Povežite se sa nama

Biznis

Podrška poljoprivrednoj proizvodnji u TK povećana sa 4,5 na 7 miliona KM

Objavljeno

-

Vlada Tuzlanskog kantona  je u utorak  donijela  Odluku o izmjenama i dopunama Programa novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju u 2020. godini, te prvobitno predviđeni iznos od 4,5 miliona KM, povećala na 7 miliona KM. Ovim izmjenama predviđeno je i da se korisnicima koji imaju registrovan obrt obračuna 20 % veći iznos novčane podrške po jedinici mjere u odnosu na visinu novčane podrške planiranu ovim Programom u okviru modela podrške proizvodnji za animalnu i biljnu proizvodnju.

Ovom odlukom Vlada, uvažavajući trenutnu situaciju i potrebe povećanja obima poljoprivredne proizvodnje i sigurnost prehrane stanovništva Tuzlanskog kantona, nastoji ublažiti negativne ekonomske posljedice stanja nesreće po poljoprivredu Tuzlanskog kantona.

Milion KM za pomoć budžetima nerazvijenih jedinica lokalne samouprave

Na  sjednici Vlada je donijela odluku i izvršila raspodjelu ukupno 1 milion KM kao finansijsku pomoć budžetima nerazvijenih jedinica lokalne samouprave na području Tuzlanskog kantona. Shodno ovoj odluci Općini Teočak je dodijeljeno 350.000,00 KM, Općini Čelić 317.335,00 KM, Općini Doboj Istok 174.069,00 KM, Općini Sapna 108.596,00 KM, a Općini Kladanj 50.000,00 KM. Jedinice lokalne samouprave odobrena sredstva ne mogu trošiti za isplatu plaća, naknada i dodataka na plaću zaposlenih i isplatu materijalnih troškova već isključivo na finansiranje razvojnih projekata i obaveza koje su navele u obrascu za prijavu na Javni poziv.

S ciljem ravnopravne raspodjele sredstava Komisija je ove godine osim glavnih, eliminatornih kriterija za apliciranje na javni poziv (broj stanovnika do 12.500, površina do 350 km2, broj naseljenih mjesta do 50 i indeks razvijenosti niži od 1,00), utvrdila principe za utvrđivanje pojedinačnih iznosa (nivo razvijenosti, općinski prihodi, stopa nezaposlenosti). S tim u vezi Komisija je nastojala u određenoj mjeri ispraviti uočenu nepravilnost u raspodjeli sredstava iz prethodnih godina, s obzirom da u protekle dvije godine raspodjela ovih sredstava nije odgovarala utvrđenom stepenu razvijenosti jedinica lokalne samouprave koje su aplicirale na javni poziv.

Analizirajući izdvajanja i finansijsku podršku koja je ovim općinama pružena 2018. i 2019. godine, može se uočiti da je najviše sredstava dodijeljeno Općini Kladanj 722.000 KM, Sapni 598.000 KM,       Teočaku 350.000, Čeliću 210.000 i Doboj Istoku 120.000 KM.

Informacija o poplavama i klizištima koje su u junu zadesile naš kanton

Vlada je prihvatila Informaciju Kantonalne uprave civilne zaštite o poplavama i klizištima tokom mjeseca juna 2020. godine. Podsjećamo, tokom mjeseca juna većinu općina i gradova Tuzlanskog kantona, zahvatile su obimnije kišne padavine, praćene grmljavinom i gradom. Za kratko vrijeme pale su velike količine vode, što je prouzrokovalo stvaranje bujičnih vodotoka. Najteže stanje je bilo u općini Kladanj i gradu Živinice pa su u navedenim lokalnim zajednicama, na zahtjev Kantonalne uprave civilne zaštite, angažovane specijalizirane jedinice za spašavanje na vodi i ispumpavanje vode Federalne uprave civilne zaštite. Trenutno se stanje smiruje u svim gradovima i općinama, opao je vodostaj u svim vodotocima, vrši se sanacija posljedica poplava i provodi se postupak procjene štete, navodi se u Informaciji. Za otklanjanje šteta nastalih od prirodnih i drugih nesreća Vlada i Kantonalni štab civilne zaštite su, kao hitne intervencije uslijed djelovanja prirodne nesreće, dodijelili 20.000,00 KM Općini Lukavac, po 15.000,00 KM općinama Sapna i Čelić i 10.000,00 KM Općini Doboj Istok.

Precizirani pedagoški standardi za srednje škole

Data je  suglasnost na Odluku o izmjenama pedagoških standarda za srednje škole. Inoviranjem nastavnih planova i programa za gimnazije od 2005. godine, ukazala se potreba za preciznim definisanjem broja učenika u grupama za izbornu nastavu u trećem i četvrtom razredu. Pedagoški standardi za srednje škole, doneseni 2004. godine, do sada nisu prepoznavali izbornu nastavu u gimnazijama, te su je svrstavali u redovnu nastavu u odjeljenju, čime se gubila svrha izborne nastave. Zbog nemogućnosti izbora željene grupe predmete, učenici su bili primorani da se opredjeljuju za izborne grupe za koje se opredjeljuje većina učenika, tako da su vrlo često na eksternoj maturi pokazivali dosta loše rezultate. Ovim izmjenama u potpunosti se precizira i broj učenika za izbornu grupu, i način kako da se ta nastava realizira kada ne postoji dovoljan broj učenika za formiranje grupe. Pored toga, problemi su se pokazali i kada je u pitanju podjela učenika u grupe za informatiku i strane jezike, te je i ova oblast dodatno precizirana.  Također, ovom izmjenom preciziran je i minimalan broj učenika u grupi za praktičnu nastavu, što do sada nije bilo precizirano.

kadrovska pitanja

U okviru kadrovskih pitanja Vlada je  dala prethodnu saglasnost Nadzornom odboru JP „Šume Tuzlanskog kantona” d.d. Kladanj za imenovanje vršilaca dužnosti članova Uprave. Vlada je donijela rješenje o razrješenju i privremenom imenovanju članova Upravnog odbora Zavoda zdravstvenog osiguranja TK, te donijela više rješenja o imenovanju  privremenih školskih odbora u osnovnim i srednjim školama na području Tuzlanskog kantona.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Oglašavanje

Biznis

Taksimetar na ivici egzistencije

Objavljeno

-

Od

Taksi prevoz u BiH radi na ivici egzistencije, tvrde taksisti i ističu da turista i dijaspore nema u BiH tokom ovog perioda, te da su to samo neki od razloga zbog čega sad u prosjeku rade na 40 odsto kapaciteta posla koji su imali prije pojave pandemije virusa korona.

Sretko Gorančić, član Taksi udruženja “Semberija” iz Bijeljine, rekao je da je taksistima posao drastično opao tokom pandemije.

“Polovinom marta i aprila je posao maltene stao: bilo je svega 10 odsto vožnji u odnosu na raniji period. Stanje u maju se malo popravilo, međutim zbog svega građani su isprepadani pa nemamo mušterija”, rekao je Gorančić za “Nezavisne”.

Kako on kaže, po njegovoj slobodnoj procjeni sad imaju 40 odsto posla od ukupnog kojeg su imali prije početka pandemije.

“Mi smo na ivici egzistencije te je pitanje šta dalje – da li odjavljivati djelatnosti, da li ostati i raditi, jer neki taksisti već odjavljuju svoje djelatnosti”, rekao je Gorančić.

Naglasio je da u ovom periodu nema dijaspore koja dolazi u BiH tokom godišnjih odmora.

“Za razliku od ranijeg perioda, nikoga više ne dovozimo i odvozimo na aerodrom. Putnici su nam oni koji imaju obavezu da rade a nemaju prevoz do posla, oni koji idu po penziju ili kod doktora i niko više. Što bi se reklo – taksijem se vozi samo onaj ko mora”, kaže Gorančić.

On je istakao da noćnih vožnji skoro da nema jer ne rade klubovi, nego lokali i to do 23 sata, pa tako nema ni mladih da se voze taksijem.

Dodao je da promjene cijene vožnje još neće biti jer, kako kaže, taksijem se vozi običan narod koji se takođe nalazi u novčanoj krizi koju je izazvala korona.

Dragan Purišić, predsjednik Udruženja “Banjalučki taksi”, rekao je da je obim posla drastično opao i da je ova godina za taksiste propala.

“Pojavom virusa naš posao je skroz opao. Još nema kretanja u velikoj mjeri, nema putovanja, noćni klubovi ne rade. Posla noću i nema, poslije 19 sati rijetkost je da se neko vozi taksijem”, kaže Purišić.

On je pojasnio da turista u gradu nema, ali da nema ni ljudi iz inostranstva koji su dolazili ovdje na godišnje odmore, pa je i to smanjilo broj putnika u vozilima.

“Ranije su se najviše mladi ljudi vozili taksijem, a danas su to uglavnom starije populacije – penzioneri i povremeno radnici. Mjere u taksijima se poštuju”, kaže Purišić.

U prijedorskom “Hit Taxiju” kažu da je za vrijeme policijskog časa posla bilo manje za 90 odsto u odnosu na period prije pandemije virusa korona.

“I sada je stanje loše, vozi se otprilike 30-40 odsto u odnosu na raniji period. Nema turista u gradu, ni ljudi koji inače žive u zapadnoj Evropi. Lokali nam se zatvaraju u 23 sata i do šest-sedam ujutru posla nema, rijetkost je da se zatraži vožnju u tom periodu”, kažu u “Hit Taxiju”.

Uticaj virusa korona na taksi vožnje u Tuzli je varijabilan, tvrdi Neim Husić, koji ističe da je ova kriza pogodila i ovaj sektor.

“Uticaj ovog virusa je varijabilan: danas imate jako dobar radni dan, a sutra niko ne sjedne u taksi. Petak je dan u Tuzli kada svi negdje žure i uglavnom je gužva, međutim slabo se ljudi voze taksijem, pa kao da je nedjelja za taksiste. Promet je dosta pao i mislim da neće više ništa biti isto kao ranije”, smatra Husić.

On kaže da usputnih putnika koji sjedaju u taksi više nema, nego da su ostali samo oni koji zovu po pozivu, ali u dosta manjem broju.

“Nema priliva turista u Tuzli. Stan na dan u Tuzli tokom ranijih godina nije se mogao naći, a sada je skoro sve slobodno”, kaže Husić.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Biznis

Korona smanjila potražnju za sezoncima iz BiH na jadranskoj obali

Objavljeno

-

Od

Potražnja za sezonskim radnicima u doba pandemije virusa korona naglo je pala, kako za BiH tako i za inostranstvo, kažu sa portala za zapošljavanje MojPosao.ba, prema čijoj je procjeni ta potražnja manja za 90 odsto u odnosu na ranije godine.

Kako kaže Nermana Ajanović Hajdarpašić sa ovog portala, imali su oglase iz domena građevinarstva, ali i ugostiteljstva za lokacije unutar BiH.

“Najtraženiji su bili sezonski građevinski radnici, kako za lokalno, tako i za inostrano tržište”, rekla je Ajanović Hajdarpašićeva.

Istakla je da su, kada su u pitanju sezonski poslovi na Jadranu, manji broj oglasa za sezonske poslove, takođe iz ugostiteljstva i građevinarstva, imali sredinom marta do početka aprila.

“Potražnja za sezonskim radnicima na Jadranu naglo je obustavljena usred mjera donesenih za prekogranična putovanja. Sa druge strane, ugostitelji koji rade na bh. dijelu Jadrana popunili su radna mjesta radnicima koji bi inače radili u Hrvatskoj, tako da nisu iskazali dodatne potrebe za sezonskim radnicima”, pojasnila je Ajanović Hajdarpašićeva.

Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS, kaže da nisu primijetili nikakav zastoj u radovima u građevinarstvu, niti bilo kakav problem u radovima koji su počeli prije pandemije.

“Radovi se nastavljaju i dalje. To su planirane izgradnje, tako da tu nikakvih problema nema. U dijelu građevine gdje je formiran sindikat postoji veoma mala potreba za sezonskim radnicima, jer su to uglavnom firme koje imaju stalno zaposlene radnike, gdje se u principu samo vrši preraspodjela radnog vremena, u zavisnosti da li je to zima ili ljeto”, kaže Vrabičićeva i dodaje da ne zna kakvo je stanje u građevinskim firmama koje nisu dio sindikata.

S obzirom na cjelokupnu situaciju koja traje skoro već pola godine, kako kaže Vrabičićeva, ljudima je važno da zadrže svoj posao te pretpostavlja da je generalno u skoro svim djelatnostima došlo do smanjenja potražnje za sezonskim radnicima.

Sezonski radnici potrebni su poljoprivrednicima, kaže Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, te ističe da ove poslove u voćarstvu obično radi starija populacija i penzioneri.

“Zbog mjera koje smo imali u ranijem periodu i ograničenog kretanja ti ljudi su morali napustiti sezonske poslove. Sada se bojimo, ako bi došlo do pojačavanja nekih mjera, da bismo imali probleme u berbi. Berba nije rezidba, rezidba se može raditi cijele godine, ali berba je ograničena rokovima i bojim se da ćemo tu imati problema, mada imamo dobro interesovanje sezonaca, bar putem telefona”, rekao je Dojčinović.

Kaže da postoji dosta ljudi koji su se zbog gubitka posla vratili iz inostranstva te on računa da će mnogi od tih ljudi prihvatiti sezonske poslove tokom berbe.

“Računamo na njihovu podršku, ali ostalo je dosta radnika i kod nas bez posla, imamo i umanjen rod, pa računamo da ćemo uspjeti završiti berbu u optimalnom roku”, rekao je Dojčinović i dodao da berbe kruške traje od od 5. do 15. avgusta, a puna berba jabuka od 15. septembra do prvog novembra. On kaže da mladih ljudi u sezonskim poslovima u voćnjacima i poljoprivredi skoro da nema te dodaje da je satnica sezoncima četiri KM.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Najčitanije