Povežite se sa nama

Biznis

Nove cijene goriva u FBiH

Objavljeno

-

Dok su cijene sirove nafte na svjetskim tržištima porasle jučer nakon postepenog oporavka najvećih svjetskih ekonomija od krize izazvane koronavirusom, Ministarstvo trgovine Federacije Bosne i Hercegovine nije zaprimilo nova obavještenja od distributera nafte i naftnih derivata o poskupljenju maloprodajnih cijena goriva u Federaciji.

Potvrđeno je to u tom ministarstvu uz napomenu da je u nekoliko slučajeva jučer zabilježen pad cijena goriva u ovom bh. entitetu.

Prema obavještenjima o promjeni cijena i marži, koje su benzinske pumpe dostavile Federalnom ministarstvu trgovine, raspon maloprodajnih cijena naftnih derivata jučer u Federaciji BiH je sljedeći: Premium bezolovni benzin 95, BAS EN 228 – BMB 95 iznosi od 1,61 do 1,91 KM/litru, a DIZEL BAS EN 590 (10 ppm) iznosi od 1,61 do 1,91 KM/litru.

Trenutna prosječna maloprodajna cijena naftnih derivata u Federaciji BiH za Premium bezolovni benzin 95, BAS EN 228 – BMB 95 iznosi 1,83 KM/litru i za DIZEL BAS EN 590 (10 ppm) 1,80 KM/litru.

– U toku jučerašnjeg dana u eOPC aplikaciji ovog Ministarstva evidentirane su četiri nove obavijesti o promjeni cijena i marži i iste se odnose na sniženje cijena od 0,05 do 0,10 KM/litru”, istaknuli su iz Federalnog ministarstva trgovine.

Iz ovog ministarstva su napomenuli da sve informacije o cijenama naftnih derivata građani mogu saznati putem mobilne aplikacije Federalnog ministarstva trgovine FMT FBIH oil info, u kojoj su cijene poredane od najnižih do najviših.

Kada je u pitanju svijet, na londonskom tržištu, na primjer, cijena barela porasla je za 0,6 posto u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila 43,62 dolara.

Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 1,7 posto višoj cijeni, na 41,29 dolara.

Rast cijena nafte izazvalo je i slabljenje dolara, što obično potiče kupovinu roba izraženih u dolarima, poput nafte, jer postaju jeftinije za vlasnike drugih valuta.

Nakon što su u aprilu ove godine zbog krize izazvane pandemijom pale više od 30 posto i dostigle najniži nivo u posljednje dvije decenije, cijene nafte posljednjih mjeseci počele su rasti, zahvaljujući prije svega značajnim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najvećim svjetskim ekonomijama, što je dovelo do obnavljanja ekonomskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.

Globalna potrošnja nafte i dalje je na niskom nivou uslijed porasta broja slučajeva COVID-19 u svijetu.

Tenzije između SAD-a i Kine dodatno su eskalirale nakon što je američka administracija 22. jula naredila zatvaranje kineske diplomatske misije u Houstonu, u saveznoj državi Teksas, da bi potom Kina naredila SAD-u da zatvori svoj Generalni konzulat u gradu Chengduu,

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Oglašavanje

Biznis

Taksimetar na ivici egzistencije

Objavljeno

-

Od

Taksi prevoz u BiH radi na ivici egzistencije, tvrde taksisti i ističu da turista i dijaspore nema u BiH tokom ovog perioda, te da su to samo neki od razloga zbog čega sad u prosjeku rade na 40 odsto kapaciteta posla koji su imali prije pojave pandemije virusa korona.

Sretko Gorančić, član Taksi udruženja “Semberija” iz Bijeljine, rekao je da je taksistima posao drastično opao tokom pandemije.

“Polovinom marta i aprila je posao maltene stao: bilo je svega 10 odsto vožnji u odnosu na raniji period. Stanje u maju se malo popravilo, međutim zbog svega građani su isprepadani pa nemamo mušterija”, rekao je Gorančić za “Nezavisne”.

Kako on kaže, po njegovoj slobodnoj procjeni sad imaju 40 odsto posla od ukupnog kojeg su imali prije početka pandemije.

“Mi smo na ivici egzistencije te je pitanje šta dalje – da li odjavljivati djelatnosti, da li ostati i raditi, jer neki taksisti već odjavljuju svoje djelatnosti”, rekao je Gorančić.

Naglasio je da u ovom periodu nema dijaspore koja dolazi u BiH tokom godišnjih odmora.

“Za razliku od ranijeg perioda, nikoga više ne dovozimo i odvozimo na aerodrom. Putnici su nam oni koji imaju obavezu da rade a nemaju prevoz do posla, oni koji idu po penziju ili kod doktora i niko više. Što bi se reklo – taksijem se vozi samo onaj ko mora”, kaže Gorančić.

On je istakao da noćnih vožnji skoro da nema jer ne rade klubovi, nego lokali i to do 23 sata, pa tako nema ni mladih da se voze taksijem.

Dodao je da promjene cijene vožnje još neće biti jer, kako kaže, taksijem se vozi običan narod koji se takođe nalazi u novčanoj krizi koju je izazvala korona.

Dragan Purišić, predsjednik Udruženja “Banjalučki taksi”, rekao je da je obim posla drastično opao i da je ova godina za taksiste propala.

“Pojavom virusa naš posao je skroz opao. Još nema kretanja u velikoj mjeri, nema putovanja, noćni klubovi ne rade. Posla noću i nema, poslije 19 sati rijetkost je da se neko vozi taksijem”, kaže Purišić.

On je pojasnio da turista u gradu nema, ali da nema ni ljudi iz inostranstva koji su dolazili ovdje na godišnje odmore, pa je i to smanjilo broj putnika u vozilima.

“Ranije su se najviše mladi ljudi vozili taksijem, a danas su to uglavnom starije populacije – penzioneri i povremeno radnici. Mjere u taksijima se poštuju”, kaže Purišić.

U prijedorskom “Hit Taxiju” kažu da je za vrijeme policijskog časa posla bilo manje za 90 odsto u odnosu na period prije pandemije virusa korona.

“I sada je stanje loše, vozi se otprilike 30-40 odsto u odnosu na raniji period. Nema turista u gradu, ni ljudi koji inače žive u zapadnoj Evropi. Lokali nam se zatvaraju u 23 sata i do šest-sedam ujutru posla nema, rijetkost je da se zatraži vožnju u tom periodu”, kažu u “Hit Taxiju”.

Uticaj virusa korona na taksi vožnje u Tuzli je varijabilan, tvrdi Neim Husić, koji ističe da je ova kriza pogodila i ovaj sektor.

“Uticaj ovog virusa je varijabilan: danas imate jako dobar radni dan, a sutra niko ne sjedne u taksi. Petak je dan u Tuzli kada svi negdje žure i uglavnom je gužva, međutim slabo se ljudi voze taksijem, pa kao da je nedjelja za taksiste. Promet je dosta pao i mislim da neće više ništa biti isto kao ranije”, smatra Husić.

On kaže da usputnih putnika koji sjedaju u taksi više nema, nego da su ostali samo oni koji zovu po pozivu, ali u dosta manjem broju.

“Nema priliva turista u Tuzli. Stan na dan u Tuzli tokom ranijih godina nije se mogao naći, a sada je skoro sve slobodno”, kaže Husić.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Biznis

Korona smanjila potražnju za sezoncima iz BiH na jadranskoj obali

Objavljeno

-

Od

Potražnja za sezonskim radnicima u doba pandemije virusa korona naglo je pala, kako za BiH tako i za inostranstvo, kažu sa portala za zapošljavanje MojPosao.ba, prema čijoj je procjeni ta potražnja manja za 90 odsto u odnosu na ranije godine.

Kako kaže Nermana Ajanović Hajdarpašić sa ovog portala, imali su oglase iz domena građevinarstva, ali i ugostiteljstva za lokacije unutar BiH.

“Najtraženiji su bili sezonski građevinski radnici, kako za lokalno, tako i za inostrano tržište”, rekla je Ajanović Hajdarpašićeva.

Istakla je da su, kada su u pitanju sezonski poslovi na Jadranu, manji broj oglasa za sezonske poslove, takođe iz ugostiteljstva i građevinarstva, imali sredinom marta do početka aprila.

“Potražnja za sezonskim radnicima na Jadranu naglo je obustavljena usred mjera donesenih za prekogranična putovanja. Sa druge strane, ugostitelji koji rade na bh. dijelu Jadrana popunili su radna mjesta radnicima koji bi inače radili u Hrvatskoj, tako da nisu iskazali dodatne potrebe za sezonskim radnicima”, pojasnila je Ajanović Hajdarpašićeva.

Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS, kaže da nisu primijetili nikakav zastoj u radovima u građevinarstvu, niti bilo kakav problem u radovima koji su počeli prije pandemije.

“Radovi se nastavljaju i dalje. To su planirane izgradnje, tako da tu nikakvih problema nema. U dijelu građevine gdje je formiran sindikat postoji veoma mala potreba za sezonskim radnicima, jer su to uglavnom firme koje imaju stalno zaposlene radnike, gdje se u principu samo vrši preraspodjela radnog vremena, u zavisnosti da li je to zima ili ljeto”, kaže Vrabičićeva i dodaje da ne zna kakvo je stanje u građevinskim firmama koje nisu dio sindikata.

S obzirom na cjelokupnu situaciju koja traje skoro već pola godine, kako kaže Vrabičićeva, ljudima je važno da zadrže svoj posao te pretpostavlja da je generalno u skoro svim djelatnostima došlo do smanjenja potražnje za sezonskim radnicima.

Sezonski radnici potrebni su poljoprivrednicima, kaže Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, te ističe da ove poslove u voćarstvu obično radi starija populacija i penzioneri.

“Zbog mjera koje smo imali u ranijem periodu i ograničenog kretanja ti ljudi su morali napustiti sezonske poslove. Sada se bojimo, ako bi došlo do pojačavanja nekih mjera, da bismo imali probleme u berbi. Berba nije rezidba, rezidba se može raditi cijele godine, ali berba je ograničena rokovima i bojim se da ćemo tu imati problema, mada imamo dobro interesovanje sezonaca, bar putem telefona”, rekao je Dojčinović.

Kaže da postoji dosta ljudi koji su se zbog gubitka posla vratili iz inostranstva te on računa da će mnogi od tih ljudi prihvatiti sezonske poslove tokom berbe.

“Računamo na njihovu podršku, ali ostalo je dosta radnika i kod nas bez posla, imamo i umanjen rod, pa računamo da ćemo uspjeti završiti berbu u optimalnom roku”, rekao je Dojčinović i dodao da berbe kruške traje od od 5. do 15. avgusta, a puna berba jabuka od 15. septembra do prvog novembra. On kaže da mladih ljudi u sezonskim poslovima u voćnjacima i poljoprivredi skoro da nema te dodaje da je satnica sezoncima četiri KM.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Najčitanije