fbpx
Connect with us

Hi, what are you looking for?

Biznis

Ogroman problem privrede u FBiH: Milioni bačeni na lažna bolovanja

Odnosno, vlasti u FBIH nisu ponudile rješenje koje bi olakšalo život poslodavaca, a jednako se odnosi i na činjenicu da se i obaveza liječenja kao posljedica povreda na radu, bez obzira na krivicu i odgovornost prenosi isključivo na poslodavce.

Osim toga, sasvim je jasno da su zloupotrebe bolovanja svakodnevnica. Primjera radi, evropski prosjek bolovanja je 6,5 dana godišnje, a za Federaciju BiH 25, odnosno u Kantonu Sarajevo taj prosjek iznosi 22 dana godišnje, što je četiri puta više bolovanja od prosjeka EU.

Preko 10 miliona KM za bolovanja

Prema podacima koje su Vijesti.ba dobile u Zavodu zdravstvenog osiguranja KS, u ovom je kantonu u prošloj godini otvoreno 5776 bolovanja u trajanju dužem od 42 dana, broj onih sa manjim brojem dana koji idu isključivo na teret poslodavaca je daleko veći. No i ovaj podatak dosta govori.

U 2023. godini je na ime refundacije naknade plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad, na teret zdravstvenog osiguranja izdvojeno 10.077.831 KM.

U ovoj godini je, u samo prvih pet mjeseci otvoreno 2551 bolovanje od 42 dana ili više. U 2024. godini, za prvih pet mjeseci, po osnovu refundacije troškova, ovo je poreske obveznike u KS koštalo 3.143.604 KM.

Trudnoća, bolovi u leđima, temperatura

Najviše bolovanja u prošloj godini otvoreno je i vođeno pod šifrom Z35, koja označava nadzor nad visokorizičnom trudnoćom. Dalje slijede M54 – Bol u leđima (dirzalgija), M51 – Druge bolesti intervertebralnog diska, O26 Druge bolesti u trudnoći, R42 vrtoglavica, I10 povišen pritisak, ali I F43 – akutna reakcija na stress te S93 povreda skočnog zgloba.

Ovdje je važno naglasiti da se poslodavci nerijetko susreću sa slučajevima gdje se bolovanja otvore na manje od 42 dana, da se radnici vrate na posao prije isteka 42 dana, a onda opet kroz nekoliko dana po istom osnovu odu na bolovanje.

Neadekvatan nadzor

Ljekari s kojima smo pričali, nezvanično su nam potvrdili da su brojne zloupotrebe, kako od strane onih koji idu na bolovanje, tako i od onih koji im ga potpisuju. Jer, kako nam kažu, rijetko će kolega ljekar iz komisije opovrgnuti mišljenje drugog kolege ljekara koji je napisao bolovanje. A ako se to i desi, tek onda dolazi do sudskog spora, što nije popularna opcija.

Kontrola se isključivo odnosi na pravilnu primjenu odredaba Pravilnika o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad osiguranika (Sl. novine FBiH br.3/17). Prema članu 22. (Nadzor nad radom izabranog doktora medicine, odnosno Ljekarske komisije) je propisano da “Nadzor nad radom izabranog doktora medicine, odnosno Ljekarske komisije, u pogledu izdavanja nalaza i ocjene o privremenoj spriječenosti za rad vrši direktor ugovorne zdravstvene ustanove, odnosno ovlašteno lice privatne prakse sa kojom zavod ima zaključen ugovor, kontrolori nadležnog kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja, kao i stručna tijela koja odredi upravni odbor zdravstvene ustanove”.

Prema članu 23. je propisano da “Nadzor nad osiguranikom za vrijeme privremene spriječenosti za rad odnosno za vrijeme korištenja prava na naknadu plaće vrši kontrolor kantonalnog zavoda osiguranja od prvog dana privremene spriječenosti za rad i pravno odnosno fizičko lice za vrijeme za koje ono isplaćuje naknadu plaće na teret svojih sredstava”.

Tu je i uloga Drugostepene ljekarske komisije.

Ova komisija se bavi privremenom spriječenošću za rad osiguranika sa područja KS. Privremenu spriječenost za rad Drugostepena ljekarska komisija ZZO KS utvrđuje na osnovu nalaza izabranog doktora medicine, odnosno Ljekarske komisije i medicinske dokumentacije (nalaza doktora specijaliste,otpusne liste, liste o povredi na radu, nalaza i mišljenja o profesionalnom oboljenju, nalaza i mišljenja nadležnog organa o kategorijama invalidnosti) kao i neposrednog pregleda osiguranika. Privremenu spriječenost za rad za prvih 42 dana spriječenosti za rad, utvrđuje izabrani doktor medicine. Privremenu spriječenost za rad preko 42 dana utvrđuje Prvostepena ljekarska komisija, imenovana od strane direktora zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zaštite, odnosno zavoda medicine rada, sa kojom nadležni kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja ima zaključen ugovor o pružanju zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.

Pravilnikom je definisan drugostepeni postupak. Na nalaz i ocjenu izabranog doktora medicine, odnosno Ljekarske komisije, kojim je odlučeno o pravu na privremenu spriječenost za rad, prigovor mogu uložiti osiguranik, pravno odnosno fizičko lice kod koga je osiguranik zaposlen i kontrolor nadležnog kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. Prigovor se ulaže Drugostepenoj ljekarskoj komisiji u roku od 48 sati od dostave ili saopštenja ocjene, nalaza i mišljenja o zdravstvenoj sposobnosti osiguranika, odnosno 48 sati od dostave ili saznanja odnosno saopćenja ocjene u Zavodu za zdravstveno osiguranje ili kod poslodavca. Prigovor se podnosi preko izabranog doktora medicine i ne odlaže izvršenje. O prigovoru rješava Drugostepena ljekarska komisija koju na prijedlog direktora, imenuje upravni odbor kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. Članovi Drugostepene ljekarske komisije se imenuju na period od četiri godine, sa mogućnošću ponovnog izbora. Nalaz i ocjena Drugostepene ljekarske komisije su konačni i protiv istih se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom, u slučaju da istim nisu zadovoljni osiguranik, pravno ili fizičko lice kod kojih je osiguranik zaposlen.

Digitalizacija i primjer Srbije

Slične probleme sa zloupotrebom bolovanja detektovali su i u Srbiji i to na primjeru iz Niša, gdje su strani investitori uočili da njihovi radnici previše izbivaju sa posla i da to uspijevaju pravdati.

Tamošnje Ministarstvo zdravlja odlučilo je pooštriti kontrole bolovanja i poraditi na transparentnosti uvođenjem sistema elektronskog bolovanja.

U cilju poboljšanja situacije pomogla bi i digitalizacija cijelog sistema.

“Digitalizacija i dobra statistika bi sigurno pomogli u ovom procesu. Kad pratite koji su to doktori koji daju bolovanja češće od ostalih, koji radnici ih koriste i koliko često, pa kada se to pogleda po firmama, branšama, uporede podaci iz javnog i privatnog sektora… Onda dobijete ozbiljnu statistiku, a ona je jedini temelj za donošenje kvalitetnih mjera. Ne kažem da mi već nemamo neke takve podatke, ali oni nisu potpuno relevantni i negdje se ne podudaraju. Treba nam pravi prikaz”, kaže nam predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, Adnan Smailbegović.

Izvor

Izdvojeno

Zanimljivosti

Jelena Karleuša je otputovala u Atinu, gdje je iznajmila vilu na obali mora u sklopu najluksuznijeg hotela s pet zvjezdica. Kako prenose srbijanski mediji,...

Magazin

Kćerka Zdravka Čolića, Una Čolić, nerijetko na društvenim mrežama objavi provokativnu fotografiju zbog koje njeni pratioci ne ostaju ravnodušni. Una je sada objavila fotografiju...

Sport

Skokovi u vodu “Bentbaša Cliff Diving” postali su prepoznatljiv brend Grada Sarajeva, a ove godine takmičenje je zakazano za nedjelju, 4. august.  “Uveliko traju...

Zanimljivosti

Pjevačica Lidija Bačić (38) ovoga ljeta radi punom parom. Čeka je niz koncerata diljem Hrvatske, a predah od pjevanja uzela je opuštajući se uz...