Povežite se sa nama

Stranke

Novalićev korona zakon je propao

Objavljeno

-

Projekt je to Vlade Federacije BiH, prije svega premijera Fadila Novalić, koji je trebao spasiti ekonomiju, zadržati broj zaposlenih, povećati javnu potrošnju…

Novalić je prije nekoliko mjeseci taj zakon najavljivao kao epski, koji će spasiti sve i koji još nije viđen u Evropi.

“Zahvaljujući ovome Zakonu, aktivirat ćemo potencijal od oko milijardu maraka za podršku privredi. Samo kroz Stabilizacijski fond ubrizgat ćemo u realni sektor i socijalne fondove oko 500 miliona KM. Kroz Garantni fond, u koji smo položili 100 miliona, aktivirat ćemo kreditni potencijal za ekonomiju koji će sezati do 500 miliona. Svim radnicima svih ugroženih firmi platit ćemo doprinose, osigurati zdravstveno i neprekinut radni staž”, kazao je tad Novalić.

Novac ide na regrese i ostale uhljebarine

Taj Stabilizacijiski fond o kojem je Novalić govorio trebao je biti podijeljen za 3 mjeseca. Međutim, nije. Taj Stabilizacijiski fond trebao je biti ozbiljan finansijska injekcija privredi – nije. Trebao je spasiti brojna radna mjesta – nije… Razloga je nekoliko – prije svega nakaradni kriteriji koji su određeni, inertnost i nesposobnost vlasti ali i bahata i bezobrazna javna potrošnja – prije svega nesuvisle naknade i plaće koje se budžetskih uhljebima idalje daju.

Da je korona zakon faktički propao potvrdio nam je Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca koji je bio od početka uključen u pregovore s Vladom kada se zakon pravio.

“Čim je usvojen znalo se da će tako biti. Odmah se znalo da će imati simbolične efekte. Vlada je davala neke doprinose na minimalnu plaću, što je malo, i kriteriji da u zakon mogu ući samo oni kojima je promet pao 20 posto…Mi smo tražili da se ti kriteriji prošire, ali nije bilo sluha i dosta firmi nije uspjelo ući”, kaže Smailbegović.

Stabilizacijskim fondom bilo je predviđeno da se kompanijama podijeli oko 480 miliona maraka. Podijeljena je mizerna cifra.

“Za tri mjeseca je podijeljeno 90 miliona KM. A u budžetu je za tu namjenu bilo 480 miliona KM. To nije ono što smo očekivali. Mi smo i sad ponovo tražili da to se produži rok, da ide do kraja godine, ali Vlada to nije prihvatila”, ističe šef Udruženja poslodavaca.

On dalje navodi kako su mnoge grane izuzetno ugrožene poptu turizma i svega što je vezano za turizam.

“Vlada sad tu najavljuje neku pomoć, ali to je malo”.

Šta je s novcem od MMF-a?

“Ma to će završiti u budžetu, otići će na regrese i slične stvari. Isto vam je i sa kantonima. I oni su podijelili regres od 6 miliona, a privredi su dali možda isto toliko. Niko ne vodi računa o tome kako će se prihodi vratiti. Oni će se opet zadužiti da mogu regres isplatiti.”

A raste broj nezaposlenih?

“Pa vidite sad da se svaki mjesec povećava broj nezaposlenih. Kako će neko davati plaću radniku ako mu je smanjen prihod od 40 posto? Ne može. Vi ste na početku imali talas otkaza i onda se to vratilo malo kada je sve otvoreno. Međutim, sad opet pada, jer nema prihoda”, ističe Smailbegović.

Ima još i tzv. Garantni fond?

“E to još čekamo. To će ići preko Razvojen banke, ali ni od toga se ne očekuje previše”.

Ni zastupnici u Parlamentu FBiH nisu iznenađeni propašću Korona-zakona.

Irfan Čengić (SDP) podsjetio je da su zastupnici stranaka koje čine vlast prilikom usvajanja korona zakona govorili “”bolje loš nego nikakav zakon”.

“Vrijeme ih je demantiralo.”

“Tada smo imali desetine amandmana SDP-a, a ukupno je bilo preko 100 amandmana na zakon od 14 članova, što je bio pokazatelj koliko je to loš zakon. Međutim kada je već usvojen takav loš zakon, problem je što se on neimplementira adekvatno, te isplate poticaja kasne.

Ranije sam upozoravao da Vlada FBiH isplaćuje poticaje firmama sa sjedistem u FBiH ili stranim firmama koje imaju predstavništvo u FBiH, ali ne želi pomoći radnicima čije je sjedište firme u RS-u. Država BiH je jedinstven ekonomski prostor ali tako to Vlada FBiH ne gleda, sa druge strane RS poštuje firme čije je sjediste u FBiH i isplaćuje subvencije”, navodi Čengić.

Postoje i čitave grane koje zakon nije tretirao, kako to komentirate?

“Turizam u FBiH je na koljenima, a on uopšte nije tretiran Korona-zakonom. Još gora situacija je sa kantonalnim Korona zakonima, koji predviđaju pomoć za kladionice ali ne i za hotele i zanatlije. Vlada FBiH je obećavala i drugi paket mjera, ali zapravo je otišla na godišnji odmor. SDP je predložio “korona 2″ zakona ali on još nije razmatran.

Vrhunac licemjera je odnos vlasti u FBiH kada je riječ o stanju nesreće. Naime za privrednike i radnike je ukinuto stanje nesreće, a za parlamentarce važi stanje nesreće kako bi mogli ostvarivati privilegije”, zaključio je Čengić.

Elzina Pirić (PDA) kaže da je propast nakaradnog rješenje bilo očekivano.

“Prvo je kasnilo donošenje tog zakona zbog neodgovornosti Vlade FBiH. Zakon je imao 20 članova, a amandmana je bilo duplo više. Ja poznajem ogroman broj privrednika iz Tuzlanskog kantona koji su se namučili da prikupe ogromnu dokumentaciju da bi predali aplikaciju za dobivanje pomoći. I dobili su odbijenicu. Vlada je tu prodavala maglu”, navodi Pirić.

A šta će biti s ostatkom novca?

“Parlament FBiH od Vlade nije dobio nikakvu informaciju. Mi nemamo zvanično koliko je novca ostao, ali ćemo to tražiti. Mi moramo znati efekte toga. Sad se privrednici sami spašavaju, dok je osjećaj takav da Vlada FBiH uopće ne postoji”, zaključuje Pirić.

Foteljaški komoditet i komformizam

Zastupnik Adis Arapović (SBB) kaže da je očigledno da je maksimum do kojeg je Vada mogla dobaciti bilo kreiranje i donosenje tzv. Korona zakona i rebansiranog budžeta za 2020.

“Vlada je rebalansom budzeta, zaduživanjem kod MMF-a i drugih kreditora, te unutrašnjim zaduživanjem preko obveznica i trezorskih zapisa potpuno stabilizirala budžet, što je kratkoročno gašenje požara stotinama miliona tuđeg novca, ali na duže staze ogroman ekonomski problem, koji će nas gušiti narednih pet godina”, kaže Arapović.

Već sad nam pada broj zaposlenih, i to će se odraziti?

“Vlada pokazuje nerazumno odugovlačenje, neodgovoran i neadekvatan odgovor na pad ekonomske aktivnosti, gubitak preko 20 hiljada radnih mjesta, i kolaps turističke, ugostiteljske, kulturne, transportne i nekih drugih industrija. Time su prevareni i radnici, koji nisu dobili obećane minimalne plate i doprinose, pa time i zdravstveno osiguranje i barem osnovnu egzistenciju, ali i poslodavci jer tzv. garancijski fond u Razvojnoj banci zamišljen kao velika finansijska infuzija privredi još ne daje rezultate”, navodi on.

Čini se da se Vlada i ne trudi?

“Kadrovski desetkovana spletom okolnosti i opterećena korupcijskom aferom, uz foteljaški komoditet i komformizam zbog političke krize, većina ljudi na visokim pozicijama u izvršnoj vlasti ustvari nema nikakav interes da uradi više. Ova Vladina letargija se mora prekinuti, Vlada mora biti proaktivnija i konačno aktivirati sve raspoložive finansijske resurse da podstakne proizvodnju i potrošnju, otvaranje novih radnih mjesta, ekonomski optimizam i spas privrede. U suprotnom, slijedi nam nastavak recesije, spirala zaduživanja i kolaps koji može uništiti i ekonomiju i državu”, zaključio je Arapović.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Oglašavanje

Stranke

Moraju vratiti mandate: Dva ministra i četiri zastupnika isključena iz HDZ-a BiH

Objavljeno

-

Od

Povjerenstvo za Općinski odbor HDZ BiH u Tomislavgradu, imenovano Odlukom Predsjedništva HDZ BiH 14. kolovoza 2020. godine, na devetoj sjednici održanoj 18. rujna 2020. godine u Tomislavgradu, radi teže povrede obveza člana HDZ BiH propisane Statutom HDZ BIH donijelo je Odluku o bezuvjetnom isključenju članova stranke.

Od isključenih članova, sukladno odredbama Statuta HDZ BiH, zatraženo je obvezno vraćanje mandata stranci HDZ BiH, sljedećih dužnosnika, zastupnika i izaslanika:

  1. Stipan Šarac, zastupnik u Skupštini Hercegbosanske županije, izaslanik u Parlamentu Federacije BiH-dom naroda i ministar financija u Vladi HBŽ.
  2. Petar Galić, zastupnik u Parlamentu FBiH-zastupnički dom i ministar znanosti, prosvjete, kulture i športa u Vladi HBŽ.
  3. Ante Baković, zastupnik u Skupštini HBŽ.
  4. Anita Batarilo, zastupnik u Skupštini HBŽ.
  5. Mladen Šarić, zastupnik u Skupštini HBŽ.
  6. Ivan Tomić, zastupnik u Skupštini HBŽ.

Kako se navodi u priopćenju za javnost, ovim mjerama HDZ BiH nastoji spriječiti daljnje štete po pitanju ugleda, vjerodostojnosti, dosljednosti, legitimnog predstavljanja i zastupanja HDZ-a BiH.

”Također, radi spriječavanja zlouporabe obveza dužnosnika, zastupnika i izaslanika, a u skladu sa Statutom HDZ BiH, obvezno je i neodložno vraćanje dužnosti i mandata, jer su na izborima ostvareni pod okriljem HDZ BiH. Naravno, osim statutarne – zakonske, vraćanje mandata je i legitimna i moralna obveza”, istaknuto je.

Podsjetimo, početnom rujna u Tomislavgradu službeno je utemeljen Općinski odbor Hrvatskoga nacionalnog pomaka (HNP). Osim jednoga člana, čine ga svi ostali dojučerašnji članovi OO HDZ BiH Tomislavgrad (25), donedavni članovi Mladeži i Zajednice žena HDZ-a BiH Tomislavgrad koji su jedinstveno stali uz isključene članove HDZ-a BiH Tomislavgrad (Ivan Vukadin, Robert Bagarić, Ante Tadić).

Za v.d. predsjednika općinskoga odbora jednoglasno je izabran Ivan Vukadin, a nakon lokalnih izbora bit će provedeni i unutarstranački izbori.

Uz OO HNP-a, između ostalih, stalo je i spomenutih šest dojučerašnjih članova HDZ-a BiH od kojih se traži vraćanje mandata.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Stranke

Larson preuzima slučaj Nadin

Objavljeno

-

Od

Amina i Denis Smajlović, roditelji djevojčice Nadin Smajlović, kojoj je uskraćeno liječenje na KCUS-u, danas su primljeni u Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom.

Ovu informaciju za Raport je potvrdila porodica Smajlović. Kako su nam kazali, oni su inspektorima ovog Ureda predali svu dokumentaciju vezanu za ovaj slučaj.

“Ispričali smo šta se desilo našoj porodici i predali svu dokumentaciju koju imamo. Sve to će biti prevedeno i proslijeđeno savjetniku Ureda Ericu Larsonu”, rekla nam je Amina Smajlović.

Prema informacijama Raporta, slučaj je već uzet u proceduru.

Slučaj 13-godišnje djevojčice Nadin Smajlović kojoj je, prema navodima roditelja, uskraćeno liječenje na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu izaziva veliku pažnju javnosti.

Djevočica Nadin primljena je na KCUS s zdravstvenim problemima. Nakon što je utvrđeno da KCUS ne može dati potrebnu terapiju djevojčici, roditelji su tražili premještanje, što su izu KCUS-a odbili i nisu potpisali otpusno pismo.

KCUS je ove navode demantirao, tvrdeći da nikad nikome nisu uskratili liječenje.

Ombudsmeni BiH su zaključili da u konkretnom predmetu postoje određeni procesni propusti u kojem su ugrožana prava pacijenta.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo otvorilo je predmet po ovom pitanju, saslušana je majka Amina koja je predala i brojnu dokumentaciju kao dokaz da su ljekari na KCUS-u odbili liječiti njenu kćerku. Međutim, još nema tužilačke odluke.

Zbog slučaja Nadin, pred Ljekarskom komorom KS pokrenut je postupak oduzimanja licence prof. dr. Ismetu Gavrankapetanoviću zbog njegove izjave da je pravo na liječenje djeteta svetinja.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Najčitanije