Novi izazov: Probajte živjeti bez smeća devet od deset dana

3

 

Čovjek prosječno proizvede oko 800 kilograma smeća godišnje. Većina toga završi na zajedničkom odlagalištu. Otpad nije jedino što zagađuje okoliš.

Svi slušamo o važnosti recikliranja, a goleme količine energije i resursa i dalje se crpe iz Zemlje kako bi se proizveo sav taj otpad koji završi na smetlištu, napominje Katie Patrick, autorica knjige “Detrash Your Life in 90 Days: Your Complete Guide to the Art of Zero Waste Living”. Život bez otpada drastično mijenja život nabolje.







– Izbacite otpad iz svojega doma i možete uštedjeti čak 10.000 dolara godišnje. Poboljšat ćete prehranu jer ćete prestati kupovati prerađene i konzervirane namirnice, a početi jesti svježe. Spriječit ćete da razne kemikalije uđu u vaš dom – kaže autorica koja već godinama živi bez otpada i dodaje kako je to pridonijelo njezinu emocionalnom blagostanju.

Shvatila je da je ljepota življenja u iskustvima koje proživljavamo, a ne u stvarima koje kupujemo. Autorica svoj život bez otpada vodi po pravilu 9 od 10.

 

– Ako devet od deset dana jedem svježu hranu, ne kupim ništa za jednokratnu upotrebu, vježbam i rano zaspim, to znači da sam uspjela – kaže.

Cilj je 800 kilograma smeća koje čovjek godišnje proizvede svesti na minimum i težiti tome da uopće ne stvarate smeće. – To je veliki korak pun odricanja i predanosti, no vidjet ćete koliko će vam taj pothvat zapravo biti zabavan – tvrdi. Zapitajte se možete li provesti jedan dan bez da dodirujete sve što će završiti u smeću.

– Pokušajte jedan dan, zatim drugi, pa treći… Bit ćete ispunjeni zadovoljstvom jer brinete o sebi i okolišu – savjetuje.






Kad idete po kavu za van, ponesite svoju šalicu. Zamislite koliko se papirnatih šalica i plastičnih poklopaca dnevno u svijetu baci samo za ispijanje usputne jutarnje kave.

– Osim što se sječe enormna količina stabala, troše se dizel i ugljen. Šalice za kavu rijetko sadrže reciklirani papir i jednokratne šalice završe na smetlištu – kaže autorica te dodaje kako reduciranje jednokratnog otpada možete primijeniti i kod izbjegavanja kupnje plastičnog pribora i vrećica.

Zamrzavajte hranu bez jednokratnih plastičnih vrećica. Pametno kupujte hranu i ne bacajte je. Od onoga što vam je preostalo u hladnjaku napravite domaću juhu ili varivo. Umjesto velikih trgovačkih lanaca, birajte hranu od lokalnih poljoprivrednika. Možete posaditi i vlastiti vrt ako imate prostora.

Na posao ponesite hranu od doma umjesto da naručujete iz restorana, jer takvi obroci najčešće dolaze u jednokratnim plastičnim ambalažama. Vrećice čaja zamijenite onima u listićima koji se koriste s cjedilom za višekratnu upotrebu.