicima”, kazao je Pazurević.

Prema njegovim riječima, iako je ova firma prošlu godinu završila sa pozitivnim poslovanjem od 3,6 miliona KM, ove godine se ne mogu nadati uspješnom rezultatu, jer kako ističe Pazurević, ukupan prihod biće smanjen i do 40 odsto.

“Zbog otkazivanja narudžbi, pada izvoza i smanjenog obima proizvodnje, naša firma je morala otpustiti dio radnika. Za 35 radnika koji su radili na određeno vrijeme morali smo napisati rješenja o prestanku radnog odnosa”, kaže Pazurević.

Dodao je da se stanje stabilizovalo barem što se tiče nabavke repromaterijala, iako je u početku to bio strahoviti problem, jer obućarska industrija najviše ključnog materijala kao što su koža i đonovi uvozi iz Italije.

Da je pandemija izazvana virusom korona za obućare elementarna nepogoda, smatra i Marinko Umičević, tehnički direktor Tvornice obuće “Bema” iz Banjaluke.

“Već dvije godine nema snijega u Evropi, tako da je više od 100 miliona pari cipela ostalo neprodato. A zbog mjera zatvaranja, tek sredinom aprila ove godine počele su da rade prodavnice. Zbog svega toga smanjene su narudžbe. Tako u oktobru nećemo raditi kompletan mjesec u pogonu u Mrkonjić Gradu i 20 odsto u pogonu u Banjaluci. To je oko 500 radnika”, kazao je Umičević za “Nezavisne”.

Obućarska industrija u BiH gubi korak

Dodao je da korona udara repom, jer nema novih narudžbi, te niko ne smije da rizikuje da ulaže u novu proizvodnju, a zatvaraju se prodavnice.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, izvoz obuće iz BiH u prvih sedam mjeseci ove godine manji je za više od pola miliona KM nego lani u istom periodu.

“U prvih sedam mjeseci prošle godine BiH je izvezla robu u vrijednosti 18.441.832,97 KM, dok je za sedam mjeseci ove godine izvezena roba u vrijednosti 17.927.457,49 KM”, kazali su iz UIO BIH

Igor Gavran, ekonomski analitičar, rekao je za “Nezavisne” da je industrija obuće BiH dugo bila u ekspanziji zahvaljujući vrhunskom kvalitetu i sposobnosti da ispuni standarde i najprestižnijih brendova, za kojima je širom svijeta tražnja bila kontinuirano rastuća.

“Međutim, ovogodišnja kriza uzrokovana pandemijom prekinula je ovaj pozitivan trend i dovela u pitanje opstanak velikog broja proizvođača obuće u BiH”, kazao je Gvaran.

Dodao je da su se početni problemi odnosili na poremećaje u nabavci repromaterijala i transportu robe, potom na dugotrajan prestanak poslovanja i domaćih proizvođača i njihovih stranih partnera.

“Trenutno najveći problem predstavlja pad tražnje i posljedično umanjivanje ili otkazivanje narudžbi. Jasno je da je dugotrajna izolacija i ograničenje kretanja velikog broja potencijalnih kupaca na našim ključnim izvoznim tržištima umanjio i realnu potrebu i očekivanu tražnju za novom obućom, a ekonomska kriza koja prati pandemiju umanjila je i raspoloživi dohodak velikog broja ljudi i ograničila njihovu mogućnost da kupuje novu obuću, pogotovo onu visokokvalitetnu, kakva se proizvodi u BiH”, pojasnio je Gavran.

Dodaje da je teško očekivati brzi oporavak tražnje i izvjesno je da će se ovi problemi nastaviti.

“Najavljene mjere podrške ekonomijama na našim izvoznim tržištima, prije svega u Evropskoj uniji, trebalo bi postepeno da dovedu i do oporavka i tada bi se mogle ponovo očekivati veće i nove narudžbe i za bh. proizvođače. Međutim, oni ne mogu čekati toliko dugo i održavati isti nivo zaposlenosti bez pomoći za prevladavanje krize. Mislim da domaće vlasti moraju pomoći održavanju zaposlenosti u ovakvim kompanijama, jer je njihov potencijal dokazan i neupitan i moraju na neki način prevladati period smanjene tražnje koji je sada aktuelan”, zaključio je Gavran.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Biznis

U selu Slivno kod Breze svečano je predat na korištenje novoizgrađeni vodovod

Objavljeno

-

Od

U selu Slivno kod Breze svečano je predat na korištenje novoizgrađeni vodovod kojim je trajno riješeno vodosnabdijevanje 150 domaćinstava u ovom selu i obližnjem vikend naselju Hrasno.

Izgradnja vodovoda započeta je 2013. godine, a ukupna vrijednost investicije je 872.617 KM.

Voda se zahvata na izvorištu Zmajevac u kanjonu rijeke Misoče, odakle se sistemom pumpnih stanica i potisnih cjevovoda transportuje do glavnog rezervoara kapaciteta 100 m/3 na Crnom vrhu na nadmorskoj visini od 1.063 metra, odakle se distributivnom mrežom šalje do domaćinstava.

U finansiranju projekta učestvovali su Vlada Zeničko-dobojskog kantona koja je iz sredstava vodnih naknada osigurala 250.000 KM, Projekt ruralnog razvoja (RBDP) Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj (IFAD) sa 175.000 KM, te Općina Breza sa 447.522 KM.

Premijer ZDK Mirza Ganić izrazio je zadovoljstvo zbog završetka projekta, pozivajući općinske vlasti da podnesu zahtjeve za finansiranje novih vodnih projekata budući da je u ovogodišnjem budžetu Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK za općinu Breza odobreno dodatnih 290.000 KM.

“Vlada ZDK je opredijeljena za razvoj infrastrukture bez koje nema ni ugodnog življenja. Jako je važno da imate dobre puteve i riješeno vodosnabdijevanje kako biste ostali i opstali na ovim područjima i sve aktivnosti vlade su usmjerene u tom pravcu”, rekao je Ganić.

Prigodnoj svečanosti prisustvovali su i zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH Nermin Mandra, zastupnik u Skupštini ZDK Vedad Jusić, ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK Mirnes Bašić te načelnik Općine Breza Munib Zaimović.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Najčitanije