Povežite se sa nama

Biznis

Njemački poslodavci u panici: Trebaju nam radnici sa zapadnog Balkana

Objavljeno

-

Njemački poslodavci upozorili su Vladu te zemlje da bez više useljavanja radnika sa zapadnog Balkana firme u toj zemlji neće moći naći adekvatnu radnu snagu. Naime, kako pišu njemački mediji, Herman Šulte Hiltrop, predsjednik ogranka za građevinstvo Njemačkog udruženja poslodavaca, upozorio je da će u narednih nekoliko godina 150.000 radnika u građevinstvu otići u penziju, a da je sve teže naći adekvatno obrazovanu i osposobljenu zamjenu.

On kaže da poslodavci pozdravljaju produženje pravila za zapadni Balkan, koje će omogućiti produženje važenja izdavanja radnih viza za nekvalifikovanu radnu snagu, ali kritikuje što je postavljena kvota od 25.000 radnika godišnje.

“Ako izgubimo 50.000 radnika godišnje, koliko smo do sada dobijali zahvaljujući ovom pravilu, situacija će se ozbiljno pogoršati. Od 2021. godine možemo računati na potpunu obustavu u pojedinim branšama poput izgradnje kuća. Za pohvalu je što se govori o nacrtu novog zakona koji će pravilo produžiti, ali ne možemo da shvatimo zašto se taj broj ograničava na 25.000, a u dijelu Unije (CDU) spominju čak ograničenje od 15.000. Radi se o poslovima za koje je kod nas nemoguće naći kvalifikovane radnike”, kaže on.

U petak smo pokušali stupiti u kontakt s Njemačkim udruženjem poslodavaca, ali su nam rekli da smo im postavili kratak rok za odgovore, zbog čega nam nisu mogli dostaviti svoj stav na ovu temu.

Šulte Hiltrop je rekao da nisu opravdani strahovi da će radnici sa zapadnog Balkana opteretiti njemački socijalni sistem ili uzeti radna mjesta njemačkim radnicima, ukazujući na studiju Njemačkog ministarstva za rad koja je pokazala da u dosadašnjoj primjeni pravila nije bilo negativnih posljedica, već da se mjera pokazala potpuno opravdanom.

Suprotno opštem uvjerenju da će korona kriza smanjiti potrebu za radnicima iz inostranstva, ugledni njemački privredni dnevnik “Handelsblatt” piše da se poslodavci žale na to da im radnici sa Balkana trebaju, ali da ih ne mogu dobiti zbog restrikcija u vezi s koronom. “Handelsblatt” piše da je najkritičnije stanje u oblasti građevine, medicinskog osoblja ili softvera.

U “Handelsblattu” citiraju da je od 2009. do danas čak trećina njemačkog bruto domaćeg proizvoda ostvarena zahvaljujući uvezenoj radnoj snazi.

“Handelsblatt” je u svom tekstu ekskluzivno objavio studiju koja pokazuje da će stimulans koji će uslijediti kako bi se pomoglo njemačkoj privredi pokazati pozitivan rezultat, ali da je uslov uvoz radne snage.

Holger Švaneke, generalni sekretar Udruženja njemačkih zanatlija, kaže da će potreba za zanatlijama ostati velika bez obzira na pandemiju korone. On kaže da je u februaru objavljena studija koja je pokazala da je upražnjeno 250.000 radnih mjesta u Njemačkoj jer poslodavci ne mogu naći kvalifikovane radnike.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Oglašavanje

Biznis

Vlasnik “Violete” Ćorluka ulaže 20 milijuna maraka u čapljinsku “Lastu” (FOTO)

Objavljeno

-

Od

Nadaleko poznata tvornicu keksa i vafla “Lasta” Čapljina očekuje novi početak, te će Cvijet Hercegovine uskoro ponovno mirisati na kekse i vafle.

Nakon brojnih štrajkova proteklih godina, zatvaranja i stečaja, tvornicu je kupio Petar Ćorluka, vlasnik “Violete” u koju će ove godine uložiti punih 20 milijuna KM.

Da sve ide svojim tijekom lako se primijeti pogledom na tvornicu koja se već može pohvaliti novim, potpuno obnovljenim krovom, a završen je i veći dio nove fasade.

O tijeku radova i trenutnoj situacije danas se upoznao i gradonačelnik grada Čapljine Smiljan Vidić na sastanku s Ćorlukom.

Vlasnik 'Violete' Ćorluka ulaže 20 milijuna maraka u čapljinsku 'Lastu' (FOTO)

Ćorluka je istaknuo kako se trenutno rade završni fasadni radovi, te su u narednom razdoblju nastavljaju radovi na podovima i instalacijama. Planirano je da građevinski radovi budu gotovi do kraja godine nakon čega slijedi instalacija tehnologije i probna proizvodna.

Da bi Lasta ponovno postala konkurentna na tržištu, iznimno je bitna najsuvremenija tehnologija i najkvalitetnije sirovine te se u tome pravcu, uz vrhunske stručnjake, želi i započeti proizvodnja.

U sklopu sastanka izaslanstvo grada Čapljine obišlo je i proizvodne pogone Violete, kako bi dobili najbolju sliku ozbiljnosti kojom ovaj čuveni gospodarstvenik planira pokrenuti proizvodnju u Lasti.

Violeta trenutno zapošljava 1220 radnika, a o planovima Laste, Ćorluka je istaknuo kako mu je glavni cilj vratiti prvobitan brend Laste koji će biti prepoznatljiv široj regiji, van granica naše države te proizvodni pogon oformiti u tri smjene.

Ćorluka je dodao kako je posebno zadovoljan suradnjom sa Gradskom upravom Čapljine na čelu s Vidićem jer do sada nije bilo nikakvih problema i sve je išlo prema planu, što je uvelike olakšalo investiciju u čapljinsku Lastu.

Zaključci gradonačelnika Vidića bili su svakako puna podrška Ćorluki kako u administraciji tako i u ljudstvu, istaknuvši kako su sve relevantne službe na usluzi.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Biznis

Smilje ne miriše na zaradu kao ranije

Objavljeno

-

Od

Zbog nagle ekspanzije i prebukirane proizvodnje smilja i njegovog ulja, plantažnih zasada, smanjenog izvoza i potražnje ove godine stvorene su zalihe ulja od smilja na našem području, te ova proizvodnja trenutno nema tako veliku perspektivu kao prije pet godina.

Rekao je ovo  za “Nezavisne” Nedeljko Kusturić, član Udruženja za ljekovito i aromatično bilje RS i vlasnik firme “Prirodno bilje” Banjaluka, koji ističe da su proizvodnja smilja i potražnja za njim skromne, dok je cijena smanjena i do četiri puta u odnosu na period prije pet godina, kada su mnogi krenuli da se bave uzgojem ove ljekovite biljke.

Konkretno, u to vrijeme litar ulja od smilja koštao je i do 2.500 evra, dok je trenutna cijena oko 630 evra, međutim sve zavisi od tržišta na koje se plasira.

“U Hercegovini ima oko 10.000 litara na zalihama ovog ulja koje se uglavnom radi za izvoz. Ono stoji, ljudi ne znaju šta će s njim”, rekao je Kusturić.

On ipak očekuje da će se stanje normalizovati, jer je, kako kaže, ulje smilja s područja Hercegovine kvalitetno i cijenjeno.

“Iako postoje zalihe, ovo ulje neće propasti ako se pravilno uskladišti, jer ima neograničen rok trajanja. Izvoza ima i sada, ali je zbog problema s virusom korona reduciran”, kaže on, ističući istovremeno da je u posljednje dvije do tri godine došlo do tržišnog viška, koji se nije mogao plasirati, što ne znači da ulje u budućnosti neće biti traženije.

Dodao je da se planiranje u poljoprivredi radi na pet godina, te ako se uzme u obzir taj period, može se reći da do drastičnog poremećaja ipak nije došlo.

Zasijane površine su se smanjile, jer to više nije obećavajuća, perspektivna proizvodnja kao ranije, ali se ona donekle isplati i po sadašnjoj cijeni.

“Najveća greška je bila što su svi krenuli da uzgajaju smilje, a niko nije imao ugovorenu proizvodnju, odnosno mali broj njih je imao ugovorenu proizvodnju”, kaže Kusturić, koji smatra da je potrebna jedna vrsta planiranja i umrežavanja ove proizvodnje.

Nada Marić, vlasnica preduzeća “Elmar” za preradu ljekovitog bilja iz Trebinja, kaže da je proizvodnja ulja od smilja na početku uzela maha, te da je bio “bum”, nakon dvije godine je pala, te se posljednje dvije-tri godine održava kontinuitet.

“Ova godina je specifična zbog korone, do marta nismo imali problema s prodajom. U našoj firmi sada nema velikih zaliha, ide polako, mislim da će sve ‘otčepiti’ dok se smiri situacija s koronom”, rekla je Marićeva.

Ona kaže da je potražnja pala u odnosu na prethodne godine, ali što se tiče proizvodnje u njihovoj firmi, nije bilo pada.

Dodala je da se u RS slabo koristi ovo ulje, ali da se u narodu budi taj interes, te da uglavnom radi za izvoz.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da u Registru poljoprivrednih gazdinstava u RS broj proizvođača smilja pada, te da je u prošloj godini prijavljene površine pod smiljem imao 71 proizvođač, a u ovoj godini 62 proizvođača.

“Linearno, opadaju i površine pod smiljem. U prošloj godini pod smiljem kao načinom korištenja parcela bilo je prijavljeno 75,59 hektara, a u ovoj godini 52,41”, kažu u resornom ministarstvu.

Smanjuje se i broj zahtjeva za podsticaje za smilje, te ih je 2017. godine imao 31 proizvođač, u 2018. sedam, a u 2019. godini samo šest.

“Što se tiče potražnje za smiljem na osnovu telefonskih razgovora s nekoliko prerađivača, zaključak je da se smanjuju proizvodnja i potražnja, tj. ukupne potrebe, jer još na tržištu postoje, kako kažu prerađivači, ogromne zalihe eteričnog ulja smilja, a potražnje gotovo da nema”, kažu u ministarstvu.

Dodaju da se ukupna proizvodnja ljekovitog bilja u RS povećava, te da je lani ukupna prijavljena površina pod ljekovitim i aromatičnim biljem bila 164,33 hektara, dok je u ovoj godini ona 223,01 hektar.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Najčitanije