Connect with us

Vijesti

Nana Fata tuži RS zbog uzurpacije imovine i traži naknadu štete

Objavljeno

na

Sarajevski advokat Rusmir Karkin, koji je nakon smrti svog oca advokata Fahrije Karkina preuzeo zastupanje Fate Orlović pred nadležnim sudovima u procesu izmještanja crkve iz dvorišta njene kuće u Konjević Polju, u izjavi za politicki.ba potvrdio je naša saznanja da je u toku priprema tužbe protiv Republike srpske za naknadu materijalne i nematerijalne štete porodici Orlović.

„Imajući u vidu sudske presude, posebno presudu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu (ECHR), postoji osnov za podnošenje tužbe za naknadu materijalne i nematerijalne štete nastale dugogodišnjom uzurpacijom parcele porodice Orlović na kojoj je bila smještena crkva.

Oni koji su tolike godine uzurpirali imovinu Fate Orlović morali su znati da će nakon izvršenja presude uslijediti tužba za naknadu štete.

Tužba je dobrim dijelom već pripremljena, još je dorađujemo i nadam se pozitivnom ishodu“, kazao nam je advokat Rusmir Karkin.

Koliki će biti iznos odštetnog zahtjeva, advokat Karkin nam nije mogao kazati.

Također, nije mogao odgovoriti  ni na pitanje da li očekuje „sudsku opstrukciju“ u ovom slučaju, ali je uvjeren da tamo, gdje postoji pravni osnov “spor mora biti pravično i na vrijeme okončan“.

Kćerka Fate Orlović, Hurija Karić, u izjavi za naš portal, kazala je da njena majka, kao i cijela porodica duguju neizmjernu zahvalnost advokatu Rusmiru Karkinu, kao i njegovom rahmetli ocu Fahriji Karkinu za sve što su činili tokom dugogodišnje pravne borbe da se izmjesti crkva sa Orlovića imanja.

„Advokat Rusmir se već konsultirao s nama vezano za tužbu i sve je u njegovim i Božijim rukama.

Moja majka, kao i cijela naša porodica imaju puno povjerenje u sve što radi advokat Karkin i mi ćemo mu u potpunosti biti na raspolaganju“, poručila je Hurija Karić.

Politicki.ba

Oglašavanje

Vijesti

Ambasada SAD-a: Prijetnje raspadom BiH su neprihvatljive i suprotne Dejtonskom sporazumu

Objavljeno

na

Od

Postupci ili prijetnje vezane za raspad Bosne i Hercegovine su neprihvatljivi i u suprotnosti su sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovne, koji entitetima ne daju pravo na otcjepljenje, rečeno je Feni iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH.

– Politički, vjerski, i lideri u zajednicama, kao i mediji koji izvještavaju o njima imaju odgovornost da se fokusiraju na konstruktivan dijalog umjesto na retoriku podjela. Republika Srpska je integralni dio Bosne i Hercegovine i izolacija nije u interesu njenih građana.

Svi lideri se trebaju okrenuti ključnim zadacima demokratskog rukovođenja i reformama koje vode ka izgradnji bolje budućnosti za sve u Bosni i Hercegovini – rečeno je iz Ambasade SAD-a na molbu za komentar najave člana Predsjedništva BiH iz RS Milorada Dodika da će ovaj entitet krenuti u proces disolucije i spriječiti rad institucija BiH (Tužilaštvo, SIPA), nakon što je visoki predstavnik Valentin Inzko proglasio zakonske izmjene kojima se zabranjuje negiranje genocida.

Kako je odgovoreno, sve žrtve ratova u Bosni i Hercegovini zaslužuju pravdu, a to je pitanje ljudskih prava i niko ne treba iskorištavati stradanja bilo kojih žrtava radi ostvarivanja političke koristi. Utvrđivanje individualne odgovornosti za ratne zločine i odbacivanje navoda o kolektivnoj odgovornosti su podjednako važni za iscjeljivanje rana i izgradnju povjerenja.

– Sjedinjene Američke Države ostaju čvrsto privržene Bosni i Hercegovini kao demokratskoj, multietničkoj, suverenoj i nezavisnoj državi sa neupitnim teritorijalnim integritetom i njenoj budućnosti koja je najbolje zagarantovana u evroatlantskoj zajednici zemalja. Postupci ili prijetnje vezane za raspad Bosne i Hercegovine su neprihvatljive i u suprotnosti su sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovne, koji entitetima ne daju pravo na otcjepljenje – rečeno je iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH.

Nastavite čitati

Vijesti

Prije 29 godina u Briševu kod Prijedora tzv. Vojska RS zvjerski pobila 67 bosanskih Hrvata

Objavljeno

na

Od

Prije tačno 29 godina, 24. jula 1992. godine, tzv. vojska Republike srpske sa dvije brigade napale su selo Briševo i njegovih potpuno nenaoružanih 370 stanovnika, uglavnom bosanskih Hrvata.

Nakon razaranja i ulaska u naselje koje se nalazi četiri kilometra južno od Prijedora, za njegove stanovnike uslijedio je pakao. Doživjeli su potpuno istu sudbinu kao i mještani šest naselja s bošnjačkom većinom, koja se kao i ovo nalaze na lijevoj obali Sane.

Za dan i po polovina Briševa je spaljena, 67 Briševljana ubijeno, deseci odvedeni u logore, a više žena je silovano.

Najmlađa žrtva bio je 14-godišnji Ervin Matanović, a najstarija 81-godišnji Stipo Dimač.

Za ovaj zločin do danas nema sankcija, iako se zna da su u njemu učestvovali seljani iz susjedne Oštre Luke i Gornjih Rasavaca, zajedno s pripadnicima JNA.

Pred sudom u BiH je za zločin bio okrivljen Mićo Praštalo, kao jedan od zapovjednika srpskih jedinica koje su izvršile pokolje.

Nakon podizanja optužbe, pronađen je u novembru 2018. godine mrtav, a prema ocjeni policije, riječ je o samoubistvu vatrenim oružjem.

Banjalučki biskup Franjo Komarica prošle godine tokom mise za ubijene u ovom mjestu, rekao je kako zločin nije zaboravljen tek zahvaljujući predstavnicima Katoličke crkve i stradalničkih udruženja. On je u propovijedi pozvao da se konačno rasvijetli istina o stradanju žrtava.

Prije dvije godine polomljene su i spomen-ploče s imenima ubijenih stanovnika Briševa.

Zločin nad Briševljanima, kao dio velikosrpskog projekta etničkog istrebljenja i genocida nad nesrbima u Bosanskoj krajini i Bosni i Hercegovini, zauzima posebno značajno mjesto u historiji ove zemlje.

“Slučaj Briševo”, kao simbol nebrige i odsustva empatije, ispisuje i najsramnije stranice zvanične politike bosanskih Hrvata, koju diktiraju i vode “legitimni” Dragan Čović i njegova svita.

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Briševu je živjelo 370 Hrvata. Na popisu provedenom 2013. godine bilo ih je tek četiri, a Briševo kao mjesto sjećanja i pijeteta ne postoji.

Nastavite čitati

Najčitanije