Connect with us

Vijesti

Nova sramna izjava Milanovića: Komšić je u UN-u predstavljao sebe, opasan je i radi štetu BiH

Objavljeno

na

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović danas je ponovo govorio o Bosni i Hercegovini te prokomentarisao zamjerke zbog izjave da se smatra “predsjednikom Hrvata u BiH”, a za Željka Komšića poručio da je opasan za BiH.

“Kolinda Grabar-Kitarović je bila predsjednica Hrvata u BiH. Ako želite potjerati Hrvatsku iz BiH, onda ćete uzimati ta temeljna ustavna prava i optuživati one koji se bore za temeljni red. Bi li se narod i njegovi predstavnici postavili tako da se ne dira u njihova prava? Ne bi, gledali bi prema Hrvatskoj. Što više Hrvati inzistiraju na svom pravu, zaključio bih da žele ostati. Postulat Daytona je da svaki narod bira svoje predstavnike, za ugradbene mjere nema mjesta. Netko je devedesetih bio ratni huškač, ali nisam rekao da je netko četnik”, kazao je.
Zoran Milanović je zatim dao izjavu koja je identična mišljenju koje ima član Predsjedništva BiH Milorad Dodik (SNSD).
“Komšić je predstavljao sebe u UN-u. Znam ga dugo, opasan je i radi štetu BiH. Ako želiš dobro svojoj zemlji daj im, brate, da biraju svoje ljude. Istina uvijek ne pobjeđuje, ali ima velike šanse”, kazao je Milanović.
Interesantno, prije dva dana hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je kako se ne slaže sa izjavom predsjednika Milanovića da je on predsjednik Hrvata u BiH.
Plenković je na upit novinara da pojasni Milanovićeve izjave u kojima tvrdi da je on predsjednik i Hrvata u BiH, rekao da ne zna da li je to bila reakcija na ranije izjave predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika.
“Ne znam radi li se o nekakvim reakcijama ili ne, ja nisam bio u New Yorku. Ono što mogu reći na to sve je da Bosna i Hercegovina ima svoje institucije, a Hrvatska svoje”, kazao je Plenković.
Klix
Oglašavanje

Vijesti

Prije 18 godina preminuo je prvi predsjednik BiH Alija Izetbegović

Objavljeno

na

Od

Prošlo je 18 godina od smrti Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine.

Alija Izetbegović rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Pripada uglednoj begovskoj porodici koja je živjela u Beogradu, a koja se još 1868. godine preselila u Bosanski Šamac. Već u drugoj godini Izetbegovićevog života, njegov otac Mustafa, koji se bavio trgovinom i bankarstvom, odlučio se na selidbu u Sarajevo. U Sarajevu je završio osnovnu školu i gimnaziju.

Zbog pripadnosti organizaciji ”Mladi muslimani” Alija Izetbegović je uhapšen 1946. godine te osuđen na trogodišnju zatvorsku kaznu. Iz zatvora je izašao 1949. godine.

Nakon što je poslije trogodišnjeg studiranja napustio agronomiju, Izetbegović je upisao Pravni fakultet u Sarajevu, kojeg je uspješno završio u roku od dvije godine. Od 1950. do 1960. godine radio je kao rukovodilac gradilišta, a od 1960. do 1982. godine, kao pravni savjetnik u brojnim sarajevskim firmama.

U proljeće 1983. godine je uhapšen i u ljeto iste godine u montiranom ”Sarajevskom procesu” osuđen na 14. godina zatvora. U zatvoru je proveo šest godina.

Po izlasku iz zatvora Izetbegović je 1990. godine sa grupom istomišljenika formirao je Stranku demokratske akcije (SDA), koja je na slobodnim izborima osvojila najviše glasova i kasnije će odigrati ključnu ulogu u odbrani BiH od agresije. Na čelu države i SDA bio je u više mandata.

Odluku o povlačenju iz Predsjedništva BiH saopćio je 6. juna 2000. godine. Najavio je da će se povući po isteku funkcije predsjedavajućeg Predsjedništva BiH 12. oktobra iste godine. Također, odbio se kandidirati na Trećem kongresu SDA 2001. godine, te je proglašen počasnim predsjednikom SDA.

Izetbegović je autor većeg broja publicističkih radova i studija, te knjiga “Islam između istoka i zapada”, “Problemi islamskog preporoda” i “Islamska deklaracija”.

Ove knjige prevedene su na nekoliko jezika i objavljene u više zemalja. Godine 1999. objavio je knjigu “Moj bijeg u slobodu”, a 2000. godine knjigu “Sjećanja” (autobiografski zapis). Godinu nakon njegove smrti, 2004., objavljena su sabrana djela Alije Izetbegovića u 10 tomova.

Dobitnik je niza priznanja i nagrada kao što su Nagrada kralja Fejsala, medalje Centra za demokratiju iz Washingtona, a najutjecajniji španski list, madridski “El Mundo” izabrao je Aliju Izetbegovića 1995. za ličnost godine u svijetu.

Alija Izetbegović je umro 19. oktobra 2003. godine, a ukopan je na šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu. Njegovoj dženazi prisustvovalo je oko 150.000 ljudi iz cijele BiH i inostranstva, a telegrami saučešća su pristigli iz oko 100 zemalja.

Nastavite čitati

Vijesti

Hoće li nova vlast u Njemačkoj omogućiti dvojno državljanstvo?

Objavljeno

na

Od

Milioni ljudi u Njemačkoj, među njima mnogi državljani BiH, moraju da biraju – ili državljanstvo koje već imaju, ili njemačko. Po svemu sudeći, iduća Vlada bi mogla da omogući dvojno državljanstvo za sve, piše Deutsche Welle.

„Mladi ljudi od 18 godina ne mogu da razumiju što po pitanju dvojnog državljanstva još imamo pravila koja su relikt prošlog vremena“, rekla je košefica njemačkih Zelenih Analena Berbok u ponedjeljak (18. oktobar) za Dojčlandfunk.

Ona je u tom razgovoru potvrdila da će Socijaldemokrate, Zeleni i Liberali u predstojećim pregovorima o koalicionoj Vladi pokušati da utabaju put za modernizaciju Njemačke. To je novi znak da bi iduća vlast mogla da omogući dvojno državljanstvo, o čemu je i ranije bilo riječi.

U jeku pregovora o takozvanoj semafor koaliciji – nazvanoj prema bojama tri partije – u fokusu su pitanja poreza, povećanja minimalne plate i borbe protiv klimatskih promjena. Ali, kako je pisao Vestdojče algemajne cajtung, sa tom koalicijom došao bi i niz promjena u društvu. O njima se manje debatuje jer se tu tri stranke u principu slažu oko svega.

„Mladi bi sticali pravo glasa već sa 16 godina, konzumiranje kanabisa bilo bi djelimično legalizovano, a dvojno državljanstvo načelno moguće“, piše list.

U preliminarnom papiru, koji su stranke utanačile u petak, a koji sada treba da bude produbljen koalicionim pregovorima, stoji da se zalažu za „moderni koncept državljanstva“.

Osim toga: „Oni koji su dobro integrisani u Njemačkoj i sami se izdržavaju, treba da brže dobijaju pravno sigurni boravišni status.“

Sada je u Njemačkoj dvojno državljanstvo načelno zabranjeno – osim ukoliko se radi o državljanima neke druge članice EU ili Švajcarcima. U prevodu, može se istovremeno imati njemački i hrvatski pasoš, ali ne može njemački i srpski.

Za milione migranata i njihove djece to znači da, kad ispune uslove za dobijanje njemačkog državljanstva, moraju da odluče da li će postati državljani nove domovine ili zadržati svoje staro državljanstvo.

Dvojno državljanstvo dobija se i u posebnim slučajevima pa ga tako recimo dobijaju Marokanci jer njima u Maroku prijete teške posljedice ukoliko se odreknu državljanstva. Takođe, djeca rođena u Njemačkoj mogu da imaju privremeno dvojno državljanstvo, ali se, kad navrše 18 godina, i oni moraju odlučiti za jedno.

Trenutno se u Njemačkoj poslije pet godina kontinuiranog boravka i rada može podnijeti zahtjev za stalnu boravišnu dozvolu, dok je zahtjev za državljanstvo moguć poslije osam godina. Tada se polaže i test poznavanja njemačkog pravnog sistema, kulture i istorije.

Državljanstvo Njemačke donosi njenim (novim) građanima pravo glasa na svim nivoima, praktično doživotnu dozvolu boravka, mogućnost da se zaposle u statusu državnih službenika kao i bezvizna putovanja u 191 državu ili teritoriju na svijetu. To čini njemački pasoš trećim najjačim na svijetu, poslije Japana i Singapura.

Među njemačkim građanima koji imaju još jedan pasoš najviše je Poljaka (344.000). Građana Bosne i Hercegovine tu ima oko 80.000. U Njemačkoj inače živi oko 240.000 bh građana.

 

Fokus

Nastavite čitati

Najčitanije